Pomoć Romima tokom pandemije virusa COVID-19 izazvala velike polemike

Jedna od najvećih donacija koja je stigla za Rome u Bosni i Hercegovini bila od Fonda otvoreno društvo  u iznosu od 120.000 KM.

2060
Foto: Udar arhiva

Predsjednik Udruženja Euro-Rom i vijećnik ispred reda nacionalnih manjina u Gradskom vijeću Tuzla, Nedžad Jusić tvrdi da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nije odvojilo niti jednu jedinu marku za pomoć romskoj populaciji za vrijeme pandmije.

Umjesto toga, oni su se postavili kao koordinatori nekih aktivnosti, odnosno prikupljali su samo podatke o tome ko je koliko donirao i šta je ko kome dao. Tačno je da su oni bili uputili jedan poziv domaćim i međunarodnim organizacijama ako mogu da pomognu, a konkretno iz njihovog budžeta nisu ništa isfinansirali – kazao je Jusić za portal Udar.

Prema informacijama kojima Jusić raspolaže, općine Lukavac, Kakanj i Centar Sarajevo su iz budžeta direktno izdvojile određena finansijska sredstva za pomoć Romima.

Kad su u pitanju međunarodne organizacije, prva koja je pomogla Romima u vrijeme pandemije virusa COVID-19 bio je World Vision koji je dodijelio 15 hiljada KM, odnosno po 3 hiljade za 5 organizacija.

Poslije toga je pomoglo Vijeće Evrope kroz program ROMACTED. Njima se zatim pridružio i švicarski Caritas, a posljednja donacija je bila prije 15-ak dana od UNICEF-a, sa sredstvima USAID-a – kazao nam je Jusić.

Nedžad Jusić, foto Udar
Nedžad Jusić, foto Udar arhiva

Naglasio je da je jedna od najvećih donacija koja je stigla za Rome u Bosni i Hercegovini bila od Fonda otvoreno društvo  u iznosu od 120.000 KM.

Tu sam aktivnost vodio ja preko Udruženja Roma Euro-Rom, i ta je podjela bila na čitavoj teritoriji BiH, ali uključivala je stare, iznemogle, bolesne, porodice sa više članova. Oni su imali prioritet i dobijali su vaučere od po 100 KM koje su mogli da iskoriste u trgovačkom lancu Bingo – rekao je Jusić.

Dodao je i da je Romski obrazovni fond pomogao velikom donacijom za područje Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, i Srednjo-bosanskog kantona.

Oni tu implementiraju određene projekte vezane za podršku romskim učenicima koji pohađaju osnovne i srednje škole, i njihovi roditelji su dobijali vrijedne pakete, u Tuzli blizu 140 KM vrijednosti – rekao je Jusić.

Posebno je istakao kako su romska udruženja razočarana u Crveni krst/križ BiH.

Ima nekih informacija da su i oni pomagali u vidu paketa za romsku populaciju, međutim, ljudi su se žalili na te pakete jer je u njima bilo po jedan litar ulja, dvije kile brašna, par kesa makarona. Prikazano je da su paketi podijeljeni romskoj zajednici, a nigdje nema kolika je vrijednost tog paketa – kazao je Jusić.

Poručio je romskim, domaćim i međunarodnim organizacijama da svako ko želi da pomogne Romima, dijeli pakete, da tačno navede vrijednost.

Svako ko napiše da je podijelio određene pakete bez navedene vrijednosti tu lovi u mutnom. Nije isti paket od 10 i od 150 KM, sve treba da bude transparentno, ko na koji način i koliko pomaže – naglasio je.

Jusić je također dodao da je na sjednici Vijeća nacionalnih manjina usvojen zaključak da se traži izvještaj od Crvenog križa koliko su u vrijeme pandemije pomogli nacionalnim manjinama, odnosno Romima.

Foto: Ilustracija

Dobili smo njihov bilten u kojem se uopšte ne navodi da li su pomogli i koliko. U sporazumu koji je Crveni križ potpisao sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice decidno stoji da su Romi ciljna grupa kada je u pitanju pomoć koja ode iz Ministarstva i drugih institucija Crvenom križu – rekao je Jusić.

