Romski
Većina socijalnih radnika, ali i romskih predstavnika iz vlasti i nevladinog sektora, smatra da je zapošljavanje, uz obrazovanje, preduslov inkluzije Roma. Jer, ako čovjek nije radno angažovan, bar na legalan način ne može obezbijediti ni stambene ni druge društvene uslove života. No, bez obzira na to, akcioni planovi za rješavanje problema Roma za tu svrhu su počeli sa realizacijom kasnije nego drugi akcioni planovi. U Bosni i Hercegovini do sada je usvojeno devet lokalnih akcionih planova za potrebe Roma. Planovi se dobrim dijelom naslanjaju na državnu strategiju, ali su precizniji i prilagođeni sredini u kojoj se realizuju: putem njih lokalne zajednice, opštine u saradnji sa nevladinim sektorom, mogu preciznije detektovati potrebe svake zajednice. U skladu sa Akcionim planom za zapošljavanje Roma u BiH, na entitetskim nivoima pokrenuti su putem Zavoda za zapošljavanje, a u Federaciji i kantonalnih zavoda, linije pomoći za zapošljavanje Roma koje obezbijeđuju sredstva odnosno poticaje poslodavcima, kao i poticaje za samozapošljavanje. Ovi programi postoje za sve građane, ali je spcifikum o kojem ćemo govoriti u ovom tekstu upravo linija za zapošljavanje Roma. O ovoj temi razgovarali smo na „Forumu zapošljavanja Roma“ u Zenici sa Gildžanom Hodžić, predstavnicom Federalnog zavoda za zapošljavanje i Sadahetom Hadžićem iz Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona.
Gildžana Hodžić nam je rekla da Javni poziv za zapošljavanje Roma za 2019. godinu još uvijek traje.
„Za realizaciju programa u 2018. možemo reći da je bio nedovoljno iskazan interes za učešće tako da su ostala praktično neiskorištena sredstva. Krucijalni problem što korisnici koji bi se i prijavili, Romi, neki od njih nemaju stalna mjesta boravka, ne mogu da izvade lične dokumente, samim tim ne mogu da se prijave na evidencije zapošljavanja. Prilikom prijave, i oni koji imaju sve dokumente, ne prijavljuju se kao Romi. Nema identifikacije da su Romi. I ima još jedan problem, a to je neobaviještenost o programima zapošljavanja uopšte. Mi svake godine imamo plan i program zapošljavanja na nivou Federacije BiH. Nisu Romi samo ograničeni za program Roma. Oni mogu da se interesuju i za druge programe. Ne samo za ovaj mali program, jer postoje i veći programi koji idu iz Zavoda za zapošljavanje.“, rekla je Hodžić.
Hodžić smatra da je nužno izvršiti veću promociju programa.
„Mislim da bi bilo korisno u realizaciji programa za ovu i za iduću godinu da se Ministarstvo obrazovanja, ako govorimo o srednjoškolcima, ili službe za zapošljavanje, uključe na završnu godinu da predoče učenicima prilike i šanse koje imaju i za dalje dokvalifikacije, a i za prekfalifikacije, ako to zahtijeva tržište rada u tom trenutku. Tu mogu i poslodavci da imaju svoju ulogu, da daju svoje prijedloge koji njima profil kadra treba. Svi nezaposleni koji se vode na evidencijama, odnosno koji se prijave, a tu nisu bili, imali bi mnogo više šanse da učestvuju u programima i dobiju početnu radnu osnovu“, smatra Hodžić.
Predstavnica Federalnog zavoda za zapošljavanje je istakla da je prošle godine bilo 479 000 maraka u Federalnom zavodu za zapošljavanje, da je potpisano 39 ugovora i da je zaposleno 100 Roma koji su do tada bili nezaposleni. Od toga je bilo 63 muškaraca i 37 žena
„Ove godine teče još uvijek javni poziv. Trajaće do 2. septebra, a produžiće se ukoliko se sredstva ne iskoriste do kraja. Ove godine su raspoloživa sredstva u iznosu 409 hiljada maraka i predviđena su za podršku zapošljavanja i samozapošljavanja. Usmjerena su za sufinansiranje poslodavaca koji zapošljavaju Rome sa evidencije nezaposlenih u iznosu 6000 maraka za 12 mjeseci. A moguće je dobiti i 12 hiljada ukoliko poslodavci zapošljavaju osobu na 24 mjeseca. Od ove godine je novost sufinansiranje poslodavaca sa visokom školskom spremom. Za njih su veća sredstva. Od 8000 po jednoj osobi za godinu dana, a 16 hiljada za dvije godine“, rekla je Hodžić.
