
Kana si e phučipeste romani čhib jal romane čhibja Hrvatska si majsigurno pe anglipeste e gova paramiči thaj šaj te najisarel e govenca. Npr. jekh si maškare cira phuvja savi si-la o Studij Romistika – siklipesko stidij pala romani čhib, kultura thaj nakhlipe pe Filozofsko fakulteto e Univerziteto ando Zagrebo.
Durder, ande Hrvatska si o amalipe pala edukacija e Romengo „Kali Sara” kataro 2008. bršeste kana sasa o iklovipe e anglunese Romsko – hrvatskog i hrvatsko – romskog rječnika kasko autoro si Veljko Kajtazi, (akanutno saborsko zastupniko pala 12 nacionalnikane minoriterura kaj andrel vi romani), thaj ćerda bući uzo ažutipe e but ekpertura. Gova amalipe astarda inicijativa pala oficijelnikano Themesko djive pala romani čhib (5. Novembro) so 2012. bršeste astarda Hrvatsko saboro, thaj 2015. bršeste vi Opća skupština UNESCO-a.
Odolese, sako brš ande Hrvatska istaren vi Maškarthemesko simpozijo e romane čhibjako, thaj pe gova manifestacija savi si ande Hrvatska akademija pala siklipe thaj arto, avilen thaj ćeren mothodipe pindžarde themeske naučnikura, thaj aver dasikane politikane manuša.
Pe agoreste, Hrvatska angluno drom astarda, ando framo pala piri edukacijaki reforma, ćerdipe pala ekstra kurikulumo pala i čhib thaj kultura e romane nacionalnikane minoritesa so aver nacionalnikane minoriterura ande Hrvatska si-len pala lungo vakto.
AVER RIG E PARAMIČAKO
Andegova, kate ačhel šukar kotor e gova paramičako, odolese so ando angluno plano aven but problemura e romane čhibjasa, thaj angluno maškare but problemura si phučipe a so si gova thaj savi si goja – romani čhib?
Profesoro pala rumunjski čhib pe departmento pala romanistika ande Filozofsko fakulteto ande Zagrebo si jekh e majlačheder manuša savo pindžarel bajaški čhib (but buhljardi čhib maškare Roma) thaj o dženo ande ekspertnikani bućarni grupa pala Ministartvo pala edukacija thaj siklipe pala gova kurikulumo. Dr.sc. Petar Radosavljević, vaćarel sar but droma na džanel te romani nacionalnikani minoriteto ande Hrvatska naj-les jekh, deso trin avrečhende dejake čhiba – bajaški rumunjski (kote si rumunjska varijatetura), romski (romani čhib) thaj albanski (čhibalani čhib).

Pharo si te den čačo djindo e manušengo save vaćaren, spikerura, pala saki čhib e savenca vaćaren Roma ande Hrvatska, numaj prof. Radosavljević del godji kaj kate si paša trin štarengo kotor save vaćaren e varijatesa pe rumunjski (bajaški), thaj cikno kotor save vaćaren romani ćhib (čhib savo si-la indijako bućim savo majbut indjarel titula „oficijalnikani“ romani čhib).
Thaj predstavnikura e romane amalipesko save ćeren bući e edukacijasa sar Senad Musić andari Roma Education Fund thaj Ramiza Memedi e amalipeste e Romnjango „Bolja budućnost“, pale gasavo den godji kaj maškari romani populacija but spikerura si save vaćaren bajaški čhib, thaj na gadija dominantnikano sar del vorba prof. Radosavljević, numaj čačo si kaj si buteder.
E aver rigate, koring podatkura save istarda Nacionalnikani strategija pala andripe e Romengo ande RH 2013.-2020. bršeste, kote si podatkura kaj paša 42 procentura Roma ande Hrvatska vaaćarel romani čhib, a 36 procentura bajaški – ljimba d’ bjash, numaj o xajing pala gova podatkura si jekh rodipe e Romengo savo astarda Themesko zavodo pala familijandje arakhipe, dejandje phučipa thaj terne manušende phučipa andaro relativnikano dureske 2002. bršeste.

I ČHIB SI “O THEM” E ROMENGO
A, aktuelnikani dominacija e bajaške čhibako maškare romani populacija but phanden pes uzo čačipe kaj e bajaške čhibese buteder vaćaren romane phandine grupura save si ande segregacija (izolativnikane thaj ruralnikane romane loglipa pe rigate e forende), džikaj si romani ćhib thaj romani populacia pe sa e riga (numaj o phučipe gaći integriranikane) thaj kotora ande urbanikane pašimata.
Numaj, so dikhel sar kethanikano vi pala jekhto gadija pala dujto, si kaj o djindo e gasavendar save džanen les thaj labaren les e čačipestar ciknavel.
Ramiza Memedi savi e bršenca intenzivnikano ćerel bući e edukativnikane problemurenca e Romengo dikhel sar si pala Roma i čhib šorutni kethani kulturnikani karakteristika, thaj odolese kaj Roma naj-len piri phuv šaj te vaćaren kaj „i čhib si lengi phuv“, phenel Memedi. Numaj, pala goja but barikani funkcija, pe bibaxtalipe, romani čhib ande Hrvatska polohko xasarel pes, thaj but terne, uzo biadekvatnikano proceso pala integracija savi mangen but, na džanen romani.

