Nulta tolerancija na anticiganizam je zadatak politike i cijelog našeg društva

2829

Od svog dolaska na evropsko tlo, Romi su doživjeli neke od najstrašnijih zločina poznatih ljudskoj historiji. Od holokausta, sistemske sterilizacije, nemilosrdnih progona i ubistava, Romi još uvijek nisu pronašli svoj mir. Čak su i u 21. vijeku Romi suočeni s progonom i otvoreno su na meti ekstremističkih grupa – putem društvenih mreža i medija.

Kako bi se promijenila perspektiva normi i ovo pitanje približilo javnosti, održana je Međunarodna konferencija „Govor mržnje i Anticiganizam u medijima“, čiji je domaćin bio Evropski romski institut za umjetnost i kulturu (ERIAC), a organizovana je u saradnji sa Vijećem Evrope Roma i Travelersa i Centralnim vijećem njemačkih Sinta i Roma. Ovaj događaj se mogao pratiti uživo na Facebooku i Zoomu.

Na konferenciji se okupilo oko 40 panelista i učesnika, uključujući medijske profesionalce, novinare i predstavnike platformi društvenih medija, kako bi zajednički razgovarali o iskustvima i kreirali  zaključke o tome kako se efikasno boriti protiv govora mržnje i anticiganizma u medijima i mrežnim platformama.

Snježana Samardžić-Marković

U svom uvodnom izlaganju Snježana Samardžić-Marković, Generalna direktorica za demokratiu u Vijeću Evrope, naglasila je da je organizacije ovog i sličnih događaja od najveće važnosti za borbu protiv govora mržnje i anticiganizma:

“Potrebno je široko razgovarati o ovim pitanjima, jer govor mržnje postaje sve veća prijetnja za uključivanje i demokratsku sigurnost evropskog društva.”

NULTA TOLERANCIJA

Zabrinutost zbog „Anticiganizma i govora mržnje u medijima“ predstavlja sve veću prijetnju demokratskom društvu, jer sve više  ekstremističkih grupa postaju aktivne kako u online prostoru, tako i u mainstream medijima, uglavnom kroz podršku koju imaju od strane političara.

Predsjedavajući Centralnog vijeća njemačkih Sinta i Roma, Romani Rose, izrazio je duboku zabrinutost zbog anticiganizma i govora mržnje u medijima.

Prema njegovim riječima, živimo u vremenu kada su nacionalizam, anticiganizam i antisemitizam u porastu kako u Njemačkoj, tako i u ostatku Evrope.

Relevantne studije o stavovima stanovništva prema Sintima i Romima iznova pokazuju da anticiganizam kao socijalni problem ne privlači pažnju od opšte populacije. U ovim istraživanjima negativno mišljenje o Sintima i Romima je dostiglo užasavajuće visok rejting.

Romani Rose

Negativno mišljenje o  Romima i Sintima u društvu uzrokovani su kontinuiranom stigmatizacijom i prikazivanjem manjina u društvu.

Dame i gospodo, nulta tolerancija na Anticiganizam je zadatak politike i cijelog našeg društva. Politički lideri moraju konačno zabraniti anticiganizam na isti način na koji zabranjuju antisemitizam. To dugujemo evropskoj historiji nakon civilizacijskog sloma nacističkog barbarstva i podjela Evrope. Zadatak je Evropske unije i Vijeća Evrope da države članice provode ove vrijednosti, posebno zato što su Sinti i Romi vijekovima državljani naših matičnih zemalja – dodao je Rose.

OTKRIVANJE, PRAĆENJE I DOKUMENTOVANJE

Bez obzira da li govorimo o radiju, televiziji, pisanoj štampi ili web portalima, kada je riječ o Romima i Sintima, njihovo prikazivanje u mainstream medijima je skoro pa u cjelosti jednostrano – puno predrasuda i stereotipa.

Potraga za senzacionalizmom mnogih medijskih kuća i novinara u direktnoj je suprotnosti s vrijednostima i principima etičkog i odgovornog novinarstva. Kao takvo, krši kodekse ponašanja, društvene norme i, najčešće, zakone.

Objektivno, nepristrano, uravnoteženo prikazivanje  i nediskriminirajuće izvještavanje o Romima stvarne su vrijednosti koje bi trebale činiti moral i normu, ali i profesionalni kompas koji bi trebao voditi rad medija i novinara.

