Pitanje diskriminacije i prava nacionalnih manjina vraća se u politički fokus

Ovim se pitanje poštovanja prava nacionalnih manjina ponovo vraća u fokus domaće političke scene

1033
VIjeće ministara BiH

Sjednica Vijeća ministara, koja je bila zakazana za srijedu, 10. jula, bit će održana u utorak, 23. jula u 12:00 sati, u zgradi institucija Bosne i Hercegovine.

Na dnevnom redu 175. sjednice Vijeća ministara je, između ostalog, tačka koja se tiče prava manjina u BiH, uključujući direktno i Rome.

Riječ je o 54. tački dnevnog reda koja glasi: Prijedlog akcijskog plana za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Zornić protiv Bosne i Hercegovine“, „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“ i „Pilav protiv Bosne i Hercegovine“.

Predlagač je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine.

Ovim se pitanje poštovanja prava nacionalnih manjina ponovo vraća u fokus domaće političke scene.

Podsjetimo da je riječ o pitanjima poštovanja prava manjina o kojima se nekada dosta govorilo, ali su u posljednje vrijeme bila potisnuta u drugi plan.

Suština presuda

Evropski sud za ljudska prava je, podsjetimo, ranije donio presudu u predmetu Zornić protiv Bosne i Hercegovine. Sud je zaključio da je došlo do povrede člana 14 (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3 Protokola broj 1 (pravo na slobodne izbore) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Gospođa Azra Zornić se obratila Evropskom sudu za ljudska prava jer nije mogla da učestvuje kao kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica bilo koje etničke grupe (Srbi, Hrvati, Bošnjaci), već jednostavno kao građanka BiH.

U obrazloženju svoje odluke, Sud je, između ostalog, utvrdio da je ovaj slučaj identičan ranijem predmetu Sejdić i Finci, jer je i gospođa Zornić onemogućena da učestvuje na izborima za Dom naroda na osnovu svog etničkog porijekla, te je zaključio da kontinuirana nemogućnost podnositelja predstavki da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje što te odredbe Ustava čini diskriminirajućim.

U Slučaju Sejdić i Finci, podsjetimo, također je donesena presuda zbog činjenice da se pripadnici nacionalnih manjina ne mogu kandidirati za člana Predsjedništva BiH ili državni Dom naroda.

U trećem slučaju, odnosno u predmetu Pilav protiv BiH, riječ je o diskriminaciji obzirom da Ilijazu Pilavu nije omogućeno da se kandidira za člana Predsjedništva BiH, jer je Bošnjak nastanjen u Republici Srpskoj.

U obrazloženju Centralne izborne komisije reĉeno je da aplikant ne može biti biran u Predsjedništvo s teritorije Republike Srpske s obzirom na to da se izjašnjava kao Bošnjak. Prema članu V Ustava i članu 8.1 stav 2. Izbornog zakona iz 2001. godine, kandidat za Predsjedništvo iz tog entiteta mora biti Srbin, podsjeća Udar.

(portal-udar.net)