Romski
Romska zajednica u Srbiji svakodnevno ima probleme koji su u korona krizi predstavljeni kao prijeteći po život, a kovid je tu situaciju samo pogoršao i ogolio probleme koji su predugo ignorisani, izjavio je jedan od osnivača pokreta Opre Roma Srbija Stevica Nikolić.
“Dvije trećine Roma ne mogu da priušte prepisane lijekove ili plate testiranje na kovid-19. Mi smo siromašniji i od najsiromašnijih zajednica i u apsolutnom smislu (bez osnovnih resursa za život) i u relativnom smislu (u poređenju sa drugim siromašnim kategorijama). Bili smo posebno pogođeni ovom krizom i to upravo zato što su naši problemi bili i jesu predugo ignorisani”, rekao je Nikolić za agenciju Beta.
On je istakao da su Romi najveća etnička grupa u sektorima sa najvećim gubitkom radnih mjesta tokom 2021. godine, objašnjavajući da je kriza nesrazmjerno uticala na Rome, kao i da su “u većem riziku da se zaraze i umru od posljedica virusa od bilo koje druge grupe”.
“Ovakvo zdravstveno stanje posljedica je loših životnih uslova. Državna strategija prepoznaje lošu infrastrukturu u romskim naseljima i kaže da u 38 odsto romskih naselja nijedan stambeni objekat nije priključen na vodu, a više od 70 procenata nije priključeno na kanalizacionu mrežu, iako je pravo na vodu eksplicitno zaštićeno kao posebno ljudsko pravo. Imajući ovo u vidu, pranje ruku i održavanje osnovnih preventivnih mjera koje se preporučuju je bio luksuz za romsku zajednicu”, naglasio je Nikolić.
Objasnio je da, prema podacima Regionalnog savjeta za saradnju Roma (RCC) u 2020. godini, tri od četiri romska djeteta nisu dobila pomoć tokom nastave putem interneta, niti od nastavnika niti od drugova i drugarica iz razreda, a stopa napuštanja škole je povećana za skoro 11 posto na regionalnom nivou, uglavnom zbog teške finansijske situacije porodica, jer je svaki drugi Rom prijavio smanjen prihod.
“Zbog medijske stigmatizacije Roma koja traje decenijama, stvoren je medijski okvir iz kojeg romska zajednica teško izlazi. Predrasude prema nama prevazilaze domen ličnog mišljenja, postali su političko oružije za manipulaciju javnim mnjenjem zarad jeftinih političkih poena. Što ima direktne posljedice na naš život. Svima je jasno da postoji istorijski, sistemski rasizam, čiji su uzrok ekonomski interesi”, kazao je on.
Nikolić je istakao i da vlada mjeri kakav će uticaj imati na javno mnjenje svaka nova mjera koju donosi vezano za Rome, jer takve mjere, prema njegovim riječima, često nisu popularne i donošenjem takvih odluka “gube se politički poeni”, uz ocjenu da je to politička kultura koja se gaji decenijama u nazad u odnosu prema Romima.
“Kao i u situaciji sa kovidom, reaguje se uglavnom reaktivno nakon neke nesreće, dok se ne utiče na uzroke problema, odnosno na rasizam i isključenost iz javnog i političkog života”, naglasio je on.
Istakao je da pokret Opre Roma smatra da bez toga da su Romi dio političkih odluka i bez toga da učestvuju u procesima odlučivanja i konsultacija, nije moguće napredovati.
“Za nas je od krucijalne važnosti da se obezbijediti prostor u kom se čuje glas i običnog naroda na koji sve odluke direktno ili indirektno utiču”, rekao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, praksa je pokazala da, kada se govori o osnaživanju Roma i Romkinja, uglavnom se misli na radionice o diskriminaciji, ili edukativne programe nevladinih organizacija koji nemaju epilog, dok romska zajednica na svim konsultacijama ističe da želi da radi, kao i da su spremni na sve te programe i radionice ukoliko će im stvarno donijeti posao.
“Isključivanje Roma i Romkinja sa tržišta rada ima značajne konsekvence na budžet države. Na primjer, ako Romi uspiju da nađu posao u formalnoj ekonomiji u Srbiji dobit od povećane produktivnosti bi se, prema procjeni Svjetske banke za 2017, kretala od 314 miliona eura do 1,28 milijardi eura godišnje”, kazao je Nikolić.
Ocijenio je da postoji sve veća hrabrost za suočavanje sa nagomilanim problemima koji su decenijama ignorisani od kada Opre Roma Srbija postoji i od kada su kroz dijaloge sa romskom zajednicom artikulisali najvažnije prioritete i predstavili ih donosiocima odluka, i dodao da se sve više gleda u potencijal romske zajednice.
Nikolić je naglasio da se prepoznaje i akademski potencijal Roma koji je do skoro bio potpuno ignorisan i dodao da je uveden prvi program za visokoobrazovane Rome i Romkinje za rad u javnoj administraciji, čiji je cilj da poveća prisustvo Roma i Romkinja u javnim institucijama.
“Ovo je značajan korak ka demokratizaciji Srbije, jer reflektovanje demografije stanovništva Srbije u javnoj upravi je značajan korak ka pravednijem društvu i poštovanju Ustava”, naglasio je Nikolić.
Istakao je da, prema podacima Fonda za obrazovanje Roma, u Srbiji postoji više od 1.000 visokoobrazovanih Roma i Romkinja, spremnih da dobiju šansu da ostvare svoj potencijal i daju doprinos svojoj državi, a ne nekoj u inostranstvu, i na taj način razbiju predrasude o Romima.