Specifikum ovog programa je da je napravljen na etničkoj osnovi. To je nešto što dio civilnog društva, ali i međunarodna zajednica „ne voli“. Međutim, kako se radi pripadnicima romske poulacije, koja je u izuzetno teškim društvenim okolonostima, pa čak izložena i diskriminaciji, pokrenuti su ovi programi. Samim tim, ko se nije izjasnio kao Rom, ne može učestvovati.
„Za ovaj program korisnici moraju da se izjasne kao Romi. Prošle godine smo prihvatali izjave ovjerene u nadležnom opštinskom organu gdje potvrđuju da se izjašnjavaju kao Romi. Sada se razvija jedinstveni informacioni sistem gdje će biti baza podataka. Dakle, bilo bi dobro čim se prijavljuju na biro, da se izjasne kao Romi. Mislim da neće više biti mogućnost da se naknadno izjasne kao Romi“, rekla je Hodžić.
Gildžana Hodžić je navela i podatke o poslodavcima koji su zaposlili najveći broj Roma.
„Bio je jedan broj poslodavaca koji su zapošljavali odjednom veći broj osoba. Evo, Bingo je zaposlio deset ljudi. U Sarajevu imamo Pokop sa isto deset zaposlenih. Zatim Green Styl, koji je takođe odjednom zaposlio 10 ljudi. To je u odnosu na broj zaključenih ugovora od prošle godine, puno. Samozapošljavanje ide teško. Ljudi se teško odluče. Ili je strah od neprihvatanja“, kazala je Hodžić.
Sadahet Hadžić iz Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona upravo smatra da je samozapošljavanje izuzetna prilika za potencijalne korisnike koji imaju zanat ili želju da pokrenu neku posao skladno njihovim mogućnostima.
„Nažalost imamo jedan ozbiljan problem kod samozapošljavanja. Mi smo prošle godine imali samo tri osobe koje su registrovale obrt, dakle djelatnosti kroz samozapošljavanje. To je za mene, evo da budem iskren, malo. Ima tu dosta i neinformisanosti tih potencijalnih kandidata. Ovdje treba malo više uključiti romska udruženja da malo okupe te ljude, daju im upute da se ova sredstva mogu iskoristiti kroz ovaj poticaj i da im pomognu. Takođe, trebaju se više sa ovim upoznati i udruženja poslodavaca jer oni imaju veze sa brojnim firmama koje mogu biti zainteresovane za radnike uz značajne poticaje. Pri objavi ovog javnog poziva koji je bio 2.8.2019. godine putem naših biroa smo inicirali dodatno taj javni poziv kroz službe i biroe da se upoznaju romska udruženja u opštinama gdje ima najviše romske populacije. Naravno, imamo mi i druge programe. Posebno je značajan program obuke, gdje se mogu pripadnici romske populacije, sada o njima govorimo, osposobiti za neke poslove i onda proći kroz program zapošljavanja“, rekao je Hadžić.
Sadahet Hadžić smatra da je otežavajuća okolnost što se registracija firme, a posebno obrta, što je jeftinije i jednostavnije, za koju su programom predviđena sredstva, mora unaprijed platiti, a tek onda refundirati, ali da je to praksa u svim državnim organima svugdje u Evropi.
„Istina, za početak uvijek fali tih finansijskih sredstava. Predviđeno je 800 KM unutar iznosa od 5000 KM na ime registracije djelatnosti koje dobiju Romi kroz samozapošljavanje. E tu je problem što se ta sredstva dobiju kroz prvu refundaciju, kroz prvo pravdanje nakon registracije i nakon rada osobe koja pokrene vlastiti biznis. Dakle, nakon mjesec dana, ona uz predočene račune koje utroši za registraciju dobiju uz prvu tranšu novca. Na neki način akcenat se stavlja na početak. A prilikom svake naredne refundacije dobije se ostatak, jer registracija košta oko 250 KM, a ostatak od tih 800 se može utrošti na neke druge stvari, poput repromaterijala, ili nečeg drugog, u zavisnosti sa čime se ta osoba, firma ili obrt bavi“, rekao je Hadžić.
