Trgovina ljudima jedna je od najkompleksnijih kriminalnih pojava koja pogađa savremeno društvo te predstavlja kršenje ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim pravom i Ustavom Bosne i Hercegovine.
Udruženje za razvoj i edukaciju mladih „Siguran korak“ iz Bijeljine danas je na Gradskom trgu u Bijeljini izvodilo performans i uličnu akciju povodom obilježavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.
Kroz performans se govorilo o ranoj udaji, odnosno ugovorenim brakovima, koji su prisutni u našem društvu, a o njima se jako malo govori. Članice i članovi udruženja su držali transparente sa porukama „Ugovoreni brak nije tradicija, već zločin! Reaguj!“, „Zaustavimo dječije brakove!“, „Dijete, a ne mlada!“. Ugovoreni brakovi predstavljaju trgovinu ljudima, što ukazuje na značaj podizanja svijesti javnosti o toj temi.
Prolaznicima su podijeljeni informativni leci, s ciljem prevencije trgovine ljudima rekla je Begzada Jovanović romska medijatorica iz udruženja Urem „Siguran korak“. Takođe, Jovanović navodi da sve više vrlo mlade Romkinje napuštaju obrazovni sistem i ulaze u brak.
„Roditelji im pronalaze mladoženju i ugovore brak. Nekad mladoženja bude godina djevojčice, ali često vrlo stariji. Često u romskim naseljima čujem da se vratila, da je bila zlostavljana. Djevojčica je bila žrtva fizičkog i psihičkog nasilja, bila je žrtva trgovine ljudima. Morala je prositi, raditi i rađati“, kaže Jovanović.

Begzada Jovanović je istakla – „Želim svim građanima grada Bijeljina, ali i BiH, da poručim da rani brak nije tradicija Roma, nego je to trgovina djecom. Svaki put kada se osujeti, spasi se jedan dječiji život !“
Mlada Bijeljinka čiji je identitet poznat udruženju „Siguran korak“ i redakciji, a koji ne objavljujemo zbog njene sigurnosti i moguće stigme, je za Udar podijedlila svoju priču.
„Ja sam bila prodana za novac. Više puta me prodavala moja rođena majka. Morala sam da prosim, a ako nisam naprosila dovoljno, muž me tukao. Zatim moj svekar i svi redom. Često sam bila gladna, žedna i bolesna. Nebitno je koje je godišnje doba, ja sam bila napolju kako bih naprosila. Uspjela sam pobjeći kod mojih roditelja da se spasim. Mada ne znam da li je to spas. Majka nije dugo čekala, pa je pronašla da me ponovo uda za novac. Novi mladoženja je sada mojih godina. Živjela sam lijepo, iako ga nisam voljela niti sam ga poznavala. Rodila sam dijete. Ubrzo me majka vratila jel’ moja svekrva joj nije dala sav novac koji je rekla. Majka me tjerala da prosim kako bi ona mogla preživjeti i njena manja djeca. Sve dok nisam smogla snage, pa sam prijavila policiji i Centru za socijalni rad. Centar me je smjestio u sigurnu kuću, a djevojčicu moju u hraniteljsku porodicu. Moj oporavak je trajao dva mjeseca, a nakon toga došla je moja djevojčica sa kojom sam ostala još četiri mjeseca u sigurnoj kući. Nakon toga sam se vratila mom mužu i živim sa njim i našom djevojčicom. Bar sam sad našla mir, ali želim da kažem svim djevojčicama da budu hrabre i prijave svoje majke i očeve kako bi sebe spasile“, rekla je ova mlada žena koja je smogla hrabrosti da svojo robstvo prijavi policiji.
Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija je za web stranicu organizacije RIC-Kali Sara rekao da je u zadnje vrijeme bilo i uspjeha u suzbijanju ove pojave.
„U posljednje dvije godine imali smo vrlo ozbiljnih presuda kada je u pitanju trgovina ljudima u koju su uključeni Romi. U Tuzlanskom kantonu je to bilo najvidljivije. Bile su presude od pet, pa i 10 godina za ljude koji su trgovali romskom djecom u prosjačenju. Imali smo dakle dobre prakse, ali i primjera gdje se nije uspjelo da se dovede do kraja i gdje su predmeti ostajali nezavršeni odnosno osobe neosuđene“, istakao je Rizvo.

Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje sa dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Prema tome, trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao i trgovanje drogom.