Romski
Oko 10.000 do 15.000 Roma živi na području Tuzlanskog kantona što ih čini najbrojnijom nacionalnom manjinom u ovom kantonu. Brojni uspješni Romi i Romkinje, prije svega mladi, dolaze iz ovog kantona, ali podatak da oko 95% Roma nema stalna mjesečna primanja, ipak govori da Romi iz ovog dijela BiH uglavnom dijele iste probleme kao i njihovi sunarodnici iz ostatka zemlje.
U Kalesiji danas živi 10 romskih porodica, odnosno nekoliko desetina Roma, dok ih je prije rata bilo nekoliko stotina. Žive pretežno u naselju Olanovica, dok vrlo mali broj živi u Starom Selu.
– U svoja naselja, Romi su se nakon rata počeli vraćati, dominantno u periodu od 1997. do 2000. godine. Napravljeno je 65 kuća, asfaltirani su putevi, uvedena voda, struja, rasvjeta, sve zahvaljujući projektima EU i naporima Udruženja građana „Romi“ – istakao je predsjednik ovog udruženja Alaga Alimanović.
Međutim, nakon par godina započeo je masovan egzodus Roma iz Kalesije. Alimanović ističe da su do 2010. Romi masovno napuštali ovu opštinu i sreću pronašli u zemljama širom Evrope.
Udruženje „Romi“ koje vodi Alimanović, nastalo je još 70-ih kao omladinska organizacija i aktivno djelovalo do 90-ih. Po završetku rata, udruženje je preraslo u romsko udruženje sa ciljem da okupi Rome i pomogne im pri njihovoj integraciji.
Ipak, naš sagovornik ističe da nijedan Rom nema posao i da je upravo to dokaz neuspjele demokratije u BiH.
– BiH sebe smatra demokratskom zemljom, ali zar to ne podrazumijeva da svi radