Romi u Evropi nemaju jednako pravo na školovanje

Studija iz 2011. godine koja je rađena na Centralnom evropskom univerzitetu i Mađarskoj akademiji znanosti, proučavala je čitanje i matematiku. Istraživanje je pokazalo da je jaz između romske i neromske djece, rezultat socijalnih nedostataka, kao što su siromaštvo i nedostatak Roma (njihovih roditelja) na tržištu rada

2809

Romi su najveća etnička manjina u Evropi. Oficijalna izvješća navode kako u Evropi trenutno boravi oko 12 miliona Roma i spadaju među najugroženijim etničkim zajednicama.

Širom kontinenta, veliki broj Roma iskusi socijalnu isključenost, te se nerijetko tretiraju drugačije od drugih Europljana na radnom mjestu, u stambenom zbrinjavanju i obrazovanju.

U većini slučajeva, romska djeca pohađaju najsiromašnije škole, ili se suočavaju s diskriminacijom u školama gdje su manjina. Neka djeca nepravedno su poslana u centre za “specijalno obrazovanje”, namjenjen učenicima sa poteškoćama u učenju.

U drugim slučajevima, djeci se može odbiti pristup obrazovanju, jer im nedostaje dokumentacija. Ili jednostavno ne mogu pohađati nastavu, jer žive daleko od najbliže škole. Kao rezultat toga, romske zajednice često pate od niskog stepena obrazovanja. Međunarodni stručnjaci navode kako je to prouzrokovalo oblik međugeneracijskog siromaštva.

Niži stepen pohađanja i visoka stopa odustajanja od škole

U cijeloj Europi, romska djeca imaju niži stepen upisa u škole, učestalost pohađanja nastave i veće stope odustajanja od škole u usporedbi sa općom populacijom.

U srednjoj i jugoistočnoj Europi samo oko 20 posto djece završi osnovnu školu u usporedbi sa 90 posto mladih neroma. U cijeloj Europi, romska djeca imaju niži stepen pohađanja škole i učestalost pohađanja nastave i veće stope odustajanja od opće populacije.
U središnjoj i jugoistočnoj Europi, samo oko 20 posto djece završi osnovnu školu u usporedbi s 90 posto mladih. To je pokazala i studija Evropske unije rađena 2012. u 11 zemalja, gdje je otkriveno da samo 15 posto romske djece završava srednju školu, ili posebnu obuku za posao. 

Nora Shabani, stručnjakinja za obrazovanje u UNICEF-u,  govori kako mnoga romska djeca imaju niz potreba, a sam školski pristup samo je jedan od njih.

Nedostatak hrane, odjeće, dokumenata, te poteškoće sa jezikom. Sve ove potrebe zahtijevaju dodatni angažman i trud mnogih partnera i pruzaoca usluga koji se bave pitanjima Roma“, rekla je ona.

Osim toga, navode stručnjaci, romska djeca se suočavaju s diskriminacijom, rasizmom  i mnogim ostalim preprekama u školama koje pohađaju, tako da je i to jedan od razloga zbog kojih napuštaju školu učestalije od neromske djece.

Realnosti romskog života u Europi

I uz sve realnosti i poteškoće sa kojima se romi suočavaju, Romi nisu homogena skupina. Srednja klasa Roma konstantno se razvija. Neke romske zajednice ostale su naseljene u dijelovima Europe stotinama godina, dok su neki ostali  nomadi.

Preci Romskog naroda dolaze iz sjeverne Indije. Evropski kontinent su naselili prije otprilike 1.000 godina.

Većina ih živi u središnjoj i istočnoj Europi, ali stoljećima su u zapadnoj Europi postojale manje romske zajednice. U posljednjih par godina, sve više Roma se seli u Britaniju, Francusku i druge zemlje u potrazi za boljim životom.

Između 15.000 i 20.000 romskih migranata u Francuskoj žive u neformalnim kampovima i suočavaju se s višestrukim upozorenjima za deportaciju.

Dugo su Romi su bili meta stereotipa i predrasuda baziranih na njihovoj kulturi, predrasude kao što su da romi kradu, prose i ne žele da rade.

Danas jedan od tri Roma u 11 zemalja EU ima posao, a 90 posto njih živi u siromaštvu. U središnjoj i jugoistočnoj Europi, stopa nezaposlenosti Roma je više od pet puta veća od opšte populacije.

Međutim, krajnje siromaštvo nije uvijek bio slučaj. Izvješće Europske komisije napominje da su Romi godinama bili uveliko afirmisani u ruralnim područjima. Uglavnom su se bavili trgovinskim zanimanjima, kao kovači, trgovci, ili kao glazbenici.

Ipak, industrijalizacija, kraj komunističke vladavine u Istočnoj Europi i balkanski ratovi iz 1990-ih, zajedno su izazvali snažne poteškoće za Rome.