Odgovor iz Ministarstva

Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za Udar su kazali da nisu bili u mogućnosti pomoći Romima jer nije usvojen budžet.

Po proglašenju vanrednog stanja zbog pandemije virusa COVID-19 Ministarstvo je odmah pripremilo interventni plan utroška grant sredstava za sprječavanje i saniranje posljedica od koronavirusa. Međutim, osnov nam je bio popis stanovništva iz 2013. godine, na osnovu kojeg smo izradili plan. S obzirom na to da Parlament BiH nije donio zakon o budžetu za 2020. godinu, ta sredstva nisu bila operativna, a radi se o 306.000 KM koja su bila predviđena za oblast zdravstva, i smatrali smo da bi bilo najbolje da se taj novac uloži u pomoć romskoj zajednici kad je bilo najpotrebnije. Međutim, zbog neusvajanja budžeta, novac nije bio operativan – kazao nam je Želimir Lalić, šef Odsjeka za zaštitu prava i saradnju sa nacionalnim i drugim manjinama iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Želimir Lalić (Foto: Udar arhiva)

Prema njegovim riječima, da bi ravnomjerno rasporedili pomoć koja stiže od drugih subjekata u BiH, od međunarodnih nevladinih organizacija, lokalnih zajednica, i drugih nivoa vlasti, napravili su koordinaciju zajedno sa Crvenim krstom/križom BiH, Vijećem Evrope, Evropskom komisijom, i međunarodnim organizacijama koje su imale adekvatna sredstva; Caritas, World Vision, itd. Iskoordinirali su aktivnost „da se ne desi da neka romska zajednica dobije više puta a neka ni jednom“.

Na bazi toga smo napravili jednu informaciju koja je razmatrana na raznim nivoima, između ostalog na Vijeću nacionalnih manjina BiH, gdje smo ponudili tu informaciju iz koje je vidljivo da je u tom periodu za romsku zajednicu u BiH podijeljeno, najviše u paketima, a nešto i u novcu, 358.000 KM. Naravno, ta sredstva su dijeljena putem romskih nevladinih organizacija, ali su inicijalno bila dobijena od međunarodnih nevladinih organizacija – kazao nam je Lalić.

Također, u ovo se mora ubrojati i pomoć koju su lokalne zajednice dijelile građanima, među kojima su bili i Romi, a u vidu zaštitnih maski, rukavica, itd.

Kad su u pitanju planovi za dalji utrošak sredstava, nadamo se da će budžet BiH za 2020. biti uskoro usvojen. Tada ćemo raspoloživih 2.100.000 KM, koliko je planirano za pomoć romskoj nacionalnoj manjini, u sklopu aktuelnog akcionog plana, usmjeriti nemijenjajući krajnju namjenu. Orjentisat ćemo se na saniranje posljedica COVID-19, u smislu zapošljavanja Roma koji su ostali bez posla zbog virusa, popravke nekih sanitarno-higijenskih uslova u romskim zajednicama, i ostale stvari koje su direktno vezane za posljedice virusa – ističe Lalić.

Zgrada Vijeća ministara BiH

Naglasio je da je u svemu najveća sreća što ni u jednom romskom naselju nije zabilježeno da je bilo epicentar virusa ili žarište, i da čak nije poznat ni jedan slučaj da je Rom bio zaražen.

Što se moglo u okviru naše misije i državnog nivoa i neke koordinirajuće uloge to se uradilo – zaključuje Lalić.

Crveni krst: Ne utičemo na sadržaj paketa

Iz Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine kazali su za Udar da su u aprilu 2020. godine sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH potpisali Memorandum o saradnji s ciljem poboljšanja saradnje na planu pružanja pomoći najugroženijim kategorijama stanovnika u BiH.

Primarni cilj potpisivanja Memoranduma je provedba Interventnih mjera pomoći najugroženijim kategorijama stanovnika u BiH u doba pandemije COVID-19, ali i budućim zajedničkim aktivnostima Ministarstva, Društva Crvenog krsta/križa BiH i partnerskih organizacija.

