Online diskusija o slobodi medija: „Otvoreni rat vlasti protiv novinara“

U sklopu mjeseca slobode medija povodom Svjetskog dana slobode medija 3. maja, USAID-ov Program osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) organizovao je danas online diskusiju „Pusti priču da živi“ u kojoj su učestvovali Kristina Ljevak, freelance novinarka, Dragan Bursać, novinar i kolumnista, i Edin Zubčević, odgovorni urednik Portala slobode Nomad. Moderator diskusije bio je Senad Hadžifejzović, novinar i urednik FACE TV.

Učesnici su iznijeli svoja zapažanja i iskustva o temama koje opterećuju medijsku zajednicu, te prijedloge za rješavanje nekih od izazova u ostvarivanju medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.

Radenko Udovičić, menadžer IMEP projekta, u svom je uvodnom obraćanju opisao projekat te podsjetio da je program osnaživanja nezavisnih medija USAID-ov program koji provodi CPCD, koji je usmjeren na jačanje slobode i nezavisnosti medija, i slobodu izražavanja u BiH.

Napomenuo je da je riječ o 5-godišnjem, najvećem medijskom projektu u BiH.

–60 posto sredstava je usmjereno na donacije medijima i nezavisnim kreativnim pojedincima i građanima novinarima kojima je ova vrsta pomoći omogućila da proizvode mnogo preciznije sadržaje koje, u nekim normalnim uslovima naše teške ekonomske i medijske situacije u našoj zemlji, ne bi bili u mogućnosti da urade – pojasnio je Udovičić.

Dodao je da su edukativne aktivnosti drugi segment projekta koje se izvode kroz razne treninge za novinare, a treći segment je pravna pomoć.

–IMEP je podržao preko 30 tužbi za klevetu protiv medija i novinara i tu smo uspjeli da napravimo odbranu od neosnovanih tužbi u većini slučajeva – kazao je.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson kazao je da vlada SAD-a podržava nezavisne medije u BiH kroz direktnu podršku nezavisnom, kvalitetnom, i na činjenicama baziranom novinarstvu.

–Podržavamo novinarstvo koje teži ka uključivanju mladih, novih ideja, i novih individua u ovom sektoru. Mi smo odlučni da pomognemo, ali naša pomoć nije beskonačna i možemo imati samo ulogu podrške. Na ključnim je institucijama i medijima da preuzmu inicijativu koja će garantovati slobodu štampe u BiH. Čak i uz našu podršku vidimo izazove s kojima se novinari susreću pri izvještavanju – kazao je Nelson.

BiH među najslabijim u Evropi

Podsjetio je da su u 2020. godini Reporteri bez granica prijavili da je BiH bila na 58. mjestu od 180 zemalja, kad je u pitanju sloboda medija, što je među najslabijim rezultatima u Evropi.

Dodao je da je prilično jasno da negativna politička i ekonomska situacija ne samo da utiče na društvo u cjelini nego i slobodu medija, izražavanja i ostale povezane slobode i prava.

–Pokušaji da se novinarima onemogući posao su česti u BiH. Cenzura, nedovoljna zaštita novinara, politički i finansijski pritisci devalviraju medije, i obeshrabruju ih u istraživanju korupcije. Neki mediji šire nacionalističku retoriku što za rezultat ima povećan govor mržnje, smanjen profesionalizam, i smanjene etičke standarde – naglasio je ambasador.

Napomenuo je da će situacija vjerovatno ostati ista osim ako javnost, zajedno sa novinarima, ne izvrši pritisak na političare i institucije vlasti da poboljšaju pravne okvire i povećaju podršku nezavisnim medijima.

–Građani BiH trebaju da znaju važnost slobodnih, balansiranih i na činjenicama baziranih medija koji su kamen temeljac prosperitetne i funkcionalne demokratije. Bh. građani trebaju pristup alternativnim izvorima informacija, bh. institucije moraju podržati rad novinara, a bh. novinari trebaju sigurano radno okruženje, bez prijetnji – zaključio je Nelson.

Otvoreni rat

Moderator webinara Senad Hadžifejzović kazao je da je novinarima potrebna konkretna podrška, ali i zaštita. Podsjetio je na mnoge novinare koji su napustili BiH, te dodao da su mnogi, koji se nisu sklonili, na meti.

–Vlast nas svrstava u nacionalne korpuse, mi smo nacionalni novinari, i onda svaka vlast udara ‘svog’ novinara – rekao je Hadžifejzović.

Naglasio je da su novinari izloženi lepezi napada .

–Ovo je jedan potpuno otvoreni rat vlasti protiv nas. Nacionalni lideri otvoreno napadaju svakog novinara koji im se ne dopada kad nešto govori protiv bilo čega. Oni napadaju iz svih oruđa a mi smo sami, pojedinačno, razdvojeni. Nemamo nikakav sistem odbrane. Ovu raspravu ja doživljavam kao  prvi pokušaj da mi sami sebe organizujemo i zaštitimo ali očekujemo i pomoć međunarodne zajednice, onih koji u svojim državama imaju odnos prema novinarstvu kakav bi trebao da bude i ovdje; sloboda, jednakopravnost – kazao je Hadžifejzović.

