Podkast lista Danas: Koncepti stereotipa su u Srbiji normalizovani

479

Kada generalizujete cijelu naciju i stavljate je u zatvoreni boks predrasuda, to je jako bolno za pripadnike nacionalnih manjina, posebno kada to rade ljudi koji su intelektualna klasa u ovoj zemlji.

Koncepti stereotipa su u ovoj državi normalizovani, ne vodi se računa o tome šta se i na koji način govori u javnom prostoru a ljudi su postali nesenzibilni, pa se takve stvari dešavaju češće u svakodnevnom životu, kazala je doktorica filozofije i obrazovanja Tanja Tomić govoreći o najvećim problemima sa kojima se Romska nacionalna manjina susreće u Srbiji, upravo zbog raširenih stereotipa o njima, što je i bila tema posljednjeg Danasovog podkasta.

Ona je napomenula da je poslije dvadesetogodišnjeg boravka u inostranstvu očekivala puno pomaka kada je stav većinske populacije u Srbiji prema Romima u pitanju, ali da je pri povratku zatekla još lošije stanje, kao i neke pojave kojih ranije nisu bile toliko istaknute, poput direktnog institucionalnog rasizma.

Operska pjevačica Nataša Tasić Knežević istakla je da bi u studiju trebalo da sjede i drugi govornici osim pripadnika Romske manjine, sa kojima bi mogao da se otvori dijalog i dobiju odgovori i rješenja za neke probleme i pitanja.

– Voljela bih da ovdje sa nama sjedi dekan Fakulteta dramskih umjetnosti i da ga pitam zašto se ne primaju studenti romske nacionalnosti na akademiju a znam da je ove godine bilo onih koji su aplicirali za glumu, dok je prošle godine primljen samo jedan. Voljela bih i da je gost neki filmski producent da ga pitam zbog čega su Romi uvijek prikazani u lošem svjetlu. Pitala bih i nekog urednika televizije sa nacionalnom frekvencijom zašto ne može Rom ili Romkinja da čitaju vijesti na srpskom jeziku, uvjerena je Tasić Knežević.

Ona je napomenula da je takav pristup bitan da bi se time mijenjala vizura, način na koji se Romi posmatraju.

– Ne može konstantno da se na nacionalnim frekvencijama prikazuju ljudi koji se bave prosjačenjem ili skupljanjem sekundarnih sirovina. Jer tako ti te ljude konstantno guraš u isti problem iz kog treba da se vade. Ni jedan urednik ni novinar ne bi pustio tekst koji je potencijalno diskriminatoran ukoliko sa njim u kancelariji sjedi pripadnik romske nacionalne manjine, razmislio bi bolje o tome, rekla je Tasić Knežević aludirajući na kolumnu Marka Vidojkovića, oko koje se prethodnih dana podigla prašina, upravo zbog pristupa koji su predstavnici Roma ocijenili kao problematičan.

– Romska nacionalna manjina je ogromna i mlada skupina i treba samo da nam se da šansa da ostvarimo svoj pun potencijal. Ja znam šta znači proći kroz sistem i to nikome ne bih poželjela i sve što sam radila u životu radila sam sama, uvjerena je Tasić Knežević.

Debatu je, međutim, otvorio muzičar Dragan Ristić, poznatiji kao Kal, koji je saglasan da treba otvoriti debatu na te teme, ali je doveo u pitanje druge navode prethodne sagovornice.

– Debata podrazumijeva diskusiju i sučeljavanje argumenata, zato ja ne vidim šta bi tu trebalo da debatujem sa svojim istomišljenicima. Međutim, druga stvar koju je koleginica rekla mi je malo zabrinjavajuća. Nisam siguran šta znači “Ne može neko da napiše diskriminatorni tekst čak i ako je imao dobre namjere“. Ako je diskriminatorni tekst onda nema dobrih namjera a ako ima dobrih namjera taj tekst ne može biti diskriminatoran, to je kontradiktorno, insistirao je Ristić.

Drugo, napomenuo je on, da li neko treba da bude član redakcije ili ne, on vidi drugačije.

– Najprije, neko mora kvalitetom da dokaže da je zaslužio da dođe na neku poziciju. Kada bi mene kao producenta pitali zašto se Romi pojavljuju samo u stereotipnim ulogama, rekao bih zato što je interesantno. Primjer je Guča, eklatantan primjer brendiranja romske kulture. Dakle ne možemo posmatrati sve tako crno. Slažem se da je javni prostor zagađen, što zbog eskalacije raznih sukoba, što zbog toga što smo u fazi političkih izbora, ali ljudi moraju da kontrolišu ono što izgovaraju u javnom prostoru. Ne smije da bude razlike ali osnovno mjerilo treba da bude kvalitet. A kada je kvalitet u pitanju, onda i ako to iz nekih razloga nije realizovano u dobrom smjeru, onda tek možemo da pričamo o diskriminaciji. Dobar novinar, to je najznačajnije, a da li je Rom ili Pakistanac ne bi trebalo da bude bitno, zaključio je Ristić.

Tanja Tomić nadovezala se na temu i naglasila da je odgovornost ipak na obje strane.

– Imamo većinsku zajednicu i manjine. Ovdje ih ima skoro 30 odsto. Odgovornost je na obje strane. Imamo jednu stranu koja ne dozvoljava prostor i šansu, a imamo drugu stranu, kada su Romi u pitanju, koji moraju da snose odgovornost i sami za sebe, svoj kvalitet, svoje obrazovanje. Ne kažem da je lako, ali taj balans mora da se nađe, ta tolerancija između, objasnila je Tomić.

Kako je naglasila, više zabrinjava skrivena diskriminacija koja se pojavljuje u institucijama i koju je veoma teško dokazati.

– Mnogo je lakše boriti se sa direktnom diskriminacijom koju čujete i vidite, nego sa onom skrivenom, kao dijelom vaše ličnosti i karaktera, koje se provlači kroz obrazovanje, kroz učionice. Da li ste vidjeli romsko dijete da sjedi u prvoj klupi. To je ta internalizovana opresija koja dolazi od konstantnog generacijskog pritiskanja, od većinske zajednice. Duboko je ukorijenjeno i sa jedne i sa druge strane od obje zajednice. Ono što nosimo od kuće, kulturni kapital, neformalno obrazovanje, veoma je važno, koliko je to važno, neformalno obrazovanje, navela je Tomić.

Dragan Ristić kazao je da usljed maltretmana većinske populacije stvara se autodestrukcija kod pripadnika nacionalne manjine, koji to preispituje i na kraju krivi sam sebe.

Javne ličnosti moraju da paze šta izgovaraju

– Onda nastaju i metastereotipi, odnosno stereotipi o stereotipima, gdje u kulturnom kapitalu te intelektualne klase, potpuno nesvjesno izbiju neki narativi iz porodice, koji su vrlo opasni. I začas se desi da intelektualna klasa koja ne bi trebalo da ima takve stereotipe, izlijeće sa njima u javni prostor kao ona nesretna metafora o premještanju spomenika Stefanu Nemanji u Marinkovu baru ili Ovču, nesvjesno izletjela i zagadila javni prostor. To se ne smije dozvoliti. Svako ko se bavi javnim poslom mora da vodi računa da izgovara rečenice koje su tačne, jer ako ne, to su posljedice, zaključio je gost Danas potkasta.