Bosanski
Generalno gledajući mislim da smo u posljednjih par godina vidno povećali interes mlađih naraštaja za naše programe, za naš jezik za našu zajednicu. Mislim da smo uspjeli razbit da tako kažem bauk njemačkog jezika kao nečeg vrlo teškog i puno nepristupačnijeg nego npr. engleskog i da sada i kroz jezik kao jedno potencijalno bogatstvo taj interes mladih za uključivanje u našu zajednicu raste. Zato i radimo na tome da kroz naše projekte potaknemo taj interes za nacionalni identitet, za očuvanje tog kulturnog identiteta, za osvješćivanje činjenice da su pripadnici njemačke nacionalne manjine puno napravili i doprinijeli ovom području, da to ne treba zaboraviti i da se time može ponositi.
-Voditeljica ste kulturnih projekata u Njemačkoj zajednici. Koje bi kulturne projekte posebno istakli? Na čemu ste radili, što je izazvalo poseban interes?
Mi u Njemačkoj zajednici imamo nekoliko vrsta projekata na kojima radimo. Imamo projekte za mlade, projekte iz kulture o kojima razgovaramo, izdavaštvo, dakle širok spektar. Što se tiče projekata iz kulture koji vas posebno zanimaju htjela bih istaknuti Mjesec njemačke kulture koji smo započeli 2019. koji je posebno zanimljiv jer se radi o projektu posebno usmjerenom na mlade. Održava se već treću godinu u mjesecu listopadu i pun je, uz ostalo, različitih radionica za mlade.
Naravno, tu su i sadržaji za sve generacije. Posebno bih u tom sklopu istakla izložbu koju smo krajem prošle godine ugostili u Osijeku „U dva svijeta – 25 njemačkih priča„ o njemačkim manjinama i njihovoj kulturnoj baštini iz Danske, s Baltika, iz Srednje Europe te država bivšeg Sovjetskog Saveza, prikazujući što im je zajedničko i što ih razlikuje, izložba koja je inače prije Osijeka gostovala u 16 europskih zemalja. Tu je naravno i Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku koji se održava od 2001.
A ako govorimo o kulturnim projektima u širem smislu svakako moramo spomenuti i projekt međunarodnog znanstvenog skupa „Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu„ koji se prošle godine održao po 29. put, a koji se sustavno bavi poviješću i kulturnom baštinom njemačke i austrijske manjine u Hrvatskoj i kroz koji posebno, između ostaloga, želimo istaknuti, elaborirati i prezentirati njihove značajne doprinose hrvatskom društvu i kulturi. Svake godine na skupu sudjeluje otprilike 40-50 najuglednijih referenata koji izlažu svoja saznanja o doprinosu Nijemaca i Austrijanaca hrvatskom kulturnom, gospodarskom, političkom i civilizacijskom krugu.
Njemačka zajednica jedina je udruga pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj koja organizira skup ovakve tematike i referenci, a s ciljem da se rasvijetle dugo prešućivane činjenice o kulturološkom i civilizacijskom doprinosu Nijemaca i Austrijanaca razvitku Hrvatske.
POVIJEST ZAJEDNICE I SREDINE
-Ističući projekt „Mjesec njemačke kulture“ posebno ste spomenuli da ste kroz različite aktivnosti i radionice značajno usmjereni i na mlade. Što im nudite?
Radimo na tome da svake godine „Mjesec njemačke kulture“ koji se održava u listopadu ima različite radionice i to tako da sadržaje i ponudu obogaćujemo. Tijekom cijelog mjeseca održavaju se razne radionice.
Cilj je sudionicima približiti njemačku povijest, kulturu, običaje u Osijeku i okolici.Prošle godine posebno je zanimljiva bila radionica „Fotomaraton“ u sklopu koje, uz pomoć turističkog vodiča, naši mladi polaznici šetaju centrom Osijeka i koji im priča o povijesti Nijemaca u gradu Osijeku, a zadatak sudionika je da uslikaju najbolji motiv koji za njih predstavlja njemačke korijene u Osijeku i od toga onda radimo izložbu na kojoj se dodjeljuju i nagrade.
