Romski
Sjeverna Makedonija je početkom ove godine službeno pristupila Konvenciji o smanjenju apatridije iz 1961. godine, pridružujući se grupi od 74 zemlje koje su se obavezale da će poduzeti mjere za uklanjanje ove pojave na svojim teritorijima. Apatridija predstavlja pojavu grupa građana koji nemaju državljanstvo.
Službeno pristupanje dolazi nakon što je Skupština Republike Sjeverne Makedonije 7. oktobra prošle godine usvojila zakon o ratifikaciji Konvencije. Sjeverna Makedonija je posljednja zemlja iz bivše Jugoslavije koja je ratificirala ovu Konvenciju, čiji je cilj osigurati državljanstvo svima kao osnovno ljudsko pravo bez diskriminacije.
Mnogi Romi u Sjevernoj Makedoniji još uvijek nemaju formalno državljanstvo zbog toga što nemaju rodne listove i druge lične dokumente.
Veliki broj Roma raseljen je 1999. godine s Kosova, nakon što su ih rat i etničko čišćenje istjerali iz njihovih domova. Službeni registri nestali su tokom rata i mnogi su se Romi borili da ponovo izvade lične dokumente nakon što su kao izbjeglice došli u svoju novu zemlju. To je, međutim, samo dio priče. Romi bez državljanstva u Sjevernoj Makedoniji nisu samo posljedica rata u regiji, nego je to posljedica raširenog institucionalnog rasizma koji postavlja barijere uskraćujući Romima njihovo „pravo na pravo“.
Romski roditelji bez dokumenata obično ne mogu registrovati svoju djecu nakon rođenja, bilo zbog nedostatka dokumentacije ili zbog diskriminacije od strane javnih službenika. Mnogi državni službenici izražavaju stereotipne poglede na Rome, poput uvjerenja da je njima „svejedno“ imaju li dokumente i jesu li uvedeni u sistem, kao i da je njihov „tradicionalni način života“ odgovoran za to što nisu registrovani.
Od januara 2018. godine Vlada je usvojila niz mjera usmjerenih ka smanjenju apatridije u Sjevernoj Makedoniji pripremajući se za ratifikaciju Konvencije o smanjenju broja slučajeva apatridije iz 1961. godine.
Međutim, do danas nisu poduzete značajne zakonske reforme kojima bi se poboljšale procedure registracije rođenih.
Jedina dosad provedena zakonska reforma je priprema Nacrta zakona o osobama bez regulisanog građanskog statusa Ministarstva rada i socijalne politike. Službeno usvajanje ovog zakona odgođeno je za period nakon parlamentarnih izbora koji će se održati u aprilu 2020.
Iako su sve promjene dobrodošle i olakšavaju dio tereta koji romske porodice nose, one ipak ne čine puno na rješavanju problema institucionalne diskriminacije, koja je obično glavni uzrok romske apatridije u Sjevernoj Makedoniji.
„Dugoročno, problem se neće riješiti prikupljanjem statističkih podataka i pružanjem posebnog statusa tim ljudima. To je problematično. Cilj nije samo omogućiti tim ljudima pristup njihovim pravima, već im omogućiti da budu jednaki građani“, rekla je Senada Sali, pravnica u Evropskom centru za prava Roma (ERRC), i dodala da će se apatridija Roma smanjiti samo davanjem punog državljanstva pojedincima koji ga nemaju. „Ne radi se tu o uvođenju zakona kako bi ih učinili posebnim“, kaže Sali.
Prema informacijama, oko 574 osobe u Sjevernoj Makedoniji su u opasnosti od apatridije, od kojih 298 nema rodne listove i identifikacione dokumente. Ostali su dugotrajni stanovnici Makedonije sa neodređenim državljanstvom. Od ukupnog broja osoba kojima prijeti apatridija, 77% su Romi.
U julu 2018. ERRC, zajedno s makedonskim udruženjem mladih pravnika, Institutom za apatridiju i inkluziju, Evropskom mrežom za apatridiju, i Međunarodnom grupom za prava manjina, podnio kritički izvještaj o Romima bez državljanstva Vijeću za ljudska prava UN-a, i također dao informacije specijalnom izvjestiocu UN-a za pitanja manjina o tom problemu. ERRC ukazuje na ovaj problem s kojim se Romi suočavaju od 2016. godine kroz zajednički projekat s Institutom za apatridiju i inkluziju, Evropskom mrežom za apatridiju i Makedonskim udruženjem mladih pravnika.
Inicijativa #RomaBelong otkrila je opseg problema u Sjevernoj Makedoniji, kao i u ostatku regije, kada je riječ o Romima bez državljanstva ili u riziku od apatridije.
(portal-udar.net)
