Romski
Iako su zemlje centralne i jugoistočne Evrope izdvojile velika sredstva za poboljšanje položaja romske populacije, situacija sa ljudskim pravima Roma i njihovom inkluzijom u društvo ni izbliza nije završena. Čak ni u zapadnoj Evropi.
Romi i Sinti su najveća manjina u Europi – i u najgorem su položaju. To potvrđuje i novi izvještaj koji sveobuhvatno dokumentira stanje romskih zajednica u Evropi. Izvještaj je objavila Evropska mreža romskih organizacija ERGO, a nedavno ga je predstavila švedska političarka Soraya Post. Istaknuta romska aktivistica je od 2014. do 2019. godine bila zastupnica u Europskom parlamentu. Članica je upravnog odbora mreže ERGO, koja okuplja romske organizacije iz preko trideset zemalja.
Aktualni ERGO-izvještaj, između ostalog, pokazuje da u oblasti zdravstvene zaštite Romi nemaju jednak tretman kao ostali. Tako 22 posto pripadnika romske zajednice pati od kroničnih bolesti, a svaka četvrta osoba nije zdravstveno osigurana. Ti podaci dolaze iz nacionalnih studija i potvrđuju da Romi imaju teži pristup zdravstvenoj zaštiti u nekoliko zemalja EU-a.
Kako izvještava Deutsche Welle (DW), prema riječima Soraye Post, te brojke pokazuju da se situacija nije poboljšala nakon usvajanja novog okvira EU-a za političko sudjelovanje Roma, iz 2020. godine. Naprotiv, pandemija koronavirusa je još više pogoršala situaciju. Usprkos apelu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen prilikom predstavljanja strateškog okvira za Rome u EU: „Gdje je tu temelj humanosti kada su Romi svakodnevno isključeni iz društva i potlačeni?“
Sa oko 12 milijuna građana, Sinti i Romi predstavljaju najveću manjinu u Europi. Do kraja 2022. godine, zemlje-članice EU-a morale su podnijeti izvještaje o napretku koji su postigle u primjeni EU-okvira u oblasti zdravstva, stanovanja, obrazovanja i političkog učešća. Rezultati tih izvještaja biće poznati tek narednih mjeseci.
Romi kao motor privrede na Balkanu?
Još početkom decembra, na skupu u Berlinu, koji su organizirali Aspen-institut i Društvo za jugoistočnu Europu, predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, Sonja Liht, ukazala je na potencijal Roma: „Romi su rastuća demografska i ekonomska sila u EU i na Balkanu. Oni su motor ekonomskog razvoja. Ako to zanemarimo, cijela regija će ostati periferija periferije.“
„Pojačavanje glasa Roma u kreiranju politike“ bila je jedna od glavnih tema događaja u čijem fokusu je bio zapadni Balkan. „To što se tamo u kontekstu romskih zajednica vidi je pokazatelj funkcioniranja državnih sustava”, smatra Elvis Memeti, nacionalna kontaktna osoba za Rome u vladi Sjeverne Makedonije. „Jaz između Roma i ne-Roma kada je riječ o životnim uvjetima, nedostatku infrastrukture, obrazovanja i pristupa javnim dobrima se povećava. Ipak, postoji veliki potencijal za politički angažman i učešće Roma.“
O neravnoteži u sistemu govorio je za DW i Adriatik Hasantari iz organizacije „Roma Active Albania”.
„Najteže su pogođeni najslabiji u društvu. Rasizam i anticiganizam su još uvijek usidreni u sistemu i snažno utječu na generacije – bez obzira na političku orijentaciju. Zamislite dijete u uzrastu od pet godina koje je već nekoliko puta istjerano iz svog doma. „Kako ta osoba može da izgraditi povjerenje u sustav”, pita Hasantari.
Dakle, nije dovoljno samo da se Romi „čuju“. Sudjelovanje u političkim procesima samo je prvi korak od mnogih neophodnih. Međutim, sve je to utopija s obzirom na trenutnu situaciju Roma u regiji i EU. Na to ukazuje Dejan Marković iz Srpskog romskog foruma u Beogradu, na temelju podataka iz aktualnog izvješća Agencije EU za ljudska prava (FRA). „Još uvijek više od pola romske populacije živi bez pristupa adekvatnom smještaju i vodi. Oko trećina djece pati od gladi. Razlog za nestabilnu situaciju Roma je nedostatak političke volje, neophodne da bi se išta promijenilo. To je razlog što anticiganizam i dalje postoji“, kaže Marković.
„Nema politike bez našeg sudjelovanja”
Aleksandra Bojadijeva iz Regionalnog vijeća za suradnju (RCC) ističe da su do sada suzbijani samo simptomi, ali ne i uzroci. „Krajnje je vrijeme da se umanje efekti anticiganizma, jer to korijen svih negativnih stvari koje su se Romima dogodile u prošlim stoljećima. Nije dovoljno reći da svi trebaju biti jednako tretirani, ako ne kreću svi s jednakih pozicija. Romima su potrebne jednake mogućnosti.“, kaže Bojadijeva.
I pored novog okvira EU-a za ravnopravnost, sudjelovanje i uključivanje Roma, to još nije realnost. Naprotiv. Rijetko tko je iz romske zajednice na političkim funkcijama ili u državnoj upravi – i pored jasnih smjernica političara. Zato je jedini način da se poveća kvaliteta političkih odluka taj da se Romi uključe u sve političke oblasti.
U Bosni i Hercegovini, koja je dobila kandidatski status, na listi najjače opozicione partije za državni parlament je bio Dervo Sejdić, istaknuti romski aktivista, ali nije uspio dobiti mandat. No Sejdić je najavio da će se boriti za prava Roma i u okviru svoje partije bez obzira što nije u parlamentu.
„Vrlo je važno imati sposobne Rome na pozicijama odlučivanja i to je nešto za šta se moramo boriti. To se može kroz parlamentarnu borbu ili i kroz zagarantirane pozicije za nacionalne manjine, čega u BiH nema jer je vlast tri konstitutivna naroda“, rekao je Sejdić za portal Udar.
Nakon procjene Evropske komisije, na proljeće 2023. godine, pokazat će se da li i kako države članice Evropske unije zaista preuzimaju svoju političku odgovornost. Ako bude dobrih primjera, mada očigledno i izvještaj ERGO u to sumnja, neke stvari bi se mogle primijeniti i na Balkanu.
