Romski
Normalizovanje online nasilja jedan je od problema sa kojima se danas suočavamo, neophodno je da se trenutni zakonski okviri poštivaju i u ovoj oblasti, kao i da se unaprijede u cilju sprječavanja i kažnjavanja online nasilja, neki su od zaključaka panel diskusije “OsnaŽene na Internetu” održane u Sarajevu u organizaciji BIRN-a, kao dio projekta Media for all.
Tokom panela govorile su žene koje su aktivne u javnoj sferi i koje kroz svoj rad javno govore o problemima sa kojima se žene suočavaju online, a neke od njih su i same iskusile nasilje na društvenim mrežama.
Iva Parađanin, novinarka iz Srbije naglasila je da je prevencija digitalnog nasilja u porastu kako u Srbiji tako i u regionu.
„U posljednje vrijeme imamo kulminaciju digitalnog nasilja, imali smo jedan slučaj sa osvetničkom pornografijom u čitavom regionu, a u Srbiji je nedavno bio i slučaj samubistva jedne youtuberke za koju se zna da je godinama trpila online nasilje. Žrtva online nasilja može biti bilo ko, ono je toliko rasprostranjeno i glavni problem je što se i dalje ono ne naziva pravim imenom. I dalje internet smatramo nečim sporednim, nečim što ne utiče na naše živote. Međutim, posljedice online nasilja mogu biti identične kao posljedice nasilja uživo. Mislim da prije svega treba da progovorimo i da ga prepoznamo kao nasilje, te da edukacijom mladih kako da se pnašaju u online prostoru, kao i da znaju šta ih očekuje“, kazala je Parađanin, dodavši kako se posebno istakla kategorija mladih kao populacije među kojom je najrasprostranjenije online nasilje.
Dalija Hasanbegović – Konaković, novinarka iz BiH, govorila je o ličnim iskustvima u vezi sa digitalnim nasiljem sa kojim se susrela 2019. godine. Kako je navela, ona je tada kao supruga političara, osoba iz javnog života, a naročito kao žena targetirana kao slabija karika te meta za digitalno nasilje.
Hasanbegović-Konaković govorila je o lekcijama koje je naučila iz vlastitog slučaja.
„Odlučila sam da nisam žrtva, ne želim da prihvatim ulogu žrtve. Napadi tada nisu imali veze sa mnom, prvenstveni cilj je bio da se našteti mom suprugu preko mene koja sam percipirana kao lakša meta, jer kao žena vjerovatno o tome neću ni govoriti. Prvo je nad mojim fotografijama počelo seksističko iživljavanje, bila sam potpuno nepripremljena za taj nivo i količinu vulgarnih komentara. Iako nisam ništa učinila, osjećala sam se osramoćeno, a tada nismo ni znali za botove. Tada sam šutila i to je bila moja greška. Nakon nekoliko mjeseci sa seksističkog iživljavanja prešli su na moje obrazovanje, targetiranje mene kao neprijatelja, a onda su počeli koristiti moju porodicu i zloupotrebljavati fotografije moje porodice“, ispričala je dodavši da je sve prijavila Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslovan u odjel za Cyber kriminal.
Tada je, kako navodi, javno progovorila o svemu.
Prema njenim riječima veoma je važno da se o tome javno govori, da se slučajevi prijavljuju, ali i da se prave screenshotovi komentara i poruka sa vidljivom adresom, datumom i vremenom objave.
Također, navela je i da je veoma značajno konsultovati se sa advokatima.
Lana Prlić, političarka iz BiH govorila je kako ma koliko bili pripremani za javne nastupe niko ne može biti spreman za neograničene količine vulgarnosti, napada, poziva na linč sa kojima se žene iz javnog života suočavaju, ali ne samo one iz javnog već sve koje se odluče biti dio online okruženja.
„Svi koji nam šalju te uvrede zaborave da ste majka, nečija prijatljica, sestra, supruga. Niko vas ne može pripremiti na to. Bilo je mnogo komentara koje nisu bili samo anonimni, već i potpisani autorski tekstovi, komentari kolega iz političkih struktura. Oni misle da virtuelno nije stvarno“, kazala je Prlić.
Navodila je kako su njene kolege imale praksu da dežuraju navečer kako bi brisali komentare i brisali ih kako se ona ne bi sa istima suočavala.
Međutim, kako navodi Prlić, meta online nasilja bila je i u trenutku kada je objavila post u vezi sa vakcinisanjem na kome je ostavljeno oko 32.000 komentara, među kojima su bili i oni uvredljivog sadržaja koji se može okarakterisati kao online nasilje.
Kako su učesnici panela zaključiti, treba ohrabrivati prijavljivanje. Psihološka podrška kao i osvješćivanje problema su također presudni u borbi sa online nasiljem.
Osim toga, uloga medija je presudna u borbi protiv ove vrste nasilja, jedan je od zaključaka panela uz konstataciju da danas svjedočimo neprofesionalnim praksama gdje pojedini mediji serviraju taj narativ gdje se potpaljuje ova vrsta nasilja nekim intrigantnim senzacionalističkim naslovima koji dozvoljavaju i motivišu da se dalje širi online nasilje.
Dovoljan je jedan loš komentar iza koga će uslijediti lavina također loših komentara koji obiluju nasilnim narativom.