Interventne mjere odnose se na pomoć najugroženijim kategorijama stanovnika koji se bez pomoći institiucija i partnerskih organizacija sami ne mogu izboriti sa izazovima krize izazvane pandemijom.

Zgrada Crvenog krsta/križa

Mjere se odnose na najugroženije povratnike i raseljene osobe, korisnike javnih kuhinja, stanare kolektivnih centara, djecu, osobe sa invaliditetom i stare osobe smještene u ustanovama, romske zajednice, izbjeglice i readmisirane osobe, te žrtve nasilja u porodici. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je predložene mjere uputilo Koodinacionom tijelu Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje te brojnim domaćim i međunarodnim partnerskim organizacijama. Partnerske organizacije i donatori će imati mogućnost da učestvuju u realizaciji predloženih mjera posredstvom Društva Crvenog/krsta križa BiH – rekla je Ivana Grujić, Koordinator za programe i humanitarna pitanja.

Dodala je da osim toga sjedište Društva Crvenog krsta/križa BiH trenutno radi na izradi prijedloga projekta u kojem su krajnji korisnici romska populacija u BiH.

Aktivnosti ovog projekta se odnose na nabavku zaštitnih i dezinfekcionih sredstava, kao i higijenskih potrebština za domaćinstvo. Sa projektom ćemo aplicirati prema Međunarodnoj Federaciji društva Crvenog krsta/križa i Crvenog polumjeseca. Ukoliko projekat bude odobren isti će se realizovati u saradnji sa Romskim udruženjima u BiH – kazala je Grujić.

Naglasila je da društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine nema redovna sredstva namjenjena za pomoć ili podršku romskoj zajednici u BiH, ali da uvijek pokušavaju da preko projekata i donatora pomognu ovoj kategoriji stanovništva.

Tokom mjeseca Ramazana zahvaljujući donacijama Crvenog polumjeseca Turske i Crvenog polumjeseca Kuvajta preko naše strukture podijeljeno je 2.078 paketa hrane namjenjenih za socijalno ugroženo stanovništvo/domaćinstva u BiH. Prema sastavu paket hrane donatora Crvenog polumjeseca Turske odgovarao je za jednokratnu pomoć socijalno ugroženim domaćinstvima (porodicama sa više članova), dok je paket hrane donatora Crvenog polumjeseca Kuvajta odgovarao za jednokratnu pomoć socijalno ugroženim pojedincima ili porodicama sa manje članova – pojasnila je Grujić.

Istakla je da veoma žale zbog nezadovoljstva Roma zbog sadržaja i vrijednosti paketa.

Pretpostavljamo da se radi o paketima koji su dijeljeni tokom mjeseca Ramazana gdje smo imali dvije vrste paketa od dva različita donatora. Nažalost mi nemamo standardan sastav paketa hrane ili higijene jer iste ne nabavljamo iz vlastitih sredstava već isključivo kroz donacije. Sadržaj paketa zavisi od donatora i raspoloživosti finansijskih sredstva. Nažalost, vrlo često, nismo u mogućnosti da zadovoljimo sve potrebe ugroženog stanovništva u Bosni i Hercegovini, ali ne odustajemo od naše misije da pružimo pomoć najugroženijim ciljnim grupama i činimo sve što je u našoj moći da pomoć bude veća i bolja – naglasila je Grujić.

Crveni krst FBiH također pomagao

Kada je u pitanju Crveni krst/križ Federacije BiH, u saradnji sa UNICEF-om i USAID-om tokom pandemije koronavirusa u BiH distribuirano je 1.100 paketa pomoći romskoj populaciji.

U Sarajevu je podijeljeno 200 paketa, 400 u Tuzli, 300 paketa u Brezi, Visokom i Kaknju, 200 u Donjem Vakufu, Vitezu i Travniku. Riječ je higijenskim paketima, a obezbijedili su ih UNICEF i USAID – kazali su nam iz Crvenog krsta/križa FBiH.

(portal-udar.net)