Promocije u Prnjavoru i Bijeljini: Šansa je u zajedništvu

2523

Ekipa Romskog portala UDAR bila je proteklih dana u posjetama Prnjavoru i Bijeljini u cilju promovisanja medija i animiranja novih mladih saradnika za edukaciju i saradnju. Domaćini u oba grada, organizacije „Romani ćej“ i Siguran korak“, su pozvale na prezentacije zainteresovane pojedince kako iz romske zajednice, tako i nevladinog sektora i opštinske odnosno gradske vlasti te lokalne medije.

U razgovoru sa predstavnicima Roma u Prnjavoru se moglo saznati da se, nažalost, njihov broj u ovom mjestu smanjuje, ali ne toliko zbog iseljavanja, što je inače trend u cijeloj BiH, već činjenice da se dio Roma više tako ne izjašnjava. „Različiti su razlozi, ali je jedan od značajnijih, i poraznijih, taj što neki misle da ako se ne izjašnjavaju kao Romi, imaće više uspjeha, što u suštini pokazue da diskriminacija i predrasude još postoje“, rekao je Mišo Mirković, romski aktivista iz Prnjavora.  Mirković je naveo da u nekim opštinama u RS, posebno u Vukosavlju, su zabilježeni primjeri „filmske“ diskriminacije te da u jednoj kafani nisu htjeli uslužiti čovjeka zato što je Rom. Kako je rečeno, to će se bliže istražiti i napisaće se tekst za UDAR.

Naslonjenost jednih na druge

Ipak naglašeno je da je u samom Prijedoru situacija, kada su u pitanju međunacionalni odnosi, veoma dobra. Tome doprinosi i tradicija, jer je Prnjavor bio opština sa čak 23 nacije, a u samom selu Šibovska čak 18. Iako, usljed posljedica rata, etnička raznolikost više nije na tom nivou, odnos većine i manjina, a posebno među samim nacionalnim manjinama, je veoma dobar. Ivan Nešić iz ukrajinskog udruženja Taras Ševčenko je rekao da predstavnci nacionalnih manjina dobro sarađuju, a da je Festival nacionalnih manjina, koji pomaže Opština i koji se održava jednom godišnje, prilika i za kulturnu promociju i zabavu. Rekao je da veliki broj ljudi i ne zna ko je koje nacionalnosti i da se cijeni kakav je ko čovjek, a ne „da li ima plavu ili crnu kosu“. Mišo Mirković je istakao da u Prnjavoru ima i mješovitih brakova i da je i dio Roma u njima. „To pokazuje toleranciju i naslonjenost ljudi jedne na druge“, naglasio je. Snježana Mirković, predsjednica „Romani ćej“ je rekla da lokalnih sredstava nema za sva udruženja, ali da ona i njene saradnice često rade volonterski. „Uspjeh i zadovoljstvo je kada vidite da ste nekome pomogli, da ste pomjerili stvari sa mrtve tačke“, rekla je Snježana Mirković.

Tomislav Durtka, voditelj Kancelarije za nacionalne manjine Opštine Prnjavor je rekao da je cilj opštinske vlasti jačanje prava nacionalnih manjina i tolerancije. Istakao je zadovoljstvo što je saznao za UDAR i najavio da će biti korišten kao relevantan izvor za odjeljenje koji vodi.

Ulagati u edukaciju

Bijeljina je grad u BiH u kojem živi veliki broj Roma. Po tvrdnjama romskog sektora oko 2500, a po podacima Grada iz zadnjeg popisa, 1000. Međutim, Begzada Jovanović, zastupnica udruženja Siguran korak kaže da je je mali broj građana romske nacionalnosti koji su završili srednje škole. „Iako je na polju osnovnog obrazovanja napravljen veliki napredak, Romi u Bijeljini, nažalost u manjoj mjeri imaju završene srednje škole, što im onemogućava zaposljenje, ali i saradnju na Romskom portalu UDAR, jer ne možete biti novinar saradnik, ako bar niste završni razred srednje škole“, rekla je Jovanović. Naglasila je nužnost ulaganja u obrazovanje i promjenu stava kod dijela Roma da se ne upiše srednja škola. To iziskuje i finansijska ulaganja, tako da su se učesnici složili da lokalne vlasti  moraju omogućiti stipendije za djecu koja dolaze iz siromašnih porodica. Na skupu je istaknuto da veoma mali broj Roma govori romski jezik, a i oni koji znaju, teško da mogu pisati na njemu.

Ljubica Mlađednović, šefica Odsjeka za mlade u Odjeljenju za društvene djelatnosti je rekla da Bijeljina pomaže Rome i na polju obrazovanja, ali da je izuzetno važno za mlade da odlaze na kurseve i seminare koje organizuje nevladin sektor, jer zahvaljujući donatorskim sredstvima, to je besplatno, a mogu se dobiti ili usvršiti brojna znanja i sposobnosti. „Zahvaljujući odlscima na seminare, ja sam nadogradila sebe, što mi je pomoglo u poslu, pa i u napredovanju“, rekla je Mlađenović. Pozvala je mlade Rome da se odazivaju na učešće na raznim treninzima jer pored znanja mogu upoznati nove ljude, što, kako je rekla, se dugoročno isplati.

Marko Krajišnik, predsjednik Mjesne zajednice Vuk Karadžić, u kojoj živi najveći broj Roma, je rekao da su odnosi između Srba, Bošnjaka i Roma u toj MZ dobri. Rekao je da je UDAR zanimljiv i potreban medij. Predložio je da UDAR bude otvoren za novinare svih nacionalnosti koji mogu napisati nešto o tome što tretira romsku problematiku. Dalibor Tanić, glavni urednik, je odgovorio da ne postoji nikakva nacionalna isključivost i da su dio tekstova napisali i saradnici koji nisu Romi, ali da je ipak fokus na mladim Romima kako bi se, pored informativnog, ostvario taj edukativni element koji je potreban Romima u BiH.

I u Prnjavoru i Bijeljini predložen je dio tema koji će saradnici iz tog grada obraditi, a koje se tiču borbe protiv diskriminacije i promocije mladih potencijala koji dolaze iz romske zajednice.