Romi na izborima u Srbiji: Najveća manjina, nikakav utjecaj

567

Diskriminacija, neobrazovanost i siromaštvo sprječavaju Rome da budu bitan politički čimbenik. Oni su i međusobno podijeljeni. Sugovornici DW-a kažu da stvar otežava to što većinske stranke vrše podjele među Romima.

„Danas romske stranke gotovo da ne doprinose boljem položaju romske zajednice”, za DW kaže politolog i predsjednik Centra za edukaciju Roma i etničkih zajednica Ljuan Koka.

„Normalno da je vrlo teško romskim strankama da se snađu u političkim utakmicama s drugim strankama, što vladajućim što oporbenim, jer je svima interesantno romsko biračko tijelo. Njega, u određenim situacijama možete vrlo jeftino kupiti, bez ideološkog i političkog rada, bez rješavanja njihovih osnovnih egzistencijskih pitanja. A da ne govorimo o njihovoj političkoj, privrednoj i socijalnoj integraciji u društvo”, kaže Koka.

U Srbiji je registrirano sedam romskih stranaka, ali su aktivne samo tri: Romska stranka, Demokratska unija Roma, i Ujedinjena stranka Roma.

Romska stranka: Protivnici elitizma

SrđanŠajn, predsjednik Romske stranke, najavio je da će ta stranka sudjelovati na predstojećim parlamentarnim izborima.

„Borit ćemo se svim demokratskim sredstvima protiv svakog oblika diskriminacije, siromaštva i korupcije. Naš cilj je ostvarivanje prava na dostojanstven život, mogućnost obrazovanja, zapošljavanja i rješavanja stambenog pitanja. Svakako, i očuvanje zdravog okoliša i jačanje Republike Srbije kao pravne države. Borimo se za dostojanstvenu Srbiju, u kojoj su sva djeca zbrinuta, za Srbiju u kojoj niti jedno dijete ne živi na ulici, boso, golo i gladno. Nemamo ništa protiv elite, ali smo protivnici elitizma. U politici nikome ništa nije poklonjeno – mi se moramo zajednički izboriti za bolji život”, kaže Šajn za DW.

Romima nude veća socijalna davanja – stipendije za srednjoškolce i studente, posao za sve socijalno ugrožene i mogućnost da ljudi od svoje plaće otplaćuju kuću i okućnicu, za koje država treba osigurati najpovoljnije kredite iz posebnih fondova.

„Na listi Romske strankesu hrabri ljudi koji neće odustati od svojih ideala i povući se zato što im je netko zaprijetio. Narod se mora osloboditi poglavica koji trguju njihovim glasovima, onih koji uzimaju tisuće eura za sebe, a narodu dijele pakete. Tako se oštećuje narod, a posljedice ostaju trajne“, zaključio je Srđan Šajn.

Demokratska Unija Roma: Vodovodna mreža u romskim naseljima

Što se tiče predstojećih izbora, ideja nevladine organizacije Alijansa Romska čast Roma Srbijebila je da se ujedine romske političke stranke i nevladine organizacije i da se formira jedinstvena romska lista za parlament Srbije. Demokratska unija Roma je prihvatila njihov poziv. Duško Jovanović, predsjednik Demokratske Unije Roma od 2019. za DW kaže:

„Ranije smo napravili predizborni program stranke u 10 točaka koji je Romska čast prihvatila i na njihov poziv smo potpisali sporazum o suradnji 11. veljače ove godine. Tada smo javno pozvali i sve druge organizacije da nam se pridruže, ali nažalost krenuli su otvoreni i orkestrirani napadi na članove Alijanse Romska čast Roma Srbije i Demokratske unije Roma od strane pojedinih pripadnika romske zajednice. Zbog toga smo bili prisiljeni odustati od ideje zajedničke romske liste“.

On dodaje da je stranaka Demokratska Unija Roma imala pozive za suradnju od drugih velikih stranaka kao i od partnera SPS-a.

„Ideja je da Demokratsku Uniju Roma podrži Socijalistička stranaka Srbije i da se kroz sporazum o suradnji formalizira način podrške romskoj zajednici kroz resore koje bude SPS dobio u vlasti”, iznio je Jovanović.

