Rasprava o pritiscima na medije: Jačanje novinarske solidarnosti i oslobađanje od nacionalnog i državnog patriotizma

796
foto: Udar
foto: Udar

Novinari iz cijele Bosne i Hercegovine su u petak u Sarajevu razgovarali o pritiscima na medije i novinare tražeći rješenja za svoju bolju zaštitu i jačanje povjerenja u medije. Dio učesnika smatra da je to povjerenje najlošije u zadnjih 25 godina.

Amir Sužanj, urednik na javnom Radiju BH1, mišljenja je da je osnovni problem današnjeg novinarstva to što novinari imaju različite interese. „Neki su služančad vlastima i centrima moći, neki žele samo da ruše, a dio želi biti istinski profesionalan“, rekao je Sužanj. On smatra da danas značajan dio novinara želi kroz svoj rad da brani nacionalne i državne interese, a da tome, možda, doprinosi i edukacija na fakultetima. „Dolaze nam u redakciju sa tek završenim fakultetom i uvjerenjem da oni trebaju biti propagandisti“, istakao je Sužanj.

Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik Capital.ba kaže da se mora prihvatiti da novinarska profesija ne može bez pritisaka, jer bi u protivnom bila nešto nalik pisanju putopisa. „Novinari ne trebaju samo da kukaju. To je naš posao koji nosi opasnosti i toga svako treba biti svjestan ko ulazi u to. Isto kao, npr, policajci koji su svjesni opasnosti sa kojima će se susretati. Ja bih čak rekao, ako nema pritisaka, ne radimo dobro svoj posao“, rekao je Vukelić.

Jedan od rezultata istraživanja o pritiscima na medije, koje je predstavljeno na konferenciji, je bilo i to da u značajnom broju slučajeva vlasnici medija, ukoliko njihov novinar doživi napad ili pritisak, ne staju u potpunosti iza njh. Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari smatra da vlasnik i urednik moraju da stanu iza svog novinara, čak i kada nije bio u pravu. „Ako se to ne uradi, daje se poruka napadačima da to ponove, jer ni medij ne stoji iza tog novinara. A interno u redakciji se treba rješavati eventualna neprofesionalnost“, rekao je Divković.

Dugogodišnja novinarka i aktivistica za prava novinara Milkica Milojević je rekla da je korijen većine medijskih problema to što su novinari izuzetno loše plaćeni, a često i podcijenjivani i od samih gazda, potom političara, ali i samog društva. „U takvoj situaciji imamo podlogu i za neprofesionalizam i ambijent za pritiske“, rekla je Milojević.

Zaključci konferencije, koju su organizovali Helsinški komitet iz Bijeljine i Žurnal iz Sarajeva uz podršku IMEP linije, su bili da je potrebno uvesti posebno krivično djelo – napad na novinare; oformiti fond za pomoć novinarima koji su ostali bez posla zbog profesionalnog izvještavanja; ojačati fakultetsku edukaciju novinara u smislu uvođenja više prakse i oslobađanja od ispolitizovanih profesora te jačati solidarnost novinara pri čemu je jedan korak ponovno ukrupljavanje različitih novinarskih društava.