Predškolski odgoj – socijalizacija, ali i diskriminacija Roma

Tokom Dekade Roma ostvaren je uspjeh kroz omasovljenje romske djece koja pohađuju osnovno školovanje, ali je njihov pristup minoran u sistemu predškolskog odgoja i obrazovanja. A upravo predškolsko obrazovanje je temelj za socijalizaciju djece, što je preduslov njihovog daljeg razvoja.

2460

Tokom Dekade Roma ostvaren je uspjeh kroz omasovljenje romske djece koja pohađuju osnovno školovanje, ali je njihov pristup minoran u sistemu predškolskog odgoja i obrazovanja. A upravo predškolsko obrazovanje je temelj za socijalizaciju djece, što je preduslov njihovog daljeg razvoja. Ovo je jedinstveni stav sastanka radne eskpertne grupe projekta REYN koji ima za cilj da unaprijedi pristup, postupanje osoblja i sadržaj u sistemu obrazovanja za romsku djecu u BiH.

Nezavisna ekspertica za obrazovne politike Mirna Jančić Doyle je rekla da je izuzetno važno da  marginalizaovane grupe imaju pristup predškolskom obrazovanju i da to treba da bude strateški obrazovni cilj države. „Nije dovoljno samo zakonski nešto propisati, potrebno raditi na razvoju programa, sadržaja takvog obrazovanja, ali i paralelno razvijati borbu protiv predrasuda i diskriminacije“, rekla je Jančić Doyle.

Sanela Bešić, izvršna direktorica organizacije Kali Sara je rekla da u predškolskom odgojnom sistemu nije bilo ni jedno romsko dijete koje je išlo u vrtić ili neku drugu predškolsku ustanovu. Izuzetak je slučaj iz Bihaća, gdje je opština obezbijedila sredstva za jednog dječaka, ali samo zato što je imao poteškoće u razvoju te kako bi mu se obezbjedio bilo kakav napredak. „Razlog je naravno što vrtići nisu besplatni, ali i činjenica da neki vrtići kao i roditelji djece koji ih pohađuju, imaju predrasude prema Romima“, rekla je Bešić. Iz tog razloga je i pokrenut projekat koji je u pet sredina u BiH obezbijedio sredstva da najmlađi Romi idu u obdaništa. Kako je rekla, među upravama vrtića koji su učestvovali u projektu je postojala skepsa kako će se romska djeca ponašati, ali i kako će roditelji većine reagovati na činjenicu da su došli Romi. Međutim, naglasila je Bešić, ove predrasude su se pokazale neosnovane.  Amela Šaškić iz UNICEF-a, koji je bio partner u ovom projektu, je rekla da su se od strane pojedinih direktora susreli sa stravičnim diskriminacijom od kojih je jedan predlagao da se napravi poseban ulaz za Rome!  Šaškić je navela da se projekat najbolje implemetirao u Kaknju i Bijeljini gdje su i lokalne vlasti i obrazovni radnici pokazali najveći profesionalizam i toleranciju prema različitostima.

Tombola sa Romima

Sanela Bešić je navela da njena organizacija godinama bilježi različite oblike diskriminacije prema Romima u obrazovnom sistemu. Navela je primjer jedne škole gdje nije dopušten ulaz Romkinji koja je dovela svoje dijete da upiše u 1. razred, jer su, kako je navedeno, bili neprikladno obućeni. Takođe, istakla je činjencu da mnoge škole ne žele da prime više romske djece već ih, pod izgovorom da nema mjesta, razmještaju u više škola. „Imali smo primjer jedne škole gdje je bio stav rukovodstva da jedan razred može imati samo jedno romsko dijete. Bilo je pet razreda, a šestoro romskih prvačića, tako da su bukvalno tombolom izvlačili koje od te djece neće biti primljeno“, rekla je Bešić. Takođe je naglasila da je srednjoškolsko obrazovanje prelomno za djecu, posebno iz marginalizovanih grupa. „Mogu reći iz vlastitog iskustva, a to će vam većina potvrditi, da dok ste u osnovnoj školi osjećate problem, ali ga često još niste potpuno svjesni i ne znate razloge. U srednjoj školi postajate svjesni svoje nacionalnosti i prerasuda ili diskriminacije na osnovu toga te postoje oni koji se tada prestaju izjašnjavati kao Romi, jer im je to smetnja“, rekla je Bešić.

Etnički profilisani projekti ne daju uvijek dobre rezultate

Hašima Ćurak iz agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je rekla da je u 8 kantona u Federaciji Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH predviđeno obavezno predškolsko obrazovanje jednu godinu. „Nažalost, nije potpuna provodivost ovih zakona po kantonima, jer ako je nešto obavezno u obrazovanju, to mora biti plaćeno od strane sistema. A teret snošenja troškova je na lokalnim zajednicama, opštinama, koje nemaju dovoljno sredstava te se zakon u nekim sredinama ne provodi“, rekla je Ćurak i kao negativan primjer istakla čitav Unsko-sanski kanton.

Svi učesnici radne grupe su stava da podjela projekata i aktivnosti na nacionalnoj osnovi nije dobra i da bi aktivnosti trebalo šire postaviti, a ne se samo fokusirati na Rome. Rečeno je da i druge marginalizovane grupe imaju slične probleme te da bi zajedno trebalo raditi na rješavanju problema i prilagođavanju obrazovanja i siromašnim i drugim nacionalnim manjinama te tako na širim osnovama prilagoditi obrazovne potrebe. Elvira Lakota iz Step by Step je rekla da svaka segregacija, makar i pozitivna, ne može dati rezultate i može biti kontrapruduktivna kod većinske javnosti ili drugih grupa. „Inkluzija je bazirana na tome da se prvo upoznamo, a onda zajednički radimo na uključivanju“, rekla je Lakota.

Udruženje Kali Sara – Romski informativni centar u partnerstvu sa Centrom za obrazovne inicijative „Step by Step“ i Centrom za zastupanje građadnskih interesa započeli su sa realizacijom projekta REYN (Mreža podrške ranom odgoju i obrazovanju romske djece) u BiH. Projekat se finansira iz granta Fonda otvoreno društvo, a prisutan je u različitim oblicima u 11 evropskih zemalja.