Dalje, mladima se posebno zanimljivom pokazala i kazališna radionica koju smo odradili u dječjem kazalištu „Branka Mihaljevića“ u Osijeku, a koju smo organizirali uz suradnju naših kolega iz Pečuha, posebno kazališne pedagoginje Ester Frank koja je našim sudionicima na njemačkom jeziku dočarala sve aspekte kazališnog života. I to je izazvalo višestruki interes i za sam kazališni život, ali i za njemački jezik odnosno njegovo učenje van striktnih školskih okvira, njegovo učenje kroz određene aktivnosti i igru a ne kroz frontalnu nastavu u školi.
-Posvećujete li kroz vaše projekte posebnu pažnju njemačkom jeziku?
Već se nekoliko godina u organizaciji Njemačke zajednice održava projekt Subotnje školice. Projekt je do sada obuhvaćao održavanje jednog sata njemačkog jezika svakog vikenda za veliku i malu grupu učenika tijekom cijele školske godine. Od 2021. godine projekt se održava u novom formatu gdje se svaki drugi vikend u mjesecu održi radionica određene tematike poput doseljavanja Podunavskih Švaba, Ulmske kutije, esekerskog jezika i esekera u Osijeku i slično.
Zadnjeg vikenda u mjesecu održi se „sat razgovora“ na njemačkom jeziku o raznim svakidašnjim temama. Radionice su otvorenog tipa, a namijenjene su djeci i mladima. Projekt financira Ministarstvo unutarnjih poslova, domovine i graditeljstva SR Njemačke. Cilj je sudionicima približiti rad Zajednice te povijest, kulturu, utjecaj i običaje Nijemaca u Osijeku i okolici i uz to im dati priliku da usavrše znanje njemačkog jezika.
-Kako funkcionira Međunarodni kazališni festival?
Pa mnoge naše aktivnosti predstavljaju već dugogodišnju tradiciju i tu u okviru kulturnih programa treba posebno spomenuti i Kazališni festival koji organiziramo već 21 godinu. Svoje umijeće nastupa su do sad pokazale domaće kazališne grupe iz Osijeka, Đakova, Vidovca i drugih dijelova Hrvatske te kazališne grupe iz Mađarske, Poljske, Srbije, Ruske Federacije, Rumunjske, Njemačke.
Uz to, za grupe koje nastupaju organiziraju se razne interaktivne kazališne radionice pod vodstvom kazališnih pedagoga. Dolaze nam, dakle, gosti iz različitih zemalja odnosno udruge njemačke nacionalne manjine iz različitih zemalja, amaterske družine koji svoje predstave izvode na njemačkom jeziku. To i jeste uvjet za gostovanje na našem festivalu, da se radi o amaterskim družinama i da se predstave izvode na njemačkom jeziku. A tu ima i vrlo interesantnih projekata mladih ljudi.
Jedan od naših ciljeva u okviru ovog projekta jeste da se mladi povežu s njemačkim jezikom kroz tu kazališnu produkciju . I inače jedan od naših strateških ciljeva kroz naše programe jeste da mlade motiviramo i vežemo za njemački jezik. Mladi jesu načelno zainteresirani za jezike, ali postoje i velike barijere da prihvate njihovo učenje, posebno im se njemački čini kao neki veliki bauk. Zato forsiramo projekt koji će mladima biti posebno blizak i za što će pokazati poseban interes kako bi im kroz te aktivnosti približili i jezik odnosno potaknuli njihov interes za učenjem njemačkog jezika. Time naravno želimo što više mladih privući u našu zajednicu .
VAŽNOST JEZIKA
-Neke nacionalne manjine imaju problema s uključivanjem svojih mladih pripadnika u rad manjinskih udruga. Kakva je situacija u vašoj udruzi? Kakav je interes mladih? Posebno kakav je interes mladih za vaše kulturne programe?
Prije par godina smo se našim aktivnostima i projektima počeli više fokusirati na mlade jer kao i druge manjine imamo problema s uključivanjem mladih i njihovom nacionalnom identifikacijom i kroz određene specifične projekte namijenjene upravo mladima željeli smo potaknuti njihov interes za našu i njihovu, naravno, nacionalnu zajednicu. Pokazalo se da interesa ima, da su mladi skloni kroz neke posebne aktivnosti prihvatiti i interes i za jezik i za nacionalnu zajednicu čiji je to jezik.
