Očuvati izučavanje jezika i pisma nacionalnih manjina u BiH

467

Članovi Vijeća nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine razgovarali su danas u Banjoj Luci s članovima Vijeća nacionalnih manjina Republike Srpske o modalitetima i mogućnostima unapređenja te saradnje.

Uime Vijeća nacionalnih manjina BiH Nedžad Jusić naglasio je važnost ovakvih susreta, kojima se u javnost šalje važna poruka o jedinstvu nacionalnih manjina na prostoru cijele države, a ujedno su i prilika za kreiranje zajedničkih inicijativa i ideja za poboljšanje statusa svih pripadnika nacionalnih manjina u zemlji.

Ukazujući na potrebu formiranja udruženja i tijela koja se bave zaštitom prava nacionalnih manjina u sredinama gdje još uvijek nisu dovoljno dobro organizirana, Jusić se posebno založio za veće uključivanje mladih u rad tih tijela, za unapređenje zakonske regulative kojom bi se preciznije definirao način njihovog konstituiranja, kao i za sprječavanje bilo kakve zloupotrebe kada je riječ o izboru autentičnih predstavnika manjina.

Učesnici sastanka složilili su se oko toga da bi se intenziviranjem i uvođenjem u redovnu praksu ovakvih sastanaka i zajedničkih sjednica osigurao bolji protok informacija o svim aktivnostima vijeća koji zastupaju pripadnike nacionalnih manjina.

Predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina BiH Andrija Svatok govorio je o upotrebi i izučavanju jezika i pisma nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, te značaju očuvanja manjinskih jezika u Bosni i Hercegovini.

On je kazao da su pripadnici nacionalnih manjina u BiH uglavnom involvirani u društvenu zajednicu i njima postojeće zakonske norme te da im se ne uskraćuju prava definirana Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, ali je problem u finansiranju i implementaciji projekata uvođenja manjinskih jezika u redovno školovanje, posebno kada je riječ o angažiranju stručnog i adekvatnog nastavnog kadra.

Podsjetio je i na važnost jezika kao identitetske osnove koja ljudima daje osjećaj pripadnosti, te ukazao na pogubnost potpune asimiliacije nacionalnih manjina za neku društvenu zajednicu.

S tim u vezi, istaknuo je važnost podrške politikama koje štite i promoviraju manjinske jezike i tako njeguju posebnost zajednice, osnažuju uključenost i otvorenost društva, te doprinose boljem međusobnom razumijevanju i razbijanju predrasuda među ljudima.

Kao pozitivni primjeri u izučavanju i oživljavanju manjinskih jezika u BiH spomenuti su procesi uvođenja romskog jezika u škole na području Tuzlanskog kantona, dugogodišnje izučavanje ukrajinskog i talijanskog jezika u školama u Prnjavoru, te dugogodišnja tradicija takmičenja u poznavanju istorije, kulture i tradicije nacionalnih manjina koja se organiziraju na nivou osnovnih škola sa područja Bijeljine.

Tokom sastanka čuli su se i prijedlozi o uvođenju prakse međunarodne razmjene učenika na prinicipu slanja manjih grupa mladih u matične države radi izučavanja jezika, kao i o primjeni savremenih i inovativnih metoda i aplikacija prilikom učenja manjinskih jezika.

Na sastanku je bilo riječi i o donošenju strategije za nacionalne manjine Bosne i Hercegovine i problemima s kojima se članovi Vijeća suočavaju u izradi ovog dokumenta, saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću Parlamentarne skupštine BiH.