SAVO SI DŽUVDIPE ANDE ROMANE LOGLIPA: Bizo paj, struja thaj love opro korona

1453

Problemura ando romano amalipe ande sasti BiH bajroven andaro djive ando djive thaj anel but pharipe kana trubuj te irisaren pe fundesko rodipe thaj mangipe pala gova amalipe.

Asocijacija mladih Roma “Aksiom” / E terne Romengo asocijacija „Aksiom“  jekhethane e projektesa “Platforma za dijalog u romskim zajednicama”/ „Platforma pala dijalogo ando romano amalipe“ dija andripe ano romano amalipe thaj krzo direktno vaćardipe e thaneske manušenca putarda prioritetna problemura save dukhaven thaj munćisaven Romen thaj Romnjen.

Ande loglipa Mošćanica thaj Hrasnica, ando Sarajevo si but problemura save sako djive maladilen manušen kate. Ćheresko zbrinime, problemo pala bućako rodipe, edukacija, sastipe, andripe ande institucija te bi astaren fundeske čačipa, diskriminacija, manušengo dikhipe ando amalipe.

Ando pandemijako majbaro zuralipe lokalne institucije na dije but sama thaj ažutipe pala čore Roma. 

Amen džanas kaj korona viruso – pandemija dija but bilačhipe thaj pharipe pala sasto them,  numaj trubuj te godjaveren thaj dikhen savo si opral sa gova dukhalipe thaj pharipe pala čore romane amalipa.

Goja situacija marel vi ćalavel savore sar pe ekonomsko gadija pe socijalno levelo.  Ažutipe savo but institucija trubujisarda te den si bistardo, thaj but institucija na ćerde laćhi bući, na ćerde laćhi organizacija pala trubujipa save dukhaven romano amalipe thaj aver manuša.   Ando gova vakto kana vareko andaro romano amalipe seha-les andripe pala vareko ažutipe, pale gasavo gova našti te astarel ažutipe sevep mjerura thaj sevep phiradipesko ačhadipe e manušengo.  Gadija von ačhile xarne pala varese fundeske čačipen.

“Ćher” andi Mošćanica

Kana dikhena pe nakhlo vakto thaj pe vakto e pandemijako, koring gova projekto, amen dikhas kaj lokalne institucije na ćerde khanči pala čore romane manušen. Von na dije ažutipe pala ni jekh trubujipe, Xape, higijena, pala trubujipe kaj e Roma musaj te astaren ažutipe te arakhen pes e dezinfencijesa. Ando gova vakto khonik andari lokalna institucija na avilo te dikhel vareko romano amalipe sar te del arakhipeske šeja,  rukavice, maske, dezinfekcijake sredstva, jal te del psihosocijalno inćaripe e romane familijendje.   Bezexaske, kaj vareko romano amalipe astarda vareko ažutipe, gova sasa kataro nevladine organizacije.

Barakura e šperatar thaj e najlonestar

Ando romano loglipe Mošćanica manuša vadžaj dživisaren ande barake, save ćerde korkore e šperatar thaj e najlonestar.   Kana den dikhipe pe loglipeske fotografije amen šaj te phučen pes te li si šajutno te kate dživisaren manušenge djenura, insanura?

“Si-amen gova barakura save ćerdam e šperatar thaj e najlonestar, numaj naj si laćhe pala dživdipe, odolese so naj amen andre o paj thaj kanalizacija, thaj našti te labaren thaj ćeren vareso kupatilo. O paj indjaras amen e xajingatar jal mangas e perutne pala vareko kanistero te pheren”, phenda jekh e Mošćanesko thanesko manuš, Emrah Abazi.

Emrah Abazi dživisarel e pandždjeneski familijensa, bizo paj, struja, kupatilo.  Vov del vorba kaj vareko avel ando logipe te dikhel len sajekh si les majlaćhi kooperacija, odolese so sajekh mothovel peske thaj peske dživdipese putarde ilesa, numaj kana džal ande vareki institucija thaj mangel vareso ažutipe, vov haćarel diskriminacija odolese so von kamen, sar vov vaćarel,  te “ćhinel les e rindostar” thaj bičhalel les koring aver manuš kate.

Vi ando loglipe Hrasnica situacija si sar pale gasavi kate.  Suvada Pandžić  si nasvali dej thaj si-la šov muršorre thaj dživisaren ande jekh kolektivno thodipe.

„Pharo si mandje te ćerav šajipe pala džuvdipe, odolese so naj-man bući thaj si-amen numaj čhavorengo dodatko – azbipe.  Prdal pe Centro pala socijalni bući si-amen javna kuhinja, gova ćerdem pala amen.  Vareke avere institucija na ažutinen man khanči, ande karnali – opština na istaren man kana manglem ažutipe pala pire čhavore te na aven bokhale“, phenda Suvada.

Amalipe sar angluno miškope e paruvipengo

Aktivisti andi Asocijacija mladih Roma “Aksiom”/ E terne Romengo asocijacija „Aksiom“ , Sanela Baljak, savi sako djive vaćarel e manušenca save dživisaren ando loglipe Mošćanica thaj ašunel o krlo e mukline Romendje thaj Romnjango. Voj phenel kaj  gova problemura šaj te ćhinel pes – agorisarel pes pe drom kaj e institucija andren ando ćhinavipe e gova problemura vi pe lokalno gadija vi pe themesko levelo. Pale gasavo,trubuj te loćharen o andripe e institucijendar koring romane familijandje.

Sanela ando loglipe – pe tereno

Lačheder informisipe e rigatar institucijengo ko jekh rig thaj amalipe korkoro pe dujti rig, trubuj te aven sar angluno miškope e paruvipengo thaj te aven pindžarde ando amalipeste.  Pala gova savore trubuj baro intereso thaj musaj te aven zurale, odolese so si gova jekhorro drom pala ćhinavipe e lengere problemura.

“Vi ande institucija vi ande romane amalipa si trubujipe te paruven godjipe krzo but edukacije, promocije, bešimata, komunikacija pala lačheder intereso thaj lačheder džuvdipe ande amalipe kaj dživisaren, thaj e aver rigate lačheder institucijako andripe koring romane amalipa ”, del vorba Sanela Baljak.

Pale gova, vi o Gazmend Januzi, aktivisto andaro „Aksiom“ savo e pire manušenca ćerel bući ando romano amalipe Hrasnica, si-les pale gasavo godjipe sar vi Sanela, odolese so si situacija pale gasavi ande sako romano amalipe.

Gazmend thaj Sanela jekhethane andi akcija pala paketurengo ulavipe

„Va, šaj te rodel pes ćhinavipe pala gova problemura, jal te na šaj te arakhen ćhinavipe e problemengo, šaj te den vorba pala lengo pociknipe. Musaj savore te ćeren andripe thaj te den istardipe pala vareso djeno savo si ando trubujipe, a gova si romano amalipe.  Baro džindo Romen thaj Romnjen džanen so si majlačhe pala len, numaj pe bibaxt von naj-len o šajipe te vaćaren gadija so mangen “, del agorutno alav Januzi.