Međutim mnogi mladi koji u srednjoškolskoj dobi sudjeluju u projektima i vežu se za zajednicu odlaskom na fakultet, u druge gradove, gube kontakte, kontinuitete i taj interes pada. No generalno gledajući mislim da smo u posljednjih par godina vidno povećali interes mlađih naraštaja za naše programe, za naš jezik, za našu zajednicu. Mislim da smo uspjeli razbiti, da tako kažem, bauk njemačkog jezika kao nečeg vrlo teškog i puno nepristupačnijeg nego npr. engleskog i da sada i kroz jezik kao jedno potencijalno bogatstvo taj interes mladih za uključivanje u našu zajednicu raste. Mislim da smo u dobrom putu.
-U vašem programsko-projektnom spektru niz je tema, od povijesnih do aktualnih pitanja suvremenog života, što izaziva najveći interes. Kakav je npr. odnos prema povijesnim temama?
Kroz aktivnosti koje smo do sada poduzimali i kojima smo radili primijetili smo da je upravo interes za povijesne teme vrlo velik. Mladi imaju puno, da tako kažemo, povijesnih fragmenata koje donose iz svojih domova ali im nedostaje jedno cjelovito povezivanje i kontekstuliziranje tih priča, informacija, slika itd. I upravo zato npr. kroz našu radionicu Foto maratona mi pokušavamo dati jedan cjelovit okvir za upoznavanje s poviješću njemačke nacionalne manjine u Osijeku.
Dakle, nastojimo te obiteljske fragmente sjećanja povezati u neku zaokruženu smislenu cjelinu . U tom kontekstu vrlo je zanimljiv i naš video projekt svjedoka vremena „jung ft alt „ gdje smo pokušali spojiti te dvije generacije, mlade i pripadnike starije generacije i u kojemu mladi starijim pripadnicima zajednice postavljaju niz pitanja koje njih zanima i kamerom bilježe njihove odgovore.
Kroz taj projekt mladi mogu dosta saznati i o povijesti njemačke zajednice u Osijeku ali još više od tome kako su njihovi stariji živjeli odnosno zabilježiti i sačuvati njihove životne priče kao neki dokument vremena i povijesti. I tu smo primijetili da je interes za povijest izraženija kada se može povezati s nekim konkretnim životnim pričama i da to može biti vrlo interesantno mladima.
VELIKI I VRIJEDNI DOPRINOSI
-Što za pripadnike vaše udruge, pripadnike njemačke nacionalne manjine znače ovi projekti? Kakav je interes za očuvanje kulturnog identiteta njemačke nacionalne zajednice i njene povijesti na ovim područjima?
Mi radimo na tome da kroz naše projekte pokrijemo što šire interese, čitave naše manjinske zajednice po mogućnosti. Nastojimo uspostaviti zaista širok spektar aktivnosti u koje uključujemo već i djecu u vrtićima pa dalje, školarce, studente, ostale građane pa posebno i stariju generaciju. Radimo na tome da imamo što raznovrsniju ponudu aktivnosti i programa te da ljudi koji žele biti povezani s svojim njemačkim korijenima na raspolaganju imaju programe, radionice, događanja da u tome mogu sudjelovati, da osjete svoju pripadnost.
Naime problem te identifikacije i pripadnosti nije jednostavan. Starije generacije još uvijek imaju strah da se deklariraju kao Nijemci jer su dugo bili suočeni s stigmom koju je njemačka zajednica nosila nakon II Svjetskog rata, a kod mladih taj osjećaj pripadnosti tek treba razviti. Zato i radimo na tome da kroz naše projekte potaknemo taj interes za nacionalni identitet, za očuvanje tog kulturnog identiteta, za osvješćivanje činjenice da su pripadnici njemačke nacionalne manjine puno napravili i doprinijeli ovom području, da to ne treba zaboraviti i da se time može ponositi.
-Kakva je suradnja s širom zajednicom? Postoji li interes većinske zajednice i grada Osijeka za vaše programe i projekte? Imate li podršku? S kojim organizacijama i institucijama surađujete?
Ta suradnja je izvrsna. Radimo s puno škola, s vrtićima, s dječjim kazalištem, s Kulturnim centrom Osijeka gdje imamo puno izložbi, koncerata itd. Dalje tu je i suradnja s Gradskom knjižnicom s kojom trenutno npr. sudjelujemo na Festivalu jezika.
Dakle suradnja je vrlo bogata, ali posebno želim naglasiti suradnju s odgojno-obrazovnim institucijama, od vrtića do gimnazija, na programima i aktivnostima koje su vezane za njemački jezik. No osim što mi nastojimo razviti tu suradnju moram reći da i šira zajednica, njene institucije isto tako pokazuju veliki interes za naše projekte.
