Predstava “Dženo, dženo Romanipe” izaziva smijeh i suze, rušeći predrasude o Romima

Na audicijama, odabrani su najzainteresovaniji glumci, amateri, koji su režiserki detaljnije približili običaje, jezik, kulturu, govoreći o onome što su im prenijeli njihove majke, očevi, bake i djedovi. Kao rezultat, stvorena je predstava „Dženo, dženo Romanipe“ (Biće, biće romski narod) koja na licima publike izaziva i smijeh i suze

1621

Kada je u Gračanici prije dvije godine pokrenuta inicijativa modne kreatorke Seade Delić da se jedna nedovoljno involvirana skupina uključi u pozorišnu umjetnost, nije bilo teško odrediti da ta skupina bude romska, s obzirom na njihovu brojnost u ovoj opštini, ali ujedno i njihovu isključenost u svakodnevnom društvenom životu.

Režiserka Mirela Trepanić – Grbešić, na sebe je preuzela najteži, ali i najkreativniji posao. Ona ističe da u Gračanici, a zasigurno i u cijeloj zemlji, svi znaju da su romska kultura i tradicija raznovrstan spoj običaja, ali ipak, misteriozan i nedovoljno istražen opštoj populaciji, pa i njoj samoj.

– Željela sam da kao građanin ove zemlje istražim ovu temu, ali na jedan sasvim drugačiji način nego što je to do sada rađeno kroz filmove. Otkrivala sam pozitivne stvari o romskoj kulturi i tradiciji, jer je nedovoljno istražena, za razliku od ostalih naroda koji njeguju običaje, umjetnost, folklor, kuhinju, pjesme i sve to prenose s koljena na koljeno – objasnila je Mirela.

Kako bi se dodatno informisala o romskom načinu životu, Mireli je pomogla knjiga američko-urugvajske spisateljice Isabel Fonsece, koja je živjela u romskim zajednicama širom Evrope, istraživala njihov način života i napisala jednu od najprodavanijih knjiga o Romima Bury me standing: The Gypsies and Their Journey.

Foto: Privatna arhiva

Na audicijama, odabrani su najzainteresovaniji glumci, amateri, koji su režiserki detaljnije približili običaje, jezik, kulturu, govoreći o onome što su im prenijeli njihove majke, očevi, bake i djedovi. Kao rezultat, stvorena je predstava „Dženo, dženo Romanipe“ (Biće, biće romski narod) koja na licima publike izaziva i smijeh i suze.

– Kroz predstavu, publici smo prikazali doseljavanje Roma, običaje, mitove, legende, božanstva, razna zanimanja kojima se bave. Nastojali smo da tokom predstave što više koristimo romski jezik, što je naročito bilo zanimljivo neromskim glumcima i neromskoj publici da čuju. Jednostavno, poruka koju smo željeli poslati jeste da Rom znači čovjek – poručila je Trepenić – Grbešić.

Predstava ruši predrasude o Romima

Tokom četiri i po mjeseca vježbanja, izvedeno je preko 80 proba, što je rezultiralo predstavom u trajanju od oko 80 minuta. Krajem 2017. godine u Gračanici je premijerno izvedena predstava, a više od 1000 ljudi ju je pogledalo tokom četiri izvođenja predstave samo u ovoj opštini iz koje je i potekla sva priča.

Foto: Privatna arhiva

– Publika je prihvatila i doživjela ovu predstavu. Neki su mi prilazili, jer su se postidjeli zbog svog ranijeg odnosa prema Romima. Cilj je bio da pokažemo da su Romi isti ljudi kao i mi, a u toj misiji smo znatno uspjeli. Na dan kada je predstava prikazana u Gračanici, svi su se osjećali kao Romi. Znali smo da je predstava važna i odlučili smo da se ona ne zaustavi, nego da putuje širom BiH – istakla je režiserka predstava.

„Dženo, dženo Romanipe“ do sada je izvedena i u Kaknju, Zenici, Kalesiji, Zavidovićima, Tuzli, Maglaju za romsku i neromsku publiku. Iako je došlo do pojedinih izmjena među glumcima, predstava je i dalje aktivna, a glumci su zainteresovani da nastave putovati s njom.

Ahmet Mehić, 48-godišnji Rom, najstariji je glumac u predstavi, u kojoj su učestvovali i njegova kćerka i sin, što za ovu porodicu predstavlja naročit uspjeh.

Foto: Privatna arhiva

– Igrao sam više uloga u predstavi, od romskog poglavice do gatare, a u jednoj sceni sam pričao svoj lični doživljaj o kćerki koja je bila bolesna. Predstava je za cilj imala da izmijeni mišljenje o Romima. Predrasuda je uvijek bilo i biće ih. Ne mislim da smo dobili neku odskočnu dasku, ali odnos prema Romima je postao malo drugačiji u pozitivnom smislu. Predstava je imala više turneja, a ko je nije pogledao, zaista je propustio nešto zanimljivo i korisno u životu – istakao je Mehić.

Zanimljivu priču vezanu za predstavu ima i glumac Jusuf Ljevšić, jedan od neroma u predstavi. U firmi u kojoj je radio, nije mogao dobiti slobodan dan kada je bila premijera, pa je uslijedio otkaz. Zbog učešća u ovakvoj predstavi, djevojka koja ga je ostavila, zabrinito je pitala da li je i on Rom. Međutim, nakon predstave, Jusuf ističe da je dobio i bolji posao i našao bolju djevojku, a cjelokupan dojam o učešću u predstavi je i više nego pozitivan za njega.

Foto: Privatna arhiva

– U jednoj ulozi sam bio pripovjedač, a u drugoj bosanski Mr. Bean koji posjećuje gataru. Naučio sam da su Romi kao narod veseli, običaji su dosta pozitivniji, živi se da bi se pjevalo i igralo. Na poslu mi je naporno i zato su mi probe dolazile kao osvježenje na kraju dana. Bio sam skeptičan da teatar može razbiti predrasude, ali sam se razuvjerio – rekao je Ljevšić.

Učenici Srednje medicinske škole u Gračanici, Amar Mujkić i Ajla Banjić kažu da su se susretali sa podsmjesima svojih vršnjaka zbog učešća u predstavi koja govori o Romima, ali da su se fokusirali samo na ono pozitivno, što su i željeli izvući iz cijele priče. Dodaju i da su nakon gledanja predstave, mnogi koji su ih diskriminisali, promijenili svoj stav.

– Predstavila je ostavila veliki utisak na publiku i zasigurno je promijenila mišljenje mnogih o Romima. Na svakoj probi sam sve više dolazio do spoznaje da su Romi isti ljudi kao i mi, ali koji su zbog nešto drugačijeg načina života i loše materijalne situacije izloženi predrasudama. Publika je imala priliku da gleda predstavu i percipira kroz kakve muke i teškoće prolaze Romi da bi zaradil za sebe i svoju porodicu, a uprkos tome, uvijek su optimistični, vedri i veseli – rekao je mladi glumac.

Foto: Privatna arhiva

– Naučila sam nekoliko romskih riječi i pjesama, a uz to da su Romi kao ljudi veoma veseli. Isto tako, kroz samu predstavu sam naučila nešto o njihovim praznicima. Tokom predstave sam doživjel dosta lijepih stvari, a većinom su to oni trenuci koji se dešavaju iza scene – istakla je Ajla za Udar.

(portal-udar.net)