Osnaživanje žena zapadnog Balkana ključno za bolji oporavak nakon pandemije

Rodna ravnopravnost je značajan dio strateškog djelovanja Evropske unije u okviru pregovora o proširenju

651
Foto: FENA/RCC

Prije pojave globalne pandemije, zapadni Balkan je u 2019. godini posjetilo više od 12 miliona ljudi, a turizam je činio više od 10 posto BDP-a i 25 posto izvoza regiona. Industrija turizma zapošljava 11,4 posto radne snage regiona, od čega je 55 posto žena. Lokalne zajednice su, kao i međunarodne finansijske institucije smatrale turizam sektorom koji će regionu relativno brzo donijeti bolji životni standard.

Ova dinamična industrija je prošle godine, kada se suočila sa ograničenjima kretanja i rada i otkazanim putovanjima, dovedena do toga da prestane s radom, saopćeno je iz Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

Jedna od brojnih žrtava bila je firma iz agro-turizma koju su pokrenule dvije žene preduzetnice iz Crne Gore, Gordana Dulović i Ermina Redžematović.

Početkom 2020. godine, nakon pažljivog planiranja i zahvaljujući bespovratnim finansijskim sredstvima koje su dobile od projekta Vijeća za regionalnu saradnju za razvoj turizma, koji finansira Evropska unija, uložile su svu svoju energiju i ušteđevinu u novi posao. Uprkos entuzijazmu i napornom radu, 2020. im je umjesto prihoda donijela nezaposlenost.

Čak su i etablirane firme pretrpjele veliki udar. Eva Rama, suosnivačica male turističke agencije “Explorer Travel&Tours” iz Albanije specijalizovane za privatne ture i manje grupe, osjetila je to na svojoj koži.

Većina rezervacija je otkazana, što je ugrozilo normalan rad agencije. Poteškoće su se odrazile na broj osoblja koji je smanjen i na izmjenu poslovnog modela, s obzirom da je promet u 2020. bio na nivou od 35 posto.

Širom regiona žene kao što su njih tri nesrazmjerno su bile pogođene pandemijom. COVID-19 nije stvorio nejednakost spolova, on ju je produbio. Žene su izgubile svoje firme i radna mjesta ili radne sate kao i muškarci, ali su nastavile da preuzimaju veliki dio brige o djeci i starijima a da za to nisu bile plaćene. One koje su ostale kod kuće suočile su se sa posljedicama naglog porasta nasilja u porodici, isuviše česte životne priče žena na Balkanu.

Kao što je pokazala rodna analiza odgovora na COVID-19 na zapadnom Balkanu i u Turskoj koju su pripremili UNDP i UN (Women COVID-19 Gender Response Tracker)2 samo 18 posto mjera tržišta rada i 21 posto mjera socijalne zaštite koje su usvojene kao odgovor na pandemiju bavilo se potrebama većine žena zaposlenih u neformalnom sektoru ili na visokorizičnim poslovima. Žene i djevojke su teže pogođene pandemijom i to samo zbog svog spola.

Neizvjesno je kada će zapadni Balkan postići adekvatnu pokrivenost svog stanovništva od 18 miliona ljudi vakcinom protiv COVID-19. Jedna stvar je, međutim, sigurna. I kada se značajan broj žena vrati na poslove koje su izgubile tokom pandemije, rodna nejednakost koja ženama uskraćuje mogućnosti neće nestati, što region sprječava da ostvari svoj puni potencijal i stvori otpornost na buduće udare.

Kao podrška tome, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Vijeće za regionalnu saradnju su u decembru 2020. pokrenuli inicijativu za ekonomsko osnaživanje žena na zapadnom Balkanu.

Temelj ove nove inicijative je jačanje mreža i saradnje na različitim rodnim pitanjima. Inicijativa pruža strateški okvir potreban da se u ovom izuzetno važnom trenutku utvrde i provedu aktivnosti i reforme u domenu politika s ciljem osnaživanja žena i otklanjanja rodnih razlika na (ruko)vodećim položajima.

Svrha ovih ciljeva prevazilazi moralni imperativ pravičnosti prema polovini stanovništva našeg regiona. Ekonomsko osnaživanje žena i sposobnost da napreduju u sigurnom i produktivnom okruženju, na poslu i kod kuće, neophodni su uslovi da zapadni Balkan postigne održiv rast i razvoj.

