Nova šansa za rješavanje problema Roma u BiH i regionu

Integracija Roma 2020 je projekat vrijedan 1,8 miliona dolara, koji se provodi u okviru Vijeća za regonalnu saradnju. Najvažniji cilj projekta je ekonomska i društvena integracija romskog stanovništva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

1779
Roma integration 2020 (Foto: rcc.int)

Nakon završetka Dekade uključenja Roma 2005-2015. godine, bilo je sasvim jasno da problemi Roma u BiH ni izdaleka nisu riješeni. Stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita, posebno obrazovanje – oblasti su u kojima značajan broj Roma nema zadovoljavajući status. Zbog toga utješno i obećavajuće djeluje program Integracija Roma 2020, jer daje nadu Romima i u BiH da nisu prepušteni sami sebi u rješavanju egzistencijalnih problema.

Integracija Roma 2020 je projekat vrijedan 1,8 miliona dolara, koji se provodi u okviru Vijeća za regonalnu saradnju. Najvažniji cilj projekta je ekonomska i društvena integracija romskog stanovništva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Projekat je izgrađen na osnovi postignuća u inicijativi Dekada za uključivanje Roma 2005-2015 i u skladu je sa Okvirom za Nacionalne strategije za integraciju Roma do 2020 Evropske unije, kao i sa procesom pristupanja Evropskoj uniji. Finansira se iz fondova Evropske unije i Fondacije otvoreno društvo, koji prati Okvir Evropske unije za nacionalne strategije za integraciju Roma do 2020. (EU Okvir), provodi Vijeće za regionalnu saradnju, a u kojem Bosna i Hercegovina učestvuje.

Ciljevi Dekade 2020

Ovaj program, objašnjava za Udar Sanela Bešić, izvršna direktorica Kali Sara – Romskog informativnog centra, nastavak je Dekade završene 2015. godine:

Cilj projekta je smanjenje razlika, jačanja institucionalne odgovornosti u procesu integracije romskih politika u generalne politike. Novi projekat povezan je sa predpristupnim fondovima za ulazak u Evropsku uniju i namijenjen isključivo zemljama u predpristupnom procesu.

Praćenjem budžeta i planiranja budžeta, naglašava naša sagovornica, EK sada ima instrumente za praćenje izražavanja volje države za rješavanje određenih pitanja, ali i mehanizme za kontrolu utroška novca.

Sanela Bešić (Foto: portal-udar.net)

Aktivnosti projekta Integracija Roma 2020 uključuju:

  • Direktnu pomoć i tehničku podršku vladama da uspostave institucionalne mehanizme za koordinaciju, konsultaciju, provođenje i izvještavanje o romskim pitanjama;
  • Javne forume za dijalog o romskim pitanjama;
  • Klinike za javnu politiku koju pružaju postojanu pomoć, specifične konsultativne sastanke i obuku, kao i pisane preporuke za formulaciju, prioretizaciju, uključivanje u opšte tokove, budžetiranje i praćenje javnih politika;
  • Regionalne radionice za javnu politiku koje bi pojačale prethodno spomenute aktivnosti preko razmjene iskustava i obećavajućih praksi i koje bi osigurale regionalnu koordinaciju u skladu sa procesom pristupanja prema Evropskoj uniji;
  • Godišnju pomoć u izvještavanju i pregledu izvještaja u skladu izvještavanja prema EU;
  • Učešće u sastancima i procesima vezanim za romska pitanja u organizaciji Evropske unije;
  • Usklađivanje romskih pitanja sa osnovnim aktivnostima kojima se bavi RCC;
  • Vidljivost i aktivnosti koordinacije, uključujući sastanke na visokom nivou i sastanke radne grupe, kao i redovne publikacije, novosti, održavanje internet stranice i publikaciju monografske studije na osnovu projektnih dostignuća.

Paralelno sa odvijanjem ovog programa Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice sačinilo je i novi Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite 2017-2020.

Želimir Lalić iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za Udar kaže kako je ovaj, novi, akcioni plan objektivniji, konkretniji, sačinjen na bazi mapiranih potreba Roma u BiH:

Tri su ključne odrednice ovog akcionog plana: zdravstvena zaštita, zapošljavanje, stanovanje. Četvrti cilj, koji se direktno nadovezuje na ovaj Program integracije Roma 2020., jeste poboljšanje institucionalnih kapaciteta – želimo da poboljšamo učešće Roma u odlučivanju, da Romi budu prisutniji u općinskim vijećima, mjesnim zajednicama i odborima za Rome.

