Obrazovanje Roma u BiH: Sve manje djece školskog uzrasta

Kenan Suljić ima 17 godina i pohađa treći razred Srednje mašinske škole u Tuzli.

Iako kaže kako u toku školovanja nije imao “većih problema i prepreka”, svjestan je da su u BiH predrasude još uvijek jake, i da su romska djeca u školama u značajnoj manjini:

– Iako ja nisam osjetio na svojoj koži, nisam nailazio na predrasude zbog svoje pripadnosti romskom narodu, mislim da tih problema ima dosta. Također, najveća prepreka je ta “tradicija Roma” za ranom udajom i ženidbom, ali i taj se problem postepeno smanjuje.

Kenan kaže kako su se njegovi roditelji tokom školovanja na sve načne trudili da on ne osjeti nedostatak finansijskih sredstava, a u svemu je pomogla i stipendija koju prima od Udruženja Euro Rom iz Tuzle. Do šestog razreda dobijao je i udžbenike, pa je dobar pokazatelj kako se situacija i u BiH ipak mijenja kada je u pitanju obrazovanje Roma, dobrim dijelom zahvaljujući i projektima koje finansiraju međunarodne organizacije.

Ali sve to još uvijek nije dovoljno, smatra Nedžad Jusić, iz Udruženja Roma Euro Rom iz Tuzle.

Ima li razloga za optimizam

I dalje se romskoj djeci ne posvećuje dovoljno pažnje, kako od strane roditelja, tako ni od obrazovnih institucija, odnosno nastavnika. Romska djeca, su, kaže,  najosjetljivija kategorija našeg društva, te im treba dodatna pažnja kako bi se ravnopravno osjećala u okruženju u kojem se nalaze, te im se povećalo samopouzdanje:

– Problem je i ekonomsko-socijalno stanje u kojem se nalaze ta djeca, zbog čega se osjećaju manje vrijednim u razredu, a sa druge strane, i okruženje u kojem se nalaze tako ih doživljava.

Iako informacije sa terena govore da se djeca obrazuju u većem procentu nego ranije, Jusić smatra da sa ovim podacima treba oprezno baratati, iz prostog razloga što je opao natalitet kod Roma u BiH, te je sve manje djece školskog uzrasta.

Ipak, optimistično zvuči podatak koji Jusić iznosi da je osipanje učenika iz srednjih škola smanjeno sa 50 posto od 2014. na 8,6 u 2017. Također, povećan je broj djece koja se upisuju u prvoi razred osnovne škole, barem prema podacima za Tuzlanski kanton:
– Od 2015/16 školske godine, kada smo imali 62,5% upis u prvi razred u 16 srednjih škola u 8 općina na području Tuzlanskog kantona, u 2017/18 školska godina imamo 100% upis u prvi razred: 41 učenik je upisan u 19 srednjih škola u 8 općina na području Tuzlanskog kantona (Tuzla, Živinice, Banovići, Gračanica, Lukavac, Čelić, Kladanj i Srebrenik) i jednoj srednjoj školi u Sarajevu. Svi romski učenici koji su završili osnovnu školu su se upisali u srednju školu.

 U ovoj školskoj godini imali su 101 aplikacija za stipendije, od kojih je 99 potpisanih ugovora. Trenutno imaju 98 učenika – 58 dječaka i 40 djevojčica. Samo tri učenika nisu upla u ovaj program stipendiranja.

Trenutno u Tuzlanskom kantonu ima oko 600 romskih učenika u osnovnim školama, 96 u srednjim i deset studenata:

– Moje lično mišljenje da je najveći doprinos broju učenika u srednjima školama na području Tuzlanskog kantona doprinio projekat „Podrška Romima učenicima srednjih škola kroz stipendije, mentorstvo i tutorstvo“ koji finansira i tehnički podržava Romski obrazovni fond (REF) a implementira Udruženje Roma „Euro Rom“ od školske 2015/16 godine.

U rješavanje problema u oblasti obrazovanja, mora se aktivnije uključiti i Vijeće ministara BiH, smatra i Mehmed Mujić, član Vijeća nacionalnih manjina Federacije BiH i stručni saradnik za pitanja Roma u Tuzlanskom kantonu:

– Vijeće nacionalnih manjina će na moj prijedlog poslati dopis Vijeću ministara da izdvajanje finansijskih sredstava, kao i svim kantonima. Opština Lukavac izdvaja 10 hiljada, Opština Gračanica 11.500, za nabavku udžbenika, pribora, i par stipendija. Druge opštine nemaju sluha.