Dodao je da postoje novinari i „novinari“, te da političke partije imaju svoje medije, ali osim toga imaju svoje novinare u javnim servisima, te povremeno imaju i druge medije za novac.

Sistem protiv novinara

Dragan Bursać je također ukazao na pojavu novinara koji rade za političke partije, te da su oni koji rade suprotno nacionalnim interesima etiketirani.

–Imamo ljude koji se nazivaju novinari ali su PR-ovi političkih partija, političkih oligarhija, ekonomskih oligarhija i tajkuna. Imamo vojnike koji se predstavljaju kao novinari. Tu ne mislim na botove nego ljude koji su u medijima, koji se predstavljaju kao novinari a zapravo rade PR političkih partija i moćnika – rekao je između ostalog Bursać.

Kritikovao je i rad RTRS-a koji je, kako kaže, jasno predstavljen kao PR tim Milorada Dodika.

–Taj javni servis je prvak Evrope u fake news-u i mislim da je dobio najviše kazni od svih javnih servisa, možda čak i u svijetu, od RAK-a, međutim to mi plaćamo – kazao je.

Urednik portala Nomad Edin Zubčević kazao je da novinari protiv sebe imaju čitav sistem.

–Imate političke lidere koji direktno ulaze u konfrontaciju, direktno napadaju i optužuju novinare. Ne postoji ništa između prve informacije i frontalnog rata. Ne postoji nikakva vrsta javne rasprave, argumentacije, kritike – rekao je Zubčević, te dodao da se tu radi o ljudima koji nisu raspoloženi da se nešto uradi i popravi, nego da se uništi i negira.

Također je istakao da smatra da država neće zaštititi novinare, jer oni koji upravljaju državom su ti koji novinarima prave probleme.

–Oteli su državu od građana i kada kažemo da očekujemo pomoć u smislu osnaživanja, sve ono što vlast ima na dispoziciji kada je moć u pitanju oni koriste upravo protiv novinara –  kazao je Zubčević.

Freelance novinarka Kristina Ljevak također je kazala da postoje razne vrste pritisaka koje dolaze sa različitih adresa, uvijek sa istim ciljem, zahvaljujući onim koji su poslušni i na taj način čuvaju pozicije.

–Ogroman problem je u tome što se iz godine u godinu njeguju generacije novinara koji nemaju previše mogućnosti, ili su ih uvjerili da nemaju drugog izbora, pa se zbog te uvjerenosti podanički i poslušno ponašaju – kazala je Ljevak.

Konstatovala je da se odnjegovala praksa čekanja na izjave političara, te kritikovala ponašanje kolega koji čekaju na izjave satima, kao da neće imati drugu priliku.

–Ako neko ne učestvuje kao sagovornik u nekom programu zar to nije jasna poruka? Zar ne trabamo mi njima a ne oni nama? Zar nismo mi ti koji bi trebali njima postavljati uslove, naravno u duhu profesije, zar smo uopšte dozvolili postavljanje uslova – rekla je.

Govoreći o freelance novinarima, Ljevak je istakla i da je jako važno da postoje slobodno-misleći ljudi koji nisu ničim ograničeni i koji mogu da rade onako kako žele, odnosno po vlastitoj savjesti, ali da je problem u tome da ti ljudi ne mogu da se bave organizovanim kriminalom ili srodnom temom od kuće.

–Moramo imati sistem koji nas štiti, a to to su javni servisi. Oni imaju sve mehanizme da zaštite one ljude koji će se odgovorno baviti profesijom, a oni to uopšte ne rade. S druge strane imali smo kolege koji su radili poslove tužilaštva a najčešće ono što su otkrili nije pravno sankcionisano – kazala je, te zaključila da je mnogima demotivirajuće da se bave istraživačkim novinarstvom  kada vide da nema pretjeranih rezultata.

Romi nemaju pristup medijima

Aktivista i novinar Adnan Šubert iz Banjaluke, koji se bori za manjinska prava Roma u ovom gradu, kazao je da je kao Rom suočen sa mnogim problemima.

–Romi su višestruko diskriminisani u svim sferama društva a pogotovo u novinarstvu gdje sam ja pokušao da se oprobam kao neko ko želi da pomogne svom narodu. Romi nemaju pristup medijima, pogotovo režimskim – kazao je te dodao da nije htio da bude režimski novinar ni režimski politički kadar, te pitao kada će Romima biti dozvoljen pristup medijima ne samo kao kreatorima priča nego kao subjektima koji se neće uzimati u program samo na romske praznike, nego da se stvori pozitivna klima u kojoj će ova diskriminisana zajednica napokon biti vidljiva u medijima.

Učesnici webinara su razgovarali i o internetu i društvenim mrežama kao mjestu gdje se ljudi informišu, a koje nudi mnogo lažnih vijesti pri čemu tradicionalni mediji gube svoju ulogu.

Udovičić je također podsjetio na postojanje ogromnog proja portala bez impressuma, te naveo podatak da u BiH postoji 615 medijskih portala, od kojih 44 posto nema nikakav impressum ni kontakt.

(Portal Udar)