Transparentnije praćenje utroška sredstava

S obzirom da je u prethodnim godinama bilo primjedbi kako se dio sredstava trošio netransparentno, Ministarstvo uvodi novi način kontrole, kako bi novac zaista i otišao na mjesta na kojima je najpotrebniji, pojašnjava naš sagovornik. Interni revizor utvrdio je slabosti u kontroli sredstava, pa je Ministarstvo je formiralo dvije komisije koje će sada pratiti utrošak sredstava:

Planirano je da se za realizaciju Akcionog plana u periodu od 2017-2020 godine izdvoji 24 miliona KM: 12 miliona izdvojit će institucije BiH (od kojih 9,5 miliona Ministarstvo za ljudska prava a ostalo niži nivoi vlasti); 12 miliona bit će osigurnao iz donatorskih sredstava od kojih će pola biti iz sredstava IPA-e, dio od dva miliona osigurat će Karitas. Najviše novca, logično, bit će usmjereno u stambeno zbrinjavanje. Ministarstvo izrađuje redovne izvještaje na koje saglasnost daje i Odbor za Rome.

Nažalost, ovim akcionim planom, kao ni prethodnim, nije obuhvaćena oblast obrazovanja. To kao slabost navodi i Sanela Bešić iz Kali sara – Romskog informativnog centra. Za Udar pojašnjava da su romski aktivisti razočarani zbog odbijanja ministarstava da preuzmu nadležnost u ovoj oblasti, pa ga tako nema ni u akcionim planovima – Ministarstvo za ljudska prava tvrdi kako je to nadležnost Ministarstva civilnih poslova BiH, dok u ovoj drugoj instituciji tvrde da nemaju nadležnost da kreiraju politiku za Rome:

Kada ne želite da radite, najlakše je reći da nemate ustavnu nadležnost. Ministarstvo civilnih poslova  je indiferentno i ne učestvuje aktivno.

BiH zaostaje za regionom

Želimir Lalić (Foto: portal-udar.net)

I dok u Ministarstvu za ljudska prava tvrde kako je urađeno dosta i u oblasti obrazovanja, kako je obilažen teren i dodjeljivani udžbenici, naša sagovornica kaže kako je, kada je u pitanju ova oblast, situacija u BiH – najgora u regionu:

Kada gledamo napredak, evidentno je da je povećan broj djece u školama, ali to nije ni približno kako se radi u, naprimjer, Makedoniji ili Srbiji, i koje fondove oni imaju za obrazovanje. Problem je što imamo ovoliko nivoa vlasti i institucija, pa se ne zna ni ko je odgovoran. Jeste došlo do napretka ali daleko smo od rješenja problema, a jedan od značajnih problema je i prebacivanje odgovornosti.

Općine i romska udruženja procjenjuju da u BiH trenutno živi između 35 i 45 hiljada Roma, a prema podacima Misije OSCE-a u BiH, od 2014. godine u našoj zemlji živi ukupno 35.644 Roma u 7.225 porodica. Bez adekvatnog smještaja je 2.837 porodica, od kojih je 736 porodica beskućnika.

Od 71 lokalne zajednice u kojima u većem ili manjem broju živi romska populacija stižu podaci da u njima sad živi oko 4.650 romskih porodica, a da 729 romskih porodica ima potebu za adekvatnim stambenim zbrinjavanjem.

Također, u oblasti zdravstvene zaštite Roma dobijeni su podaci iz 23 lokalne zajednice iz Federacije BiH gdje je navedeno da 867 Roma nema nikakvo zdravstveno osiguranje, a da 416 Roma iz kategorija djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom također nije obuhvaćeno zdravstvenim osiguranjem. U Republici Srpskoj sve osobe imaju zdravstvenu zaštitu, izuzev starijih od 65 godina koji nemaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu.

Na evidenciji zavoda za zapošljavanje entiteta i Brčko Distrikta evidentirana je 3.141 nezaposlena osoba koja se prilikom prijave izjasnila kao Rom. Akcionim planom, a u skladu s raspoloživim finansijskim sredstvima, u periodu od 2017. do 2020.  planirano je sufinansiranje 628 Roma.

U isto vrijeme, Dekada uključenja Roma 2020 za BiH je najvažnija jer pruža pravni osnov kako bi se nastavio rad na rješavanju problema Roma, podsjeća Sanela Bešić:

Znamo da nismo prioritet države, ali pošto želi da uđe u EU – ovaj program je obavezujući za realizaciju određenih poglavlja. To nam daje nadu da će neki problemi biti ako ne dokraja, onda barem djelimično riješeni.

(portal-udar.net)