Ključ za bolji život

Caritas Švicarske od 2010. godine realizuje projekte u vezi sa obrazovanjem Roma u BiH. Trenutni projekat “Uključivanje Roma kroz obrazovanje, zapošljavanje i socio-ekonomsku podršku” je počeo u februaru 2017. i trajat će do januara 2019. Projekat finansira Medicor fondacija, Leopold Bahman fondacija, Vlada Lihtenštajna i Švicarske. Glavni nosilac projekta je Caritas Švicarske, dok su partneri u implementaciji Centar za obrazovne inicijative Step by Step za Kanton Sarajevo i Asocijacija za razvoj LEDA za Zeničko-dobojski kanton:

– Projekat se realizuje u 13 osnovnih škola (10 osnovnih škola sa područja KS i 3 osnovne škole sa područja ZDK) i 2 srednje škole (1 srednja škola iz KS i 1 iz ZDK). U osnovnim školama se realizuju dodatno dopunski časovi koje realizuju profesori razredne i predmetne nastave uz podršku Rom asistenata i socijalnih radnika koji imaju ulogu da pružaju podršku u povezivanju škole sa porodicama. Ključni cilj projekta je uključivanje Roma i drugih ranjivih grupa u BiH kroz obezbjeđivanje kvalitetnog osnovnog i srednjeg obrazovanja, profesionalnog osposobljavanja, zapošljavanja i socio-ekonomske podrške – kaže za Udar Elma Ćurulija, programska menadžerica Caritasa.

Kroz ovaj projekat do sada je 183 djece uključeno u osnovno, a 56 u srednje obrazovanje:

-Obrazovanje je jedini ključ za otvaranje boljeg života Roma. Također problemima Roma uveliko doprinosi loša socio-ekonomska situacija u kojoj većina romskih porodica se nalazi. Problem osvještavanja Roma je dugotrajan process i potrebne su godine da bi se vidio rezultat projekta.

Na snazi je zakon o obaveznom pohađanju predškolskog programa, neposredno pred upis u osnovnu školu, ali Kantonu Sarajevo škole nisu u obavezi upisati dijete ukoliko ne posjeduje potvrdu nadležnog vrtića da je pohađalo obavezni program, pojašnjava Ćurulija. Nedostatak tog  dokumenta, smanjuje broj upisane romske djece u obrazovni sistem, koji je ionako već nizak:

– Ipak, direktori izlaze ususret roditeljima ukoliko djeca nemaju potvrdu da su pohađala obavezni predškolski odgoj. Sa druge strane, nastavak školovanja kod ove marginalizirane grupe, konkretno srednje obrazovanje je svedeno na minimum. Djevojčice se uglavnom udaju, čak i prije završetka osnovne škole, a nerijetko im nije ni dozvoljeno upisivati srednju. Također djeca koja završe osnovnu školu i nastave srednje obrazovanje izbjegavaju da se izjašnjavaju kao Romi iz straha da će ih vršnjaci posmatrati na drugačiji način.

Smanjen interes društvene zajednice

Budućnost Roma je u obrazovanju, rezimira Mehmed Mujić:

– Naprimjer, ja sam u školskoj 2014/2015 inicirao stipendije za učenike osnovnih i srednjih škola, a taj primjer bi trebali slijediti svi. Opštine bi u svojim budžetima trebale formirati ekonomski kod za redovna izdvajanja za obrazovanje Roma.

Nažalost, interes društvene zajednice za ovu oblast, kao i interes međunarodne zajednice je opao – smatra Nedžad Jusić – iako problem nije riješen. Iznos koji se izdvaja iz državnog budžeta smanjen je sa tri miliona – 2009 – na dva miliona KM:

– Nažalost, kada su bile aktivnosti u punom jeku i bilo dovoljno sredstava od međunarodnih organizacija tako i od domaćih, taj period se nije iskoristio dovoljno za sistemske promjene u romskoj zajednici a pojedine međunarodne organizacije sa velikim finansijskim sredstvima nisu dali željeni efekat za konkretne promjene. Ja sam svjestan toga da se javljaju nove potrebe u društvu i da imamo nove ciljne grupe sa kojima trebamo raditi, ali mi moramo svi kao društvo raditi na rješavanju problema Roma,  jer taj problem nismo riješili – kaže Jusić.
…

Za potrebe pisanja ovog teksta, kontaktirali smo Sanelu Bešić iz organizacije “Kali Sara”, te organizaciju “Otaharin” iz Bijeljine, ali do momenta objave ovog teksta nam nisu odgovorili na pitanja koja smo im postavili na temu: Obrazovanje Roma u BiH.

(portal-udar.net)