Romski
Protekle sedmice održana je online diskusija o važnosti novog „Strateškog okvira EU-a za jednakost, uključivanje i učestvovanje Roma 2020.-2030.“, a posebno o borbi protiv anticiganizma, politike uključivanja Roma u Bosni i Hercegovini i o tome kako bi se zahtjevi Okvira EU mogli prenijeti na društveno-politički kontekst u Bosni i Hercegovini.
Cilj EU Okvira za nacionalne strategije integracije Roma je da pruži priliku da se pojačaju aktivnosti na rješavanju problema i integraciji Roma. Ovo je u trenutnom kontekstu važnije što je pandemija COVID-19 otkrila ekstremnu izloženost isključenih i marginalizovanih romskih zajednica negativnim zdravstvenim i socioekonomskim utjecajima.
Novi Okvir EU za uključivanje Roma bit će jednako relevantan za zemlje članice EU i zemlje u procesu pristupanja, poput Bosne i Hercegovine.
U oktobru ove godine, u okviru njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a, Evropska komisija pokrenula je novi Okvir kojim se Njemačka vlada obavezala na podršku i nakon 2020. godine i jačanje borbe protiv anticiganizma kao specifičnog oblika rasizma u Europi.
–Svi Romi i Sinti trebaju imati priliku da ravnopravno učestvuju u političkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom životu. Nova strategija je važan korak, ali što je najvažnije jeste njeno sprovođenje u konkretne aktivnosti. Važno je da ljudi u institucijama iskoriste svoju moć i utjecaj na donosioce odluka da promovišu jednaka prava i inkluziju Roma i Sinta – rekla je Margret Uebber, ambasadorica Njemačke u Bosni i Hercegovini.
Neophodna je jača posvećenost borbi protiv trajne diskriminacije, uključujući anticiganizam, i poboljšanju uključivanja Roma u obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. Romi bi trebali biti uključeni od izrade do sprovođenja mjera. Istovremeno, aktivnosti bi trebale obratiti pažnju na raznolikost i potrebe određenih grupa unutar romske populacije. Komisija stoga postavlja sedam ciljeva na razini EU-a za razdoblje do 2030. Tri od ovih ciljeva su horizontalna u područjima jednakosti, uključivanja i sudjelovanja. Preostala četiri su sektorski ciljevi u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravstva.
Novi EU okvir neće samo voditi opredjeljenju država članica EU, već će definisati i temeljnu politiku za ravnopravnost, uključivanje i učestvovanje Roma u zemljama u procesu pristupanja EU i zemlje u susjedstvu. Ključni prioritet novog okvira je prepoznati i boriti se protiv anticiganizma kao osnovnog uzroka isključenosti Roma u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i osnovnih usluga, zdravstva i siromaštva.
Da bi se ovi ciljevi uspješno primijenili, potrebno ih je osigurati i adekvatno praćenje realizacije i mjerenja napretka. Iz tog razloga, i po prvi put, Komisija predlaže kvantitativne glavne ciljeve EU-a za praćenje postignuća prema tim ciljevima. Iako takvi ciljevi zahtijevaju minimalni napredak koji treba postići do 2030. godine, dugoročni cilj ostaje osigurati efikasnu jednakost i smanjiti jaz između Roma i opće populacije.
Ovi ciljevi su rezultat anketama provedenih u romskim zajednicama i detaljnih konsultacija koje uključuju Fundamental Rights Agency (FRA), države članice, kao i romsko i proromsko civilno društvo.
S druge strane, Bosna i Hercegovina je u procesu izrade novog sveobuhvatnoga Akcionog plana koji bi trebao biti usvojen do kraja 2020. godine i koji bi se između ostalog trebao baviti I anticiganizmom.
Da su “Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i učestvovanje Roma” kao i Deklaracija iz Poznana, koju je BiH prihvatila zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana dala smjernice prema procesu Evropskih integracija, rekla je pomoćnica ministra za ljudska prava, Bosna i Hercegovina, Saliha Đuderija.
–Ovih dana radimo na finaliziranju četvrtog Akcionog Plana za integraciju Roma 2021.-2025. Mi u Bosni i Hercegovini posljednjih godina dobro rješavamo ekonomske i socijalne probleme kroz dobre programe i aktivnosti. Trenutni dokument na kojem radimo uz podršku i međunarodnih i drugih asocijacija iz drugih zemalja i naših organizacija civilnog društva nastojimo zadržati trenutnu dinamiku i nastavimo sa boljom integracijom Roma – dodala je Đuderija.
Da bi se Akcioni plan kvalitetno planirao Ministarstvo za ljudska prava I izbjeglice je koordiniralo u prikupljanju podataka od lokalnim zajednicama.
–Sumirali smo rezultate i mogu reći da je bio dobar odziv naših lokalnih zajednica. Više od 50 općina je učestvovalo u našim aktivnosti i dostavili svoje potrebe koje se tiču Roma, bar onaj osnovni nivo koji je nama omogućio programiranje potreba za period 2021.-2025.– dodala je Saliha.
Bosna i Hercegovina će nastaviti sa programima za unapređenje i uključivanje Roma u saradnji sa romskim civilnim društvom uključujući preporuke novog Okvira EU-a u procesu razvoja novog Akcionog plana i strategija.
(portal-udar.net)