Cilj je borba protiv diskriminacije, ravnopravnost i socijalna inkluzija Roma u svim sferama javnog, društvenog i političkog života u Republici Srbiji.

A zahtjevi Demokratske Unije Roma su sljedeći: hitno priključiti sva romska naselja na vodovodnu mrežu. U Vladi Republike Srbije formirati ured za provođenje Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja. Ukidanje kvote i omogućiti svakom učeniku romske nacionalnosti koji položi prijemni ispit upis u srednje, visoke škole i na fakultete. Svakom redovnom učeniku srednje škole i studentu romske nacionalnosti osigurati stipendije.

Pedagoške asistente, učitelje romskog jezika, koordinatore za romska pitanja i zdravstvene medijatore zaposliti u stalni radni odnos i povećati njihov broj. U svakoj lokalnoj samoupravi koja ima više od 500 Roma zaposliti koordinatora za romska pitanja. Zaposliti u državne institucije minimum 100 mladih Romkinja i Roma sa završenim visokim školama i fakultetima. Osigurati namjenska sredstva u budžetu Srbije za financiranje razvoja poduzetništva Roma. Izvršiti legalizaciju i infrastrukturno opremanje romskih naselja. Romski mediji i ustanove kulture bi trebale ući u godišnji plan financiranja Nacionalnog vijeća romske nacionalne manjine.

Ujedinjena stranka Roma: I lokalni izbori važni za Rome

„Romima je najteže da se politički organiziraju, prije svega zbog nepismenosti a samim tim i zbog lošeg ekonomskog statusa, nerijetko Romi su podložni manipulaciji od strane većinskih stranaka”, za DW kaže Amet Arifi, predsjednik Ujedinjene stranke Roma iz Bujanovca.

„Lokal je vrlo bitan za bilo koju zajednicu a pogotovu romsku. Na lokalu se najmanje radilo na infrastrukturnim problemima Roma. Na zadnjim održanim lokalnim izborima Bujanovac je dobio jednog odbornika Roma ispred Ujedinjene stranke i jednog ispred Stranke pravde i pomirenja”, rekao je Arifi.

On je dodao da je Bujanovac općina s oko 42.000 stanovnika, a sam Bujanovac ima oko 15.000 stanovnika, od toga oko 5.000 Roma.

„Moramo govorili o obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i socijalnoj zaštitii na kraju da kažem, sve što počinje, počinje na lokalnoj razini, i sve što se radi, radi se na ovoj razini i zato je ona najvažnija komponenta za život i egzistenciju ljudskog roda pa i Roma”, izdvojio je Amet Arifi, predsjednik Ujedinjene stranke Roma.

Što Romi najčešće očekuju od političara?

„Vidjet ćemo što će učiniti romske stranke na ovim izborima. Imamo Rome u izvršnoj vlasti, uglavnom su zaduženi za romska pitanja, koji su ustvari po zanimanju Romi, jer niti mogu niti smiju poduzeti više nego što je zacrtala država. Tu letargiju kad su u pitanju Romi ne mogu promijeniti ni međunarodne organizacije koje izdvajaju značajna sredstva za socijalnu inkluziju Roma i Romkinja odnosno vladin strateški dokument, koji gotovo deset godina doživljava samo revizije, ali se ne realizira ni deset posto”, kritizira politolog Koka.

On ističe kako izborni zakon odgovara romskoj zajednici, ali i dodaje kako je „potreban jedinstven narodni pokret, a ne više političkih stranaka”.

On također smatra da, teoretski, Romi mogu formirati zastupničku grupu i budu zaista politička snaga i da tada možemo očekivati mnogo od romskih političara. U praksi teško će bilo koja politička stranaka odustati od romskog biračkog tijela ako ne postoji jedinstven romski pokret koji će znati zaštititi romsku zajednicu od „političkog mešetarenja”.

„Romi su značajna i najveća manjina u Srbiji, ali disperzivnost, političko i kulturno nejedinstvo, problem identiteta i identifikacije, diskriminacije i predrasuda, neobrazovanost i siromaštvo uzimaju svoj politički danak“, zaključio je Ljuan Koka.