Dan Pavel Doghi, šef OSCE-ove kontakt tačke za pitanja Roma i Sinta (CPRSI), viši savjetnik za pitanja Roma i Sinta, naglasio je da su negativni primjeri novinskih članaka, audio-video emisija i materijala svakodnevno u evropskom eteru:

-Prikaz Roma i Sinta koje kreiraju kroz svoje sadržaje imaju dugačak  spisak opisa poput:  kriminalaca, genetski sklonih delikvenata i devijanata, lukavih i nepovjerljivih, nedostojnih, lijenih i neradnika, parazita koji žive  iskorištavajući socijalnu pomoć, divljih i smrdljivih, socijalno neprilagodljivih, nesposobnih za učenje i  nesposobnih da vode građanski i zakonit život.

Dan Pavel Doghi

Retorika mržnje prema Romima i Sintima, rekao je Dan, naša je nesretna stvarnost, a u našem društvu ih propagiraju i sami mediji putem vlastito proizvedenih pristranih materijala i mržnje, kao i širenjem izjava predsjednika država, visokih vladinih zvaničnika i stranačkih lidere, javnih ličnosti i intelektualaca.

Jasno je  da takvo livemjerno ponašanje šteti ne samo Romima i Sintima, već i našem društvu u cjelini.

Kroz nadzor koji je implementirao OSCE, a sprovodili su ga novinari i mediji iz 10 evropskih zemalja, stvorena je interna baza podataka koja se sastojala od 550 članaka iz državnih i regionalnih medija koji su se fokusirali na Rome.

-Analiza koju imamo potvrđuje da je govor mržnje činilo 33% novinarskih članaka, što ukazuje na stalni problem s medijima koji u ovom obliku predstavljaju ključni kanal rasizma prema Romima i Sintima, 21% je izvijestilo o incidentima koji uključuju romske zajednice koje često prikazuju Rome kao prekršioce zakona i sugerišu da su romska naselja mjesta koja trebaju policijske intervencije ili pojačano patroliranje. 32% članaka je uravnoteženo i to pokazuje napredak u radu sektora za ljudskih prava – istakao je Dan  Doghi tokom svog izlaganja.

ŠIRENJE GOVORA MRŽNJE

Kao što je bilo vidljivo tokom posljednjih nekoliko godina, govor mržnje, rasizam i anticiganizam korišteni su kao sredstvo za sticanje političkih bodova od strane određenih pojedinaca. Razlog za zabrinutost proizlazi iz činjenice da su ti isti pojedinci sada dio tijela koja donose odluke u svojim zemljama i siju strah u romske zajednice širom Evrope.

Sina Laubenstein

Moramo biti svjesni da su govor mržnje, rasizam, anticiganizam i antisemitizam često politički motivirani i strateški planirani. Koriste se kao alat političkih aktera za zastrašivanje i ušutkivanje protivnika, kao i za sticanje podrške ekstremističkih grupa –  istakla je Sina Leubenstein, koordinatorica pokreta “No Hate Speech” u Njemačkoj.

Paralelno sa spomenutim, Željko Jovanović, direktor Ureda za Romske inicijative Fonda za Otvoreno društvo, istakao je da Međunarodnu konferenciju treba zamisliti i sagledati je u široj slici. Kako je rekao, ovaj događaj govori o dvije stvari i radi se o dva međusobno povezana trenda, radi se o slabljenju liberalne demokratije u svijetu i jačanju ekstremizma krajnje desnice i neonacizma.

Dodao je i da trend jačanja ekstremizma i sve učestalijeg govora mržnje i anticiganizma čini opasnim to što se on ne razvija kao externa pojava libelarnoj demokratiji, već je prijetnja koja dolazi unutar liberalne demokratije, gdje se neometano razvija.

Željko Jovanović

Često biste čuli ekstremiste krajnje desnice kako brane slobodno tržište i slobodu govora, a razlog je upravo zato što se ove vrijednosti okreću protiv liberalne demokratije. U domeni društvenih medija imamo iluziju da je medijski prostor u medijima slobodnog tržišta demokratiziran, ali prava je istina suprotna da su algoritmi i neregulisane kompanije, uključujući Facebook, zapravo sile koje pojačavaju govor mržnje određenih grupa jer, kao što znamo iz psihologije i nauke o mozgu, govor mržnje širi se mnogo brže od ostalih alternativa, pa se u zaključku algoritmi ne odnose na slobodu govora, već na uređivačku politiku ovih kompanija koje dozvoljavaju određene sadržaje – rekao je Jovanović.