Problemo e dejasa čhibasa pala gasave save džuvden maškare madjoritesa thanbešavnesa si gova so von na mangen te džanen lengo romano bućim, rat, del sama Memedi. Jekh e barestar problemura e goja asimilacijako thaj bikvalitetnikane integracijako, thaj palpale ande segrerikane amalipende si o čačipe kaj but romane čhavore kana andren ando edukacijako proceso si-len o bare pharipa, thaj pharipa si lendje krzo sasti edukacija.
Thaj prof. Radosavlević del sama pe čačipe kaj si sajekh cikneder Roma save vaćaren piri čhib jal pire čhibja.
„Ando agoresko vakto amen dikhas but negativni zor e madjoritikane čhibjatar pe arakhipe e dejake čhibako thaj odolese haćarav kaj si but barikano pala romani minoriteto te den o šajipe pala lačhipe pala dejaki čhib thaj kultura ande fundeske thaj maškarutne škole, odolese so si reslipe pala edukacija i čhib e edukacijengo thaj o levelo e lilvarnipesko e dejake čhibaće “, mothovel prof. Radosavljević.
Gova problemo, e čhibako xasajvipe (thaj gadija vi nacionalnikano identiteto) džal pe došalipe e fundipesko ande edukativno proceso, thaj duj došalipa (bizuralo vaćaren pes romani, thaj vadžaj bizuralendar hrvatski, dasikani) pindžarda Pučko otvoreno učilište andaro Zagreba Korak po korak, ando framo kaj ćerel bući, thaj REYN Hrvatska (Maškarthemutni mreža pala inćaripe e romane čhavorende ) thaj save zuralo ćeren bući e but projektenca pala bajrovipeski-edukativni integracija e romane čhavorengo.

