Romski
Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost” Tuzla u okviru regionalnog projekta Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu II, predstavilo je dokument pod nazivom Uključenost romske djece u osnovnom obrazovanju u TK.
Podaci iz ovog dokumenta pokazuju da broj djece koja pohađaju nastavu-pada.
Siromaštvo, nedovoljna pripremljenost za polazak u školu, nepoznavanje jezika, nedovoljna motiviranost roditelja za obrazovanje djece, nefleksibilnost obrazovnog sistema prema potrebama romske djece, nedovoljna educiranost nastavnog kadra za rad sa romskom djecom – samo su neki od problema sa kojima se svakodnevno susreće romska populacija.
Svi ovi problemi, ali i rješenja prezentovani su u ovom dokumentu, u kojem su navedeni različiti aspekti društvenog položaja Roma, a porazni su podaci koji pokazuju da 80 posto romske djece živi u siromaštvu (69% Roma imaju manja primanja od 200 KM), što je jedan od glavnih razloga zašto se mali broj djece odlučuje za nastavak školovanja nakon osnovne škole.
”Romska djeca su često omalovažavana i to je jedan od razloga. Omalovažavani su zbog toga kako se oblače i kako dolaze u školu, jer se neka djeca nemaju gdje ni okupati. Zbog toga budu napadana i ponižavana, a onda odluče da neće više ići u školu”, rekla je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja ”Bolja budućnost” Tuzla.
Tada romska djeca, ili napuštaju školu, ili u nju skoro nikada ne dolaze. Ali osim te prepreke, društvena nezainteresovanost dodatno pogoršava ionako lošu sliku u kojoj danas žive Romi.
”Imali smo situaciju da jedno dijete u školi ima 365 izostanaka, a da se ta ustanova nije obratila socijalnom radniku da utvrde zbog čega dijete ne pohađa školu”, objašnjava autorica dokumenta Mirsada Bajramović.
Trenutni obrazovni sistem ne zanima ni činjenica da je generalno sve manji broj upisanih učenika, a zabilježen je i veliki pad upisane romske djece. Sve ovo pokazuje i istraživanje koje je provelo Udruženje žena Romkinja ”Bolja budućnost” u romskoj zajednici Kiseljak.
”Mi smo tamo imali 31 procenat djece od 6-15 godina koji ne pohađaju školski sistem i na to još nikada niko nije reagovao”, rekla je Mirsada.
Podaci koji su prezentovani u dokumentu bit će predstavljeni predstavnicima/cama vladinog i nevldinog sektora, kako bi se pozvalo na zajedničku na akciju unapređenja, a sve u najboljem interesu romske djece.
U izradi ovog dokumenta, pored Udruženja „Bolja budućnost“, učestvovale su i obrazovovne ustanove u Tuzlanskom kantonu, JU Osnovna škola „Kiseljak“, JU OŠ “Kreka“, JU Druga osnovna škola “Živinice“, JU “Podrinje“, JU OŠ „Mihatovići“, kao i partnerske nevladine organizacije.
(portal-udar)