LEGLA GOVORA MRŽNJE

Tema koja je u našem društvu aktuelna već duži niz godina je govor mržnje koji se širi putem društvenih mreža i interneta. Jedan od aktuelnijih oblika  širenja mržnje koji je prethodio društvenim mrežama su uvredljivi grafiti, koji pored ilegalnog uništavanja javne ili privatne imovine, za posljedicu imaju zastrašivanje, omalovažavanje i ponižavanje marginalizovanih  grupacija društva. Međutim, grafiti se mogu ukloniti, što se ne može reći i za govor mržnje i nasilje na internetu.

Širenje mržnje na internetu zasniva se pripisivanjem negativnih osobina, ismijavanjem i etiketiranjem.

U našem društvu najlakšu metu predstavljaju Romi. Mjesta na Internetu na kojima se govor mržnje pojavljuje su raznolika: društvene mreže, blogovi, forumi, portali, komentari ispod raznih članaka, ili objava koje ljudi javno objavljuju na internetu kao što su fotografije, audio i video snimci i slično.

U zadnje vrijeme, u porastu je problem govora mržnje i anticiganizma na društvenim mrežama, a oni koji to čine su javne ličnosti, lideri država i visoki državni službenici, a upravo to predstavlja ozbiljnu prijetnji i izvor neprekidnog straha za Rome.

Nicolae Radita

Društvene mreže postaju raširene za političare da izraze svoju mržnju, ali još je pogrešnije pitanje da se govor mržnje koji izgovaraju političari ne osuđuje i postaje normalna stvar. Žalosno je što političari mogu iznositi antisemitska ili antiromska mišljenja, a da ih niko ne osuđuje ili kritiziraistakao je Nicolae Radita, savjetnik premijera Moldavije za ljudska prava.

Kako se boriti protiv govora mržnje i Anticiganizma u medijima?

Mnogo je rješenja za ovaj problem, ali djelotvornost ovih mjera zahtijeva dugoročne napore. Važno je istražiti sve ove različite manifestacije anticiganizma i naučiti o tim praksama. Univerzum ovih manifestacija toliko je velik da moramo naučiti i istražiti kako se s njima najefikasnije boriti.

Specijalna predstavnica njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, Michaela Küchler, vjeruje da je naša kolektivna odgovornost sjećati se genocida počinjenog nad Romima:

Moramo priznati da je zanemarivanje ovog genocida doprinijelo predrasudama i diskriminaciji koje mnoge romske zajednice i danas doživljavaju.

Michaela Kuchler

Neophodno je odmah djelovati u borbi protiv govora mržnje, jer upravo to predstavlja pokret od neizmjernog značaja za budućnost romskih zajednica i održivost demokratskog društva, prvenstveno u Evropi – dodala je Küchler.

Dalibor Tanić, novinar i romski aktivista, smatra da se novinarski kodeksi moraju poštivati ​​i da je ključ napretka promjena paradigme da samo Romi mogu efikasno izvještavati o Romima.

Trend edukacije novinara o tome kako izvještavati o romskim pitanjima sve se više povećava u modernom društvu, stigma da bi neko trebao specijalno obrazovanje samo da bi mogao izvještavati o Romima, dodatno udaljava naše zajednice u mainstream medijima.

Dalibor Tanić

Vjerujem da je neophodno da novinari počnu efektivno raditi svoj posao, bez ikakvih dodatnih treninga i edukacija, jer je to apsolutna besmislica. Na isti način na koji romski novinari pišu i govore o idejama, situacijama  koje se tiču neromske populacije, kao što bi i trebali, novinari koji nisu Romi moraju biti u mogućnosti da to isto urade kada izvještavaju o Romima, bez predrasuda vodeći se postojećim novinarskim normama – istakao je Tanić.

MORAMO BITI UJEDINJENI

Evropske Rome progone, napadaju i ubijaju zbog porijekla, boje kože i religije. Iz tog razloga moramo biti jedinstveni, pa i agresivni u borbi protiv govora mržnje i anticiganizma u svim njegovim oblicima, posebno u internetskim sferama društva, koje su u moderno doba primarni izvori informacija, ali i prilika za promjenu javnog mnijenja.

Cij Međunarodne konferencije „Govor mržnje i Anticiganizam u medijima“, čiji je domaćin bio Evropski romski institut za umjetnost i kulturu (ERIAC) u saradnji sa Timom Roma i putnika Vijeća Evrope i Centralnim vijećem njemačkih Sinta i Roma, bio je ispitivanje fenomen govora mržnje protiv sintskih i romskih zajednica i pojedinaca.

Ovaj događaj održan je u okviru njemačkog predsjedavanja Komitetom ministara Vijeća Evrope.

(Porta Udar)