Povećanje ženskog preduzetništva i učešća žena u radnoj snazi donijelo bi povećanje BDP-a regiona zapadnog Balkana za do 20 posto. Pametno ulaganje je ulaganje u žene na visokim pozicijama u politici i na rukovodećim mjestima u privredi. Empirijski dokazi pokazuju da veća zastupljenost žena povećava kvalitet upravljanja. Isto tako, preduzeća u kojima je veća zastupljenost žena na rukovodećim položajima imaju veću mogućnost ostvarivanja održivog, profitabilnog rasta.

Indeks politka za mala i srednja preduzeća OECD-a za 2019. godinu ukazuje na malu zastupljenost žena na vodećim mjestima u privatnim firmama i odborima javnih preduzeća, što otkriva da, općenito gledano, postoji očigledna barijera za žene na vodećim mjestima. Što se tiče rukovodećih mjesta u institucijama visokog obrazovanja, brojke idu i do 90,9 posto u korist muškaraca.

Poticanje učešća žena u privredi povećava potencijal za rast. Poboljšanje rodne jednakosti bi u Evropskoj uniji povećalo BDP po glavi stanovništva za do 9,6 posto tokom narednih trideset godina, što iznosi tri biliona eura.

Rodna ravnopravnost je značajan dio strateškog djelovanja Evropske unije u okviru pregovora o proširenju. Otklanjanje rodnih razlika na tržištu rada i postizanje jednakog učešća u različitim sektorima privrede predstavlja glavne ciljeve Strategije za rodnu ravnopravnost Evropske komisije. Strategija primjenjuje dvojak pristup rodno osvještenih politika i ciljanog djelovanja, dok međupovezanost predstavlja horizontalni princip za njeno provođenje.

Kako ističu u RCC-u, jedan od prvih prioriteta inicijative je povećanje učešća žena u obrazovanju i karijerama u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike. Broj žena na zapadnom Balkanu koje napuštaju studije ili odustaju od karijere u ovim oblastima je zabrinjavajući i dostiže 70 posto. Očigledna rodna segregacija može se vidjeti u istraživanju i razvoju, sa dvostruko više muškaraca istraživača u oblastima inženjerstva i tehnologija.

Rodna segregacija u obrazovanju i karijerama u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike predstavlja globalni problem i dodatno ukazuje na potrebu da se riješe odgovarajuća područja politike vezana za rodnu ravnopravnost i da se skrene pažnja donosilaca politika na ova složena pitanja u regionu.

Iako upis djevojaka u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike i dalje zaostaje zbog rodnih stereotipa i diskriminacije, postoje i pozitivne stvari. Na primjer, učešće žena istraživača u regionu je stabilno ili se povećava. U većini ekonomija žene su izjednačene sa muškarcima kada se radi o stečenom visokom obrazovanju u nauci. Između 70 i 85 posto diplomaca u oblasti zdravstva su žene. Brojke, međutim, padaju na 40 posto u oblasti poljoprivrede i na samo 20 posto u oblasti inženjerstva.

Glavni izazovi rodne nejednakosti u regionu su i dalje pristuni: visoke stope siromaštva i nesigurnost poslova za žene, nesrazmjeran (i sve veći) udio neplaćenog pružanja njege, velike razlike u platama i penzijama između žena i muškaraca, smanjen pristup zdravstvenoj zaštiti, žene koje su i dalje lišene brojnih (ruko)vodećih mjesta.

Iskorištavanje potencijala i sposobnosti žena predstavlja ključnu pokretačku snagu regiona koja će ga usmjeriti bliže ciljevima održivog razvoja i promovisati regionalnu ekonomsku stabilnost. Prepoznavši da su pojedinačna nastojanja da se ovakvo okruženje promijeni osuđena na neuspjeh, inicijativa je pribjegla multilateralnim nastojanjima da se stvari promjene, i to zajedničkim testiranjem ideja i njihovom realizacijom u praksi.

Povratak na status quo koji je bio prije pandemije značit će zaostajanje zapadnog Balkana. Ako se u odgovore na pandemiju ne uvrsti i rodna perspektiva, neće se uspjeti izgraditi otporno društvo.

Žene su ključ za iskorištavanje ekonomskog potencijala u našem regionu i treba im pomoći da steknu vještine i iskustvo da rukovode i usmjeravaju rad firmi, da pohađaju edukacije iz oblasti finansija, uključujući i obuke o načinu utvrđivanja odgovarajućih finansijskih proizvoda i usluga, čime će im se  omogućiti da upravljaju sredstvima i predvode na putu ka održivosti, saopćeno je iz Vijeća za regionalnu saradnju.

(FENA)