Mediji mogu ostvariti višestruko pozitivnu ulogu u razvoju društva ili zemlje kada obavještavaju o nekim bitnim novinama u društvu. Medijske kampanje su jedan od načina kojima se mijenjaju navike ljudi. Njihov rezultat je teško vidljiv, nikada nije odmah mjerljiv, a učinci uvijek dolaze poslije. Pa ipak, danas je teško zamisliti akciju kojom se nešto želi promijeniti, a da se pri tome ne koriste masovni mediji. Iz toga je izrasla jedna od najvažnijih karakteristika medija – društvena odgovornost. Ona podrazumijeva da mediji trebaju služiti i pojedincu i društvu. Naravno, problem nastaje kada sami mediji počinju određivati šta je to što je potrebno društvu i građanima. Da bi se to procijenilo potrebna je izrazita politička neutralnost i poznavanje društveno-političke datosti u zemlji. I naravno, što se često zanemaruje, visoka novinarska znanja.
Mediji su pojavom interneta, a posebno razvojem dodatnih digitalnih alata za komunikaciju i društvenih mreža izmijenili svoju klasičnu ulogu čuvara javnosti i informatora. Izrasla je čitava jedna generacija medijskih konzumenata koja medije i tehnički i sadržinski upražnjava u cjelokupnom postojećem diverzitetu. U tom smislu odlučili smo da istražimo kako građani, prije svega oni koji koriste Internet, a to je po zadnjim informacijama iz RAK 90 posto populacije, upražnjavaju ponudu medija, kakve imaju medijske afinitete i kakav je njihov stav prema aktuelnoj medijskih zbilji.
Media plan institut je u saradnji sa Medijskim inicijativama i portalom UDAR uz podršku Internews ECG projekta koji podržava USAID, izveo istraživanje među građanima Sarajeva, Banja Luke i Mostara. Ispitivanje je rađeno u mjesecu oktobru 2019. godine putem anketiranje licem u lice ili slanja elektronskom poštom upitnika. Anketa je bila djelimično anonimna. Iako nigdje ispitanici nisu trebali da upišu ime, činjenica da su viđena njihova lica ili ostavljen digitalni trag u komunikaciji, daje određenu vjerodostojnost čitavom istraživačkom procesu, ali i datim odgovorima.
Detaljno rasčlanjivanje uzorka će biti prikazano unutar demografskog prikaza anketiranih u analizi. Eliminacioni uslovi prilikom anketiranja su bili da ispitanik mora imati prebivalište u jednom od ciljanih gradova, da je korisnik interneta i da je stariji od 18 godina. Anketa je sadržavala 18 pitanja, od čega 4 demografska, 14 tematskih od kojih je jedno bilo otvoreno pitanje. Pitanja su dakle dominantno bila zatvorenog tipa sa već postavljenim odgovorima gdje su anketirani mogli da biraju jedan odgovor. Izuzetak su bila četiri višeslojna pitanja sa takozvanom gradacijom odgovora gdje su ispitanici trebali kod svakog odgovora da naznače jedan intenzitet, npr. – često, povremeno, nikako …
Cjelokupan izvještaj: Istrazivanje upotrebe medija