U Europskoj uniji živi šest miliona Roma, a većina njih su i registrovani kao građani EU, što znači da imaju pravo živjeti u bilo kojoj zemlji članici EU. Ipak, mnogi ljudi u zapadnoj Europi često gledaju na Rome kao strance.  Neki europski lideri otvoreno govore o “romskom problemu” i načinima usporavanja njihove migracije.

Stambena situacija i školski pristup

U zapadnoj Europi mnogi romski migranti žive u neformalnim kampovima. Imaju mali pristup vodi i odlaganju otpada.

U Francuskoj, primjerice, između 15.000 i 20.000 Roma živi u neformalnim kampovima i suočavaju se s prijetnjama za iseljenje. A dvije trećine djece rijetko ide u školu, ili uopšte ne pohađaju istu.

Radost Zaharieva iz Europskog centra za prava Roma (ERRC), kao predstavnica Francuske, kaže da je pristup obrazovanju romske djece u Francuskoj usko vezan za njihovu stambenu situaciju.

Radost Zaharieva (Foto: ERRC)

“Te se porodice suočavaju s ponavljajućim prisilnim iseljavanjima, od kojih se neka odvijaju mnogo puta godišnje, što je prava prepreka za njihovo skrašavanje  na jednom mjestu, tako da nemaju  potrebno vrijeme za obavljanje svih administrativnih postupaka, kako bi imali pristup njihovim pravima”, kaže ona.

Većina francuskih gradova zahtijeva dozvolu boravka za upis u školu. Neke nevladine organizacije i centri zajednice pružaju obiteljima adrese,  ali gradonačelnik na kraju odlučuje hoće li ih prihvatiti.

Deportacije i prisilno iseljavanje iz kampova, također su zajednička za Rome u Italiji.
Rosa Mangiacavallo italijanski je predstavnik u ERRC-u, primijetila je da djeca u neformalnim kampovima mogu upisati školu, ali su rekli da deložacije sprečavaju upis i redovito prisustvovanje. Osim toga, kampovi su često postavljeni u industrijskim područjima, daleko od škola.

U izjavi iz 2016. godine Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi i druge agencije, upozorile su europske dužnosnike da se moraju imati solucije za pružanje stambenih mogućnosti individualnim beskućnicima. Također su rekli da nastavak izbacivanja spriječava romsku djecu da pristupaju obrazovanju i zdravstvu.

Romska djeca se nastavljaju suočavati sa segregacijom

Za većinu djece u zemljama koje nisu članice EU, postoje tri, prilično česte situacije kada se govori o obrazovanju: slabo financirane škole u kojima su većina učenika Romi; škole u kojima su ti učenici romska manjina; obrazovanje završavaju u posebnim centrima za obrazovanje djece s teškoćama u učenju.

U područjima gdje su većina učenika Romi, Nora Shabani napominje da su škole pretrpane, zgrade su u lošem stanju i kvaliteta učitelja je niska.

U školama gdje su romska djeca manjina, kaže ona, mogu se suočiti s diskriminacijom od administratora, nastavnika i samih učenika. Često se šalju u odvojene razrede, ili se drže odvojeno od druge djece u učionici.

Institut Otvoreno društvo, ustanovio je da su negativna uvjerenja o akademskoj sposobnosti romske djece uobičajena u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi.

“Vrlo često, zbog diskriminacije, romska djeca se ne prihvataju i što je još gore, često moraju ići na prijemne testove i tokom tih prijamnih testova, često dobivaju kvalifikaciju, pa budući da ne mogu sudjelovati u redovnom obrazovanju, šalju se u “specijalne škole”.

Sustav slanja romske djece u “posebne škole” sada se provodi na sudovima širom Europe.

Zatvaranje jaza u postignućima

Studija iz 2011. godine koja je rađena na Centralnom evropskom univerzitetu i Mađarskoj akademiji znanosti, proučavala je čitanje i matematiku. Istraživanje je pokazalo da je jaz između romske i neromske djece, rezultat socijalnih nedostataka, kao što su siromaštvo i nedostatak Roma (njihovih roditelja) na tržištu rada.

U periodu od 2005. do 2015. godine, program za 12 zemalja, nazvan Dekada inkluzije Roma, nastojao je da reši socijalno uključivanje i socio-ekonomsko stanje Roma. Shabani kaže da je Dekada Roma uspjela donijeti rezultate, te je imala svoju ulogu povećanju pristupa školi.

Foto: Ilustracija

UNICEF i Svjetska banka primjećuju da bi pristup predškolskim ustanovama smanjio šanse da se romska djeca šalju u “posebne” škole i povećaju svoje šanse za završetak srednje škole.

Osim osnovne škole, nevladine organizacije poput Fonda za obrazovanje Roma, pružaju brojne stipendije za romske učenike. Pored toga, neki evropski univerziteti sada imaju politiku prijema namenjenih za podršku romskim studentima. Drugi nude programe koji pomažu studentima da se pripremaju za fakultet.

(Tekst smo preuzeli sa portala learningenglish.voanews.com)