Održana panel-diskusija: Novi odgovori na probleme romske zajednice u BiH

Fokus panela bio je na podizanju svijesti o novim izazovima za romsku zajednicu u Bosni i Hercegovini

815
Foto: Udar

Panel-diskusija o temi „Novi odgovori predstavnica romske zajednice u BiH“ održana je u Umjetničkoj galeriji BiH, u sklopu prve samostalne izložbe umjetnice Selme Selman.

Fokus panela bio je na podizanju svijesti o novim izazovima za romsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, a učesnici su, pored Selme Selman, bile i članica Asocijacije mladih Roma AKSIOM Selma Zahirović te doktorica filoloških nauka, književnica i prevoditeljica Dr Hedina Tahirović-Sijerčić.

Moderatorica panel diskusije bila je novinarka Rubina Čengić, koja je naglasila da izložba ima nevjerovatnu transformativnu snagu našeg razumijevanja romske zajednice.

„Voljela bih da ona promijeni poimanja romske zajednice u BiH, i prvenstveno romskih žena,“ kazala je Čengić.

Autorica izložbe Selma Selman kazala je da je imala veliku volji i podršku svoje porodice na putu ka uspjehu.

„Često me pitaju kako sam završila osnovnu i srednju školu. Ja sebe smatram najnormalnijom osobom koja je imala cilj u životu. Sve manjine prolaze kroz slična iskustva diskriminacije. Ono što je meni bilo bitno je da sam sama imala volju i želju, ali sam imala i podršku moje mame. Ta podrška, da neko stoji iza vas, je u ovom kontekstu jako bitna,“ kazala je Selman.

Naglasila je da je bh. društvu čudno kada postoje romska djeca koja idu u školu.

„Odmah se to stavi na dnevnik, a to treba da je upravo suprotno. Nama treba da je obrazovanje romske populacije normalno, a ne da bude u centru pažnje,“ naglasila je Selman.

Političari su profesionalci u prosjačenju

Hedina Tahirović-Sijerčić kazala je da put ka uspjehu počinje iz porodica i podrške roditelja.

„Ne možemo se uvijek vaditi na siromaštvo jer ono je zajedničko, veliko, i spaja i Rome i ne-Rome u jednom mjestu, ili romskoj mahali. Ni romske mahale nisu više što su nekada bile, tu ne žive samo Romi nego i ne-Romi koji se udaju za Rome, imamo miješanu djecu, čime se dalje pokreće pitanje identiteta tih ljudi, prezimena, prepoznatljivost u školi odakle počinje i prva diskriminacija, i rasizam, čak i marginalizacija naše djece. Po toj vidljivosti se djeca dijele, koliko je neko crn. Onda imate pitanje jezika, i zašto je naš jezik izumro. Da li imamo uopšte romski jezik u školama, da li se naša djeca stide govoriti romskim jezikom, jer druga djeca ismijavaju našu djecu,“ upitala je Tahirović-Sijerčić.

Dodala je da je činjenica da zbog sve te diskriminacije i razizma „neprepoznatljivi“ Romi prelaze u druge identitete da bi sebi stvorili bolju budućnost, te da se tako gube obrazovani ljudi.

„Mi smo generalizovani kao sakupljači sekundarnih sirovina, ali evo vidite, to je naša umjetnost života, iz koje izrasta jedna divna umjetnost koju je Selma pokazala,“ naglasila je.

Osvrnula se i na pojavu prosjačenja koja se često povezuje s Romima.

„Da li je prosjačenje samo romsko? Nije. Koliko imate onih koji prose ne samo u BiH, nego svugdje, koji nisu Romi. A da se osvrnem i na naše političare, mislim da su oni prerasli sve Rome ovdje i da su oni profesionalci u prosjačenju,“ kazala je Tahirović-Sijerčić.

Također je skrenula pažnju na prepreke s kojim se suočava i kao književnica, u smislu distribucije knjiga.

„Manjinska književnost, a pogotovo književnost Roma nije finansirana niti ima podršku bilo kakvih institucija,“ kazala je.

Novi pravac emancipacije

Moderatorica je posjetila na nedavno održanu konferenciju u Sarajevu o trgovini ljudima, na kojoj je rečeno da su većina žrtava trgovine ljudima Romi i romska djeca, naročito ženska.

Također je dodala da  pravosuđe ne reaguje na adekvatan način jer sve pravda riječima da je to dio romske tradicije.

Spomenula je i rad Fondacije „Marš u školu“ koju je Selman osnovala a koja prvenstveno radi sa romskim djevojčicama.

Selman je kazala da se jedan njen rad nazvan „Otkupljujem svoju slobodu“ bavi razbijanjem predrasuda u društvu u kojem se od žene očekuje da ona ovisi o mužu i da nije sposobna da sama živi i sama brine o sebi.

„Iskoristila sam tu situaciju tako što sam htjela da napravim novi pravac emancipacije, ne samo za sebe, već i za druge djevojčice. Ali da bi uradili nešto na mnogo većem nivou treba nam podrška države. Ovo što ja radim sa svojom fondacijom je na minimalnom nivou ali smo uradili jako puno. U Bihaću, samo 20 posto djece je završavalo osnovnu školu, a sada imamo 95 posto u zadnje četiri godine,“ istakla je Selman.

Selma Zahirović, socijalna radnica i članica Asocijacije mladih roma AKSIOM, kazala je da je imala mnogo sreće te da se sve teške svari koje je imala na putu ka uspjehu tiču svih ljudi.

„U mojoj porodici je radila samo sestra. I ja sam znala tokom srednjoškolskog obrazovanja raditi za vrijeme raspusta. Tokom studija sam radila sve tri godine, i mislila sam da to nije vezano za to što sam ja Romkinja, to se može desiti svakom čovjeku bilo koje nacionalnosti. A pripadnost manjini donijelo mi je nešto dobro u smislu što me udruženje Obrazovanje gradi BiH stipendiralo, što mi je donijelo puno dobrih stvari, poznanstava, projekata, posao, te projekat koji sada radim, AKSIOM, koji nastoji jačati romski identitet, kulturu, tradiciju i zajednicu. Jedna od glavnih razlika između nas i bilo koje nevladine organizacije je ta što mi nećemo zagovarati mišljenje Roma, nego ćemo pružiti Romima priliku da sami zagovaraju svoje mišljenje, jer su sposobni da to rade,“ kazala je Zahirović.

Dodala je da vjeruje da se nove generacije počinju buditi, te da ima sve više ljudi koji imaju želju i potencijal.

Učesnici panela su zaključili da upravo zbog činjenice da u odjelima za gradnju boljeg položaja Roma uglavnom rade ne-Romi imamo neadekvatan odgovor institucija.

Institucije sistema vlasti BiH se više trude da obezbijede krov nad glavom, zdravstveno osiguranje, ne vodeći dovoljno računa o društvenoj nadgradnji.

Činjenica je de je bh. društvo neravnopravno, te da postoji veliki broj različitih grupacija koje trpe različite oblike diskriminacije na različitim mjestima.