Nevladina organizacija „Praksis“ iz Srbije organizovala je okrugli sto na temu prevencije i eliminacije dječijih brakova u Srbiji u okviru istoimenog projekta.
Podaci Istraživanja višestrukih pokazatelja rizika ukazuju na ogromnu razliku u prisustvu dječijih brakova u opštoj populaciji i romskim naseljima – 56% žena u romskim naseljima starosti 20 do 24 godine udalo se prije 18. godine, u poređenju sa 6% u opštoj populaciji, dok se 16% vjenčalo prije 15. godine, za razliku od samo 1% onih koje su se za to odlučile u opštoj populaciji.
Cilj projekta je i da doprinese prevenciji i eliminaciji dječijih brakova i poboljšanju položaja Romkinja u romskim naseljima u Kruševcu, Kragujevcu, Vranju, Subotici, Bačkoj Palanci, Smederevu, Novom Sadu i Leskovcu. Nevena Marković u ime organizatora kaže da se mali broj dječijih brakova evidentira, a to ima više uzroka.
„Naš cilj i jeste da kroz ovaj projekat taj problem učinimo vidljivijim. Najniža granica sa kojom smo se sretali kod dječijih brakova je jedanaest godina. Najčešći uzroci dječijih brakova su u siromaštvu, odnosno socijalnoj ugroženosti. Postoji problem sa obrazovanjem, djeca koja su u sistemu obrazovanja ne ulaze u dječije brakove. Dakle, napuštanje obrazovanja je uzrok, ali i posljedica dječijih brakova. Mi ukazujemo na ovim okruglim stolovima i da sklapanje dječijih brakova problem u globalu. Djevojčice ostaju neobrazovane ili završe samo osnovnu školu, vrlo rano rađa dijete, koja je u tom trenutku relativno mlada i zdrava, ali je ekonomski zavisna od porodice i domaćinstva u kome ne donosi nikakvu odluku. Tu se stvara jedan krug iz koga je skoro nemoguće izaći i sve to utiče na zdravstveno stanje, koje doprinosi i tome da je životni vijek Romkinja kraći“, kazala je Marković.
Kako je dodala, Centar za socijalni rad Leskovac jedan je od rijetkih koji ima evidenciju o dječijim brakovima.
„Oni ne stavljaju to pod tepih, reaguju na prijave i mi smo imali sastanak sa njima. Ali, ovdje nije u pitanju samo jedna institucija, nego niz koji treba da isprate svi akteri, dakle poslije Centra policija, tužilaštvo, sudstvo, škole, NVO sektor, zdravstvene institucije, komšije… Svi su dužni da prijave dječiji brak, jer je vanbračna zajednica sa maloljetnikom krivično djelo. S druge strane tu ima i drugih krivičnih djela u smislu zanemarivanja ili zlostavljanja djece“, istakla je.
U sklopu projekta bit će organizovane i radionice sa djevojčicama i njihovim roditeljima, a nakon toga i radionice ekonomskog osnaživanja sa ženama.
„Sarađivaćemo i sa Nacionalnom službom za zapošljavanje kroz motivacione radionice, a nakon toga ćemo biti u prilici da ponudimo kompletne obuke dokvalifikacija ili prekvalifikacija za koje te grupe žena budu zainteresovane“, kazala je Marković.
Projekat „Prevencija i eliminacija dječijih brakova u Srbiji“ finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji, Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ) u okviru Programa Njemačke razvojne saradnje “Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.