Damir Marjanović: Amari politikani scena trubuj manuša andari romani populacija

2354
Damir Marjanović (Foto: nasastranka.ba)

Koring podatkura katari Themutneski banka ando 2015. bršeste, emigracijaki stopa koring sasto manušengo džindo ande Bosna thaj Hercegovina si buteder deso 44 posto. Gova postotko si ande majbari relacija e terne manušenca.  Bosnaki thaj Hercegovinaki demografski slika si kataro djive džiko aver djive majbilačhi.  Andegova, naj si numaj o problemo e manušengo save džan-avri deso si problemo pala gasave save ačhen kate  odolese so na dikhen avindipe thaj naj si gate te ćeren piri familija ande BiH.  Katari ternengi situacija, šajipe savo si-len kate jal naj-len kate amare terne Roma thaj Romnja, amen vaćardam e Prof.Dr. Damiresa Marjanovićesa savo sasa o rektoro pe Internacionalno Burch Univerzeteto thaj Ministro pala edukacija, sićipe thaj terne manušen ande Kantono Sarajevo.

Si kate ande Bosna thaj Hercegovina baro trubujipe pala amalipeske paruvipen?

-Na trubuj te avas bare politikane analitičarura te den jekh agorski vorba kaj Bosna thaj Hercegovina sar i phuv thaj sar sasto bh. amalipe  trubuj sasti amalipeski reforma.  Trubuj amen jekh sasto „resetovanje“ majanglal pala molipesko sistemo thaj pala avere fundeske parametrura te inklen andari drabardi rota ande savi amen našas e udžilipestar pala amari sudbina.  Majangle porade pala gova reforma si majpharo, numaj pindžardo si kaj trubuj te aven astaripe – gova si edukacijsko sistemo! Sevepo pala pozitivne thaj pala dikhavne negativne desisajvipura ande amaro amalipe si  bilačho edukacijako sistemo (ako šaj te akharen les pe gova drom) savo si lačho numaj pala gasave save si akana 25 brš, bizo bući thaj bizo mangipe thaj kadiripe pala phuvjako bajrovipe, save si len profito pala akanutni situacija ande BiH.

Sose terne manuša džan avri andari BiH thaj andari regija?

-Pala terne manušengo džape but manušen ćeren relacija uzo lendje finansijske trubujipa,  avantura jal uzo globalizacija sar fenomeno. Čačipe si kaj ande gova vorba si les jekh kotor e čačipesko, numaj amari phuv BiH thaj sasto regiono si len baro motivo pala džape kana si terne phure dujvardeš jal trinvardeš. But problemura ande gova phuv thoven amari BiH ande situacija kaj naj len šajipe pala paruvipe pala vareso realno vakto. Pala terne manuša majlačhe brša džan bizo  bajrovipe thaj bućako zuralipe.  Adjivesutne terne manuša save ašunisarde paramičura e phure generacijatar, ande savi me perav, save vaćaren kataro majlačhe bršenge ande injavardešte brša, na mangen te vareko čoren thaj ćhinden lendje lesko ternipesko bršesko kotor.  Von roden vareso koncepto pala vareso sasto zuralipe ande amaro amalipe savo šaj te vaćaren jal sikaven lendje e pire bućenca kaj šaj thaj mora te aven lačheder kate thaj akana! Džiko gova na aven, terne manuša ka džan avri thaj amari phuv ka aven i phuv e phurengo.

Foto: nasastranka.ba

Ićaren tumen kaj baro šajipe pala bućako denipe si o irisaripe pe terne manušengo džape?

– Thaj bućako denipe, thaj kulturako, sportsko, angažirimo-ternipesko džuvdipesko istaripe, thaj paruvipe pala amalipeski norma thaj paradigmura savi ka mothovel kaj si terne manuša jekh centro pala amaro amalipe thaj kaj sako amalipesko aktiviteto, politikako jal strategijako krisipe anel recepto pala ačhavipe e terne manušengo ande BiH.  Terne, thaj gasave save naj si akana terne (kaj me perav) avile but bršengo ande baro xoxavipe thaj odolese naj si dosta numaj jekh bući pala cira love thaj vaćaren – so manges tut buteder?

Save si thaj sar bare si šajipa pala bućako denipe e terne manušende save si nacionalnikane minoritetura?

-Ka avav putardo thaj ka dav vorba kaj naj man o irisaripe pala gova pučipe odolese so naj man statistikane informacije. Numaj mrno zumadipe, jal zumadipe e mrne lačhe amalende save si ande gova kategorija vaćaren mandje kaj akanutni ekonomikaki situacija ćerel zurali refleksija pe manušen save si nacionalnikane minoritetura.  Ande phuv kaj si baro bibućarnipe thaj ando amalipe kaj si bare negativne stereotipura vareko kon naj si „baripe“ ćerel pharo rodipe pala bući thaj rodipe pala lačheder džuvdipe.

Sar te den šajipe e terne thaj edukativne Romende?

