Obrazovanje treba biti prioritet za razvoj Bosne i Hercegovine

Za romsku nacionalnu manjinu u BiH, školovanje i dalje ostaje preduslov kako bi ljudi iz ove zajednice bili u mogućnosti da ostvare svoja prava i bili, koliko je moguće, ravnopravni građani BiH

709
Foto: Ilustracija

Zemlje članice Ujedinjenih nacija 9. februar obilježavaju kao Međunarodni dan obrazovanja. Posljednjih godina obrazovanje zauzima prvo mjesto na listi strateških pitanja svake države koja želi vlastiti prosperitet.

Obrazovanje je sastavni dio života svakog čovjeka. Čitav život se obrazujemo: u vrtićima, školama, na fakultetima, u domovima, udruženjima. Sve oko nas utiče na stepen našeg obrazovanja pa se zbog toga moramo truditi da svakim danom učimo više.

Kad se spomene obrazovanje, prva asocijacija je na školu i obrazovanje koje stičemo unutar nje.

Za romsku nacionalnu manjinu u BiH, školovanje i dalje ostaje preduslov kako bi ljudi iz ove zajednice bili u mogućnosti da ostvare svoja prava i bili, koliko je moguće, ravnopravni građani BiH.

Okvirni akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma i Romkinja u Bosni i Hercegovini predstavlja jedan od značajnijih strateških dokumenata koji pored svog značaja za ispunjavanje uslova za predpristupni proces pridruživanja EU, je od izuzetne važnosti i za lokalne zajednice koje su u procesu donošenja vlastitih Lokalnih Akcionih planova za Rome, koji će omogućiti romskim zajednicama širom BiH bolji i kvalitetniji život.

„Neuk čovjek je najlakši objekat, najlakša meta za diskriminaciju, manipulisanje  i sve ono što je negativno, sa nepismenim čovjekom možete ostvariti. Država je omogućila sistem, način na koji svaki čovjek može pristupiti i ostvariti svoja prava, mada nerealno je očekivati da nepismena osoba to uradi. Nepismena osoba, jednostavno, nije u mogućnosti iskoristiti taj mehanizam. Zato je neophodno uključiti sve, i romski nevladin sektor i romsku zajednicu da doprinose podizanju nivoa obrazovanosti Roma u svojim zajednicama“, rekao je u ranijoj izjavi za Udar, Želimir Lalić, Šef Odsjeka za nacionalne manjine u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice na konferenciji „Izrada i realiazcija Akcionog plana  za  obrazovanje Roma, izazovi i barijere“.

Jedan od primjera jeste taj da su na nivou Zeničko-dobojskog kantona realizirane brojne aktivnosti u oblasti obrazovanja, ali prema analizama Pedagoškog zavoda ovog kantona velika je razlika između broja upisane djece u škole i broja te djece koje završavaju upisane razrede.

Jedan od razloga lošeg i neuslovnog života Roma i Romkinja u BiH jeste niska stopa zaposlenosti. Međutim, da bi se doprinjelo razvoju zaposlenosti mora se povećati uključenost romske djece u obrazovni sistem.

Na osnovu podataka iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, broj Roma i Romkinja na evidenciji biroa za zapošljavanje u 2018. godini je bio 3519 od kojih je samo 7 sa završenim fakultetom a čak 3156 nisko kvalificiranih radnika.

Stoga, na današnji dan možemo zaključiti da obrazovanje predstavlja osnovu za bolji život, socijalnu integraciju i cjelokupni napredak Roma u Bosni i Hercegovini.

(portal-udar.net)