Odlazak mladih iz BiH – PRIČA IZ VUKOSAVLJA

Većina mladih ne vidi perspektivu i žele da svoj život grade u drugoj državi koja im može obezbijediti veću sigurnost. To je jedan od najvećih problema sa kojima se suočava BiH

2485
Zekerijah Bahić, Dragica Simić i Mustafa Osmanović

Jedan od velikih društvenih problema tranzicijskih zemalja, a posebno Bosne i Hercegovine koja ima snažne ekonomske i političke teškoće, jeste odlazak mladih ljudi u inostranstvo. Dobar dio njih zauvijek se odriče života u matičnoj zemlji. Emigracija iz BiH je najveća u regionu. Među onima koji su otišli, 30 odsto su mladi – navodi Svjetska banka u BiH u svom najnovijem izvještaju objavljenom 2021. godine.

Odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine je jedna od najaktuelnijh tema poslednjih godina, o njoj se mnogo govori ali se ne nude rješenja za taj problem.

Većina mladih ne vidi perspektivu i žele da svoj život grade u drugoj državi koja im može obezbijediti veću sigurnost. To je jedan od najvećih problema sa kojima se suočava BiH.

“BiH ubrzano gubi svoj najdragocjeniji resurs – ljudski kapital. Trećina ljudi iz BiH živi van zemlje, a svake godine napuštaju je hiljade u potrazi za boljim životom. Kako mladi i cijele porodice napuštaju zemlju, preostalo stanovništvo brzo stari, a niske stope fertiliteta ukazuju da će se taj trend vjerovatno nastaviti“, upozoravaju iz Svjetske banke u BiH.

Pandemija Covida je zbog restriktivnih mjera koje su uvele zapadne države usporila decenijski trend odlaska, ali po procjenama međunarodnih faktora, i ojačala uvjerenje da je zdravstveni sistem, ali i efikasnost države, posebno na primjeru nabavke vakcina, loš, što generiše želju za odlaskom.

Rješenja dobiti od mladih

Dr.Ingrid MacDonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH je u izjavi za UDAR rekla da se Bosna i Hercegovina suočava sa teškim izazovom i činjenicom da toliko njenih najdinamičnijih i najobrazovanijih mladih ljudi odlazi.

“A odlaze u brojevima koji su neodrživi. Ovo je nešto što Ujedinjene nacije, zajedno sa mladim ljudima širom države gledaju i na čemu pokušavaju raditi. Ovdje je jako važno zapravo slušati same mlade ljude – oni znaju zašto odlaze i znaju koja su im rješenja potrebna kako bi ostali. Ono na šta bih ja ohrabrila jeste da se priča sa tim mladim ljudima o mogućim rješenjima, i da osiguramo da ta rješenja definišu sve ono što radimo u BiH. Dakle, rješenja dobiti samo od tih mladih ljudi”- rekla je MacDonald.

Anketa provedena od strane Balkan Diskursa 2020. godine sa 378 mladih potvrdila je da 38.1% želi napustiti zemlju, 47.6% je reklo možda, a onih koji žele ostati je 14.3%. Na drugo pitanje ,,Koji su razlozi odlaska iz zemlje?”, 42.2% mladih navodi uslove života, 38,4% su finansijske prirode, a 9% zbog dodatnog obrazovanja.

U jednoj ranijoj anketi iz 2013. godine, i to rađenoj u Sarajevu sa 500 mladih osoba, dakle gradu koji nudi razne mogućnosti, rezultati su bili slični. Većina anketiranih mladih pod određenim uslovima želi otići u inostranstvo. 36 posto je onih koji su rekli da bi otišli pod uslovom da imaju garanciju da će tamo naći posao. No, ono što zaista zabrinjava jeste da je 22 posto onih koji kažu da će sigurno otići, i to pod bilo kojim uslovima. Bilo je i 6 posto onih koji su rekli da će otići ako uskoru ne nađu posao u Sarajevu.

Doduše, ova anketa Media plan instituta je pokazala da ima i 32 posto onih koji će ostati u BiH i boriti se za svoju egzistenciju. No to je, ipak, manje od trećine anketiranih.

Nezadovoljstvo u svim sferama života

Slični rezultati su se pokazali i 2017. godine u anketi sa 1000 mladih u BiH koju su radile Medijske inicijative. Jedan od glavnih razloga odlaska mladih, po njihovim odgovorima, je korupcija u svim sferama države.

Ljudi u BiH su veoma talentovani i vrijedni radnici, ali, nažalost, taj potencijal se često realizuje van zemlje. Nezadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine se svakodnevno osjeti u svim sferama života, od zakočenosti države usljed strukture države i dubokih etničkih podjela, preko stalnih prijetnji i priča o mogućim sukobima, do užasne ekonomske situacije.

Kako bi na terenu osjetili ovu situaciju, otišli smo u opštinu Vukosavlje, jednu od onih koja ima izuzetno velik procenat iseljenja da osjetimo na licu mjesta i informišemo o tome kako ljudi razmišljaju, sa čime se susreću i može li se naći rješenje za napredak. Administrator u Opštini Vukosavlje Zekerijah Bahić kaže da je dominantan razlog odlaska ekonomski momenat.