-Hajde te den vorba jekhvar pala sasto vakto, ako nane Roma nane Bosna thaj Hercegovina sar multinacionalnikano amalipe, sar amen kamen te mothoven. Kulturnikano, demografikano, genetikano barvalipe e amare phuvjako bešel pe avrečhande nacijura, populacijura thaj etnikanikane, lingvistikane avrečhandipa e avere grupengo.  Te čhuden numaj jekh cikno bar andaro gova ćher, tumen ka paruven but sasto sistemo.   Bistum, angluno porado si but sadano, gova si andripe kaj ka džanen kaj Roma naj san “kote varese” vareso te si Roma “amen” ando sako dikhipe. Bizo lengo amalipe na avel amaro amalipe pe gova drom savo si adjive.   Kana phagaren gova stereotipura thaj kana džanen gači lačhipe thaj šukaripe romani kultura, čhib thaj historikano gođipe anen e amare amalipese, athoska šaj te vaćaren kaj terne thaj edukativne Roma šaj thaj mora te si-len pale gasave krisipa, udžilipa thaj šajipe sar savore lenge palebršavne/vršnjaci.

Foto: nasastranka.ba

Ićaren tumen kaj Roma trubuj te aktivirinen pes ande varesavi politikani partija, jal von trubuj polohko te ćeren fundisaripe pala piri romani partija?

-Mi godji si kaj sako kon mangel te ćerel vareso e politikasa thaj kon ćerel godji kaj e pire politikake bućasa šaj te zuralel e phuv, amalipe thaj piri pašimata trubuj te den zor te ćeren gova.   Gova modelo trubuj te ćerel bući sar pala gasave „konstitutivnikane“ gadija pala gasave „bikonstitutivnikane“. Konkretno pala romani populacija, me dav godji kaj pe amari politikaki scena nane manušen andari romani populacija save šaj te ćeren forma thaj artikulacija e romano politikako gindesko, thaj te ćeren vareso pala politikako trubujipe e Romen ande BiH. Na dav lačhi godji pala neve partijura kaj jekhethane bešen dženura andari jekh grupa jal andari jekh nacionalnikani minoriteturo, odolese sem pala terne thaj godjaverne ćheja thaj rakla, Roma, save šaj te andren ande akanutne strankura kaj šaj te ćeren bući pala pire čačipa thaj krisipa thaj pala moderna Bosna thaj Hercegovina.

Gači e krisani implementacija Sejdić-Finci ćhelel rola pe bosnako thaj hercegovinako evropako drom sar jekh barikanipe pala lačheder situacija e terne Romen?

– Ande vaćaripe e rajesa Finci-esa, thaj palpale ande but vačaripe e mrne amalensa Dervo-sa,  baripe si kaj gova inicijativa sasa lačhi pala sama pe diskriminacija savi si pharipe pala romani jal jevrejski populacija, deso pala sa save si “bikonstitutivnikane”, jal pala gasave save si “konstitutivnikane” pe pašimata kaj si ande minoriteto.   Akanutni politikani situacija ande amari phuv, politikano uladipe savo bišopandž bršengo thagarel ande gova pašimata si ačhavipe pala sako bajrovipe thaj progreso. Goja krisani implementacija šaj te mothovel kaj sam sar amalipe pe amaro drom te sastivas.  Odolese, goja kris si-la praktikano thaj simbolikano baro džanlipe.

Foto: ibu.edu.ba

Savi si dijasporeski rola kana den šajipe pala džape e ternen?

-Bibaxtalipesa, baro manušesko amalipe Bosancura thaj Hercegovacura dživisaren avral amare phuvjako, thaj bare manuša dikhel dijaspora numaj sar e lovengo xajing, ažutipe jal sar manuša save bešen kate prdal pe milaj thaj mukhen love kate. Mi godji si kaj amen na ćeras but lobiranje pala ćhinavipe pala egzistencijalnikane thaj politikane amalipenge pučipen.   Odolese si mi godji kaj terne, pala terminologija „dijaspora“ godjaveren pe „gasave save resle te našen katar“, a naj pe gasave save šaj e pire turvinjipenca te ćeren amalipe kaj goja dijaspora mangel te iril!

Foto: ibu.edu.ba

Gači si kvalitetni edukacija ande BiH thaj savo si uladipe maškare phuvjake thaj privatne fakultetura te dikhen kaj tumen avilen profesoro pe phuvjako thaj o rektoro pe privatno?

-Pe goja tema me vaćardem thaj romasardem but ande nakhle brša. Ande goja phuv si uladipe pe kvalitetne thaj bikvalitetne univerzitetura.  Liduj kategorija si pe phuvjako thaj privatno segmento ande vuči edukacija.  Mrno zumadipe vaćarel kaj kvaliteto ande nastava si-les kvaliteto numaj te si akademikano amalipe kvalitetno thaj te ćerel piri bući.  Odolese,  univerziteto, jal privatno jal phuvjako,  mora te bajrovel thaj zuralel piro kadro, piro akademikano timo te avel upre prosjeko, te avel kvalitetno thaj te del pala studentura majlačhe so si-len!

(portal-udar.net)