Nepravilno izveštavanje o Romima podstiče diskriminaciju koja je i dalje sveprisutna, zaključak je gradskog foruma koji je održan u Media i reform centru u Nišu.
Na tribini “Pozitivna i negativna diskriminacija Roma u medijima” bilo je reči o diskriminaciji pripadnika romske populacije u protekloj godini, njihovoj zastupljenosti u medijima, kao i o tome da li se o njima izveštava u skladu sa Kodeksom novinara Srbije.
Razlog održavanja foruma je stereotipno izveštavanje o Romima u medijima. Na ovu temu govorili su član Odbora za ljudska prava Maja Kamenov, osnivač produkcije i portala RomaWorld, Turkijan Redžepi i profesorka na predmetu Medijsko pravo na Filozofskom i Pravnom fakultetu prof. dr Jelena Vučković. Oni su saglasni da su stereotipi koji se godinama plasiraju putem medija polazište za stvaranje i razvijanje diskriminacije, kako posredne tako i one prikrivene, neposredne.
Osnivač portala RomaWorld, novinar Turkijan Redžepi smatra da bi izveštavanje na romskom i kreativniji sadržaji o Romima na lokalnim i nacionalnim medijima doprineli boljoj medijskoj slici.

–Pre petnaestak godina u medijima niste mogli da pronađete vest o Romima. Od 2005 – 2015. ova slika se menja, više je projekata koji podržavaju priče o romskoj zajednici. Ne piše se o Romima samo kada su značajni datumi. Važno je što je sve više sadržaja u nacionalnim i lokalnim medijima, jer nema svrhe da se o problemima nacionalnih manjina piše samo u medijima čiji su oni osnivači – ističe Redžepi.
Problem nastaje kada se u primarnim medijima mlađe populacije, na društvenim mrežama, ne mogu filtrirati komentari, rekao je Redžepi i dodao da postoje stereotipni komentari koji samo šire diskriminaciju.
–Svaki medij ima mogućnost filtriranja komentara. Važno je da se diskriminatorni komentari ne zadržavaju dugo na društvenim mrežama i portalima, kako nedovoljno medijski pismenoj publici ne bi pogrešno formirali mišljenje. Osim toga, često neumesni stavovi i poruke vređaju Rome, i zato im nije mesto na internetu – kaže Redžepi.
Komentari koji se mogu pronaći ispod vesti koje se tiču Roma, često su tipičan primer govora mržnje. Nažalost, govor mržnje nije prepoznat u našem zakonu kao posebno krivično delo, kaže Maja Kamenov. Ističe da je malo slučaja u praksi koji su se bavili govorom mržnje.

–Srbija donosi brojne antidiskriminatorne zakone, ali oni kao da samo gase požar – ne pružaju nikakvo sistemsko rešenje – ističe ona.
Dokazivanje diskriminacije je, kako kaže, ponekad teško.
–Ljudi koji prepoznaju diskriminaciju ili im se na nju ukaže, često odustaju od krivičnog gonjenja, jer su svesni da će postati žrtve takozvane sekundarne diskriminacije, odnosno da će dati brojnim medijima materijal za pogrešno izveštavanje – ističe Kamenov.
Društvene mreže zakon ne vidi kao medije, iako oni preuzimaju primat u informisanju. Zato pojedinci osećaju slobodu da baš na mrežama pišu to što ne bi smelo da se govori, rečeno je na Forumu.
Prof. dr Jelena Vučković istakla je da je problem sa izveštavanjem o Romima to što se često primenjuje takozvano “taksativno izveštavanje”.
–Nedopustivo je da i dalje u 21. veku nakon svih novinarskih, etičkih i medijskih pravila naglašavati nacionalnu pripadnost kada se izveštava o nekom krivičnom delu. Takav način izveštavanja morali smo da prevaziđemo, jer on samo doprinosi da šira zajednica još jače veruje u naučene stereotype – ističe Vučković. Ona je podsetila koje sve mogu biti posledice stereotipnog izveštavanja.
–Pre nekoliko godina jedan svetski poznat lanac brze hrane izbacio je decu romske nacionalnosti iz restorana, pod pretpostavkom da se radi o deci koja prose. Iako su bila u pratnji roditelja, odbili su da ih usluže. Sud ovo delo nije definisao kao diskriminaciju, pravdajući da je obezbeđenje mislilo da je reč o prosjacima – podseća Vučković.

Ona naglašava da diskriminacija podrazumeva nejednako postupanje prema jednakima i da niko ne sme da bude tretiran na drugačiji način zbog nekog svojstva, pogotovu mediji koji kod velikog broja ljudi utiču na formiranje mišljenja.
Zaključak foruma je da su mediji posrednici i kreatori slike društva, te je problem diskriminacije neophodno rešavati.
(portal-udar.net)