Romski
Pokret Opre Roma Srbija pokrenuo je istraživanje koje za cilj ima ispitivanje pozicije Romkinja na tržištu rada, odnosno prilikom traženja posla. Istraživanje je pokazalo da je od ispitanica koje su pristale da učestvuju polovina bez posla, a one koje rade nisu na adekvatnoj poziciji.
Istraživanje je sprovedeno krajem oktobra 2021. godine online sa uzorkom od 90 žena iz svih dijelova Srbije, starosti od 50 godina do 18 godina.
“Od 90 žena 47% je bilo visokoobrazovanih Romkinja, 29% sa srednjom školom, 20% sa osnovnom školom i 4% sa nezavršenom osnovnom školom. Ovo je veoma važan podatak jer ukazuje na to da Romkinje koje su popunile upitnik imaju kapaciteta i kvalifikacije da budu zaposlene i na tržištu rada. Od 90 ispitanica 52% ispitanica je zaposleno dok 48% nije zaposleno”, navode u istraživanju.
Pored izazova koji postoje na poslovnom putu Romkinje, tu su i prepreke u samoj porodici, bilo široj ili užoj. Od svih ispitanica 37% Romkinja je reklo da je zbog tradicionalne porodice imalo izazove u obrazovanju, a najveći problem bilo je siromaštvo.
Čak 16% ispitanica kaže da roditelji nisu vidjeli važnost da djevojčice idu u školu, 13% ispitanica da se u njihovoj porodici žena sprema da bude isključivo domaćica, a 10% da kao Romkinja ne može dobiti posao pa se zbog toga nisu školovale. Ostale ispitanice navodile su da su imale problema u školi od strane vršnjaka i nastavnika dok ostatak ispitanica kaže da nije bilo izazova.
“Romska zajednica u Srbiji trpi brojne predrasude kako javnog mnijenja tako i donosioca odluka, što dovodi do neadekvatnih strategija, prijedloga akcionih planova i drugih državnih mehanizama koji bi trebalo da odgovore na potrebe romske zajednice, između ostalog i problem zapošljavanja”, ističu iz Pokreta Opre Roma.
Pod pretpostavkom da Romi ne žele da rade već da primaju socijalno, čini se da na ovom prioritetu se nikada nije sistematski i sistemski radilo, već kroz neke ad hoc aktivnosti ili aktivnosti kratkog trajanja kao što su javni radovi. U tom kontekstu nerazumjevanja, ignorisanja potreba jedne nacionalne manjine, kada uvidite položaj Romkinje možemo zaključiti da je izazovniji i od većinskog stanovništva i od muškaraca Roma, navode u saopštenju.
Dobijeni podaci koristili su im da ukažu da nije dovoljno da postoji zakon o zapošljavanju, već da se zakon i primjenjuje.
“Brojni su zakonski akti koji se dotiču zapošljavanja i garantuju pravo na slobodno biranje zanimanja i uslove zapošljavanja koji nisu diskriminatorni, međutim kada dođe do implementacije odgovora izostaje. Čak i u dokumentu kao što je Strategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja se potencira zapošljavanje romske zajednice. Međutim do tog ‘unapređenja zapošljivosti’ ne dolazi. Kada se govori o Romkinjama i zapošljavanju rijetko ko spomene ulogu žene Romkinje u porodici, što može predstavljati prepreku za rad van domaćinstva”, ističu u saopštenju.
Iz Opre Roma ističu i izjave koje su lične priče i utiske ispitanica, koje su željele da ukažu na svoj položaj na tržištu rada.