“Po zadnjim podacima koje imamo, u zadnjih godina je oko 400 osoba iz Vukosavlja napustilo BiH. Većinom su to slučajevi da zajedno sa porodicma napuštaju BiH i traže po njihovom mišljenju svoj spas u drugim državama. To je skoro 10% našeg stanovništva s obzirom da na našoj opštini živi oko 4650 stanovnika. Svi uglavnom kao element napuštanja navode ekonomski momenat, to je sigurno jedan od najsnažnijih razloga. Često u razgovoru sa stanovništvom, to jest osobama koje su napustile BiH, imamo i socijalne, sigurnosne, zdravstvene i niz drugih momenata koji su bitni i zbog kojih se ljudi odlučuju da napuste BiH”- izjavio je Bahić za Udar.

Dodaje kako je najčešći odlazak u Njemačku, ne samo iz već pomenutih razloga, nego i zbog raznovrsnijih društvenih događaja za mlade koji im pomažu da se izgrade kao ličnosti.

“Opština Vukosavlje nema nekih razvijenih projekata sa kojim bi radili na zadržavanju mladih u BiH. Ali mi nudimo niz raznih manifestacija kao što smo imali sada dane Opštine gdje smo u periodu nekih dva mjeseca ponudili niz nekih koncerata, turnira u odbojci i fudbalu. Tako da smo ponudili ipak nešto građanima. Mislim da na taj način doprinosimo i pružamo neke komponente socijalnog života mladima da bi ipak se zadržali u BiH”- rekao je Bahić te dodao je da je i on prethodne godine imao priliku da napusti BiH, ali jedino što ga je zadržalo je porodica.

Trenutno u zemljama Evropske Unije boravi oko pola miliona državljana Bosne i Hercegovine, a odlazak mlađe populacije uz povećan broj penzionera dodatno komplicira ekonomsku situaciju u BiH.

Međutim, pored velikog broja mladih koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu, postoje i mladi ljudi koji su odlučili da ostanu i grade svoju državu. Jedan od takvih primjera je Dragica Simić (24) iz Vukosavlja.

“Kada razgovarate sa mladima, a to je i moje mišljenje, da nažalost ovih dana sve manje su šanse da ostanete u ovoj našoj državi, da nađete zaposlenje u struci. Ono što me zadržava jeste naš mentalitet, naša kultura, tradicija, običaji i naravno porodica. Poruka za mlade bi bila da prvo dobro istraže uslove u našoj državi, da ako ikako mogu ostanu, jer naša država je jedna prelijepa država, ima prelijepu prirodu, ali u koliko se ne snađu ekonomski naravno, da potraže svoju sreću negdje dalje“- rekla je Dragica koja trenutno radi pripravnički staž u Centru za socijalni rad.

Romi često sebi ne mogu priuštiti zdravu prehranu ili grijanje, a njihov očekivani životni vijek deset je godina kraći od drugih Evropljana, upozorila je Agencija Evropske unije za temeljna prava.

Svako četvrto romsko dijete ne može priuštiti osnovno, kao što su hrana, grijanje ili školovanje. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebno ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.

Iz tog razloga veliki broj romske populacije svakodnevno se odlučuje na napuštanje Bosne i Hercegovine i odlazak u neku od Evropskih zemalja. Najveći broj Roma odlazi u Francusku ili Njemačku, a kako kažu tamo ih očekuju veće plate, bolji i sigurniji uslovi za život, kao i redovno školovanje.

Romi teško do zaposlenja

Na opštini Vukosavlje trenutno živi 57 romskih porodica, od čega je 10 porodica u Njemačkoj.

“Romi u 99% slučajeva nisu zaposleni i oni se snalaze da idu vani, pretežno u Njemačku. Desetak porodica imamo trenutno u Njemačkoj koji odlaze, pa se povremeno vraćaju i opet odlaze, snalaze se trbuhom za kruhom jer moraju od nečega živjeti. Oni koji se ne mogu snaći i nemaju vozačkih dozvola i vozila, njima drugo ne preostaje, samo da idu vani da bi nešto zaradili i da bi djeca opstala da žive”- rekao je odbornik nacionalnih manjina isprede romske nacionalne manjine u Vukosavlju Mustafa Osmanović.

Kaže da Romi teško pronalaze zaposlenje u BiH bez obzira na završeno školovanje.

“Tamo djeca idu u vrtić i u školu, pa se brzo naviknu pričati Njemački jezik. Imaju besplatno prevoz i hranu i blizu školu, sve zavisi od mjesta gdje se nalaze. Uslovi su im dobri”, rekao je Osmanović.

Mustafa je jedan od rijetkih Roma koji se vratio prije 27 godina iz Njemačke i više nije želio da napusti rodnu zemlju. U Njemačkoj je proveo pet godina te kada se vratio odlučio je da novac koji je zaradio uloži kako bi pomogao i svojoj porodici, ali i komšijama. Mustafa pored toga što je odbornik ispred reda nacionalnih manjina, te na taj način pomaže romskoj zajednici da ostvare svoja prava, je i vlasnik otpada sekundarnih sirovina gdje je zaposlio nekoliko Roma.

Svakodnevno ispraćamo poznanike, prijatelje, rodbinu i članove porodice pitajući se kada smo mi na redu i koliko još možemo trpjeti ovakvo stanje u državi.

“Svi će oni otići, a gdje ćeš ti Bosno i Hercegovino? Odnosno, dokle ćeš ti tako moći? Ko će ti rađati stanovnike? Ko će ti dugove vraćati?”, jedan je od Facebook statusa građana BiH, koji precizno oslikava naše probleme.