Katare lenge buća thaj problemengo e romane čhibasa, Sanja Brajković, direktorka ande Pučko otvoreno učilišta „Korak po korak“, organizacija savi ćerel koordinacija pala REYN mreža ande Hrvatska, mothoda sar si o fundesko resipe e gova mrežako maškare relevantnikane dionicima thaj institucija te ćeren zuralo partnerstvo pala inćaripe pala kvalitetnikano andripe e romane čhavorengo ande rani edukacija, thaj del vorba savo si barikanipe i promocija pala pozitivno identiteto e Romengo a majbut e čhavorengo. A pala gova si rola e čhibako but bari.
„Bareder intereso pala i čhib e savesa vaćaren Roma ande Hrvatska avilo kana sasa nacionalnikani kampanja „Vidiš li me? Dikhes lji man? Da li m vez?” e savesa amen ćeras barikanipe pala pozitivno identiteto e Romengo thaj palpale e čhavorengo. E kampanjesa amen dikhas kaj si i čhib e Romengo gadija so but negiril pe ando lengo identiteto jal si talo but anglakrisipengo. Pale gasavo, odgajateljura thaj sikamnura but droma naj si e godjate pala gova, thaj o čačipe kaj e čhavore e Roma ćhere na vaćaren hrvatski čhib, barikano ćerel pe lengo haćaripe pala akademikani, školaki (thaj ako džangle te haćaren e ćhelipeste) thaj gadija pe školako reslipe.
Pala čhavo si, sar bi bajrovel pozitivno identiteto thaj athoska vi pozitivna slika pestar, but barikano te si ande pašimata (institucija thaj lokalnikano amalipe) kaj šaj te dikhel sar i čhib e savesa vaćarel leski familija aver paćaven e barikanipesa thaj e molipesa. Pe bibaxtalipe, naj si lačhi praksa kana čhavore Roma vaćaren romani, thaj kana dikhen thaj haćaren kaj si romani čhib bipaćapesa a posebno kana romani savo vov/voj phenel ćhere e familijesa von dikhen sar but cikno molipe. Npr. čhavore Roma piri čhib nikana jal numaj cira šaj te dikhen ande knižke, romasarde materijalura jal pe natpisura ande vrtićo thaj ande škola“, phenel Brajković.
ROMSKI ČHIB ANDE MEDIJA?
O problemo e bidikhavnipestar thaj e bipinžaripestar e romane čhibjako thaj gadija e romane identitetura si kate ande medijako themeste. Thaj pe gova pašimata pala uladipe e bute aver minoriterura, Roma naj-len štampanikane jal radijake (tv te na mothovas) programura pe pire čhibaće. Kote si jal avile kote romane publikacija thaj portalura save ikljoven romane amalipa thaj aver institucija uzo ažutipe kataro Ministarstvo e kulturako, Turvinjipe pala nacionikane minoritetura thaj aver (npr. Romano čačipe, Loli rota, Avindipe, Romi.hr, Phralipen…), numaj von ikljoven but pe hrvatski čhib, thaj numaj cira istardipe ande varesave lendar istarel romani čhib.
Kataro vakto džiko vakto romani čhib šaj te ašunen ande minoritetikani, jal multietnikani emisija HRT-a Prizma. Gova si sa, pe bibaxtalipe, durder e trubujipestar thaj e garantinime čačipestar ako dikhen pe hrvatsko koncepto pala arakhipe e minoriteturengo čačipe. Kote von dije o šajipe na numaj pala edukacija, deso pala informisipe pe minoritetikani čhib so but minoritetura gadija ćeren.
Pala Roma si sigurno o problemo na numaj pala love deso pala e manuša save šaj te ćeren gova. Senad Musić del sama pe čačipe kaj si pocira Roma save vaćaren piri dejaki čhib, thaj kaj si cikneder djindo e gasave Romengo save na džanen te djinaven thaj romasaren. Odolese, šaj te avel, andar gova, medija pe romani čhib si baro trubujipe.
NEVO KURIKULUMO
Andar sa gova, andripe e karikulumosko pala i čhib thaj kultura e romane nacionalnikano minoriteto, savo trubuj te avel ćerdino ando framo pala hrvatski edukativni reforma, ćerda baro porado pala bajrovipe e romane nacionalnikane minoriteto. Arkhipe e romane čhibako, tradicijako thaj kulturako identiteto e čačipesa del o šajipe pala romane peravne te aven ando framo pala edukacijako oficijalnikano edukativno sistemo. Ando gova sistemo von šaj te sikljoven piri čhib, kultura thaj nakhlipe,- mothoven ando Ministarstvo pala sićipe thaj edukacija.
Kurikulumo trubuj te avel ćerdino ando framo e Ministarstvesko, thaj gova bući ćeren kataro 2015. bršeste. Ande siklipeski praksa gova kurikulumo šaj te dža andre ande avindi školaki brš, so trubuj te avel pala e romane čhavore pe sako edukacijako levelo sar baro edukativno, kulturikano thaj socijalnikano lačhipe. Kote trubuj te avel o šajipe pala savore aver čhavore save si-len intereso pala pindžardipe e romane čhibasa thaj kulturasa. Paćaven, kaj but manuša dozaćaren kaj andripe kurikulumesko maškare romane čhavore šaj te den lačheder edukacijake rezultatura thaj bareder edukacijako andripe ande škola. O djindo e Romengo save si adjive ande edukativno proceso si bareder – problemura naj cikneder.
Astaripe e fundesa školasa si ćerdo sasto, numaj e saste djindesko e romene sikavdengo save gatisarde fundeski škola, len 65-70 procentura andren ande maškarutne škola, thaj lendar džan avri 15 džiko 20 procentura ande angluni školaki brš. O djindo e Romengo pe fakultetura pe bibaxtalipe si numaj simbolikano thaj kote si paša duj dešipen studentura. Gadija situacijasa o Ministarstvo mangel te ćerel lačhi piri bući, thaj jekh lender si dipe e stipendijendje pala maškarutne školake sikavde e romane nacionaliteturasa thaj kotor love pala dejako thaj dadesko poćinipe pala čhavoresko thovipe ande domura thaj aver.
But manuša dozaćaren kaj andripe e kurukulumesko šaj te anel nevo kvalitativnikano zoralipe pala edukacija e Romengo thaj pala lesko realizipe. Sar akana del sama o Ministarstvo, šaj te avel but pharipa, odolese so sikamnenge kadrura na džanen romani čhib thaj Ministarstvo dozaćarel e Romendar te ćeren kvalifikacije kaj šaj te ćeren bući ande škola. Senad Musić, o dženo ande ekspertnikano khetanipe ande Ministarstvo pala edukacija thaj siklipe pala romano kurikulumo darel pes kaj andar e problemo e kadrenca kate šaj te avel numaj sikavipe e čhibjaće, odolese so kvalitativnikano sikavipe pe romani čhib khonik našti te del.
MARIPE AVEL
Pala gova but bari si Studija romistika savi trubuj te ćerel, sar vaćarel amendje lesko phiravno prof. Ljatif Demir, ažutipe pala realizipe pala nastava pe romani čhib, kultura thaj lilvarnipe ande edukativno proceso, pala bajrovipe e metodijako pala siklovipe e romane čhibako, pala bući ande edukacija e neve ekspertura pe vuče institucijende, pala bući pe sa medija, pala lilesko ikljovipe, pala e kulturasa thaj aver, thaj pala zuralipe e terne Romengo pe vuči edukacija.

Numaj angla sa šaj te ćeren kaj gova studio andren buteder Roma save si kate, pe bibaxtalipe, numaj simbolikano. Ando momento pe studijo džan paša 10 studentura e savenca si numaj duj Roma – e avralutnipestar.
Odolese, pala e romane nacionalnikane amalipese ande Hrvatska ačhel baro maripe pala afirmacija thaj arakhipe e čhibako. Gova problemo si pale gasavo e aver Romengo problemura e avereste džuvdipeske pašimata pala bućako denipe thaj lenipe, bešipe, edukacija, sastipesko arakhipe…, a gova si ispidipe palal, bireslipe, cikno džuvdipesko kvaliteto thaj diskriminacija. Pala i čhib, ando sa gova, ćeren pe amendje, naj si aver.
(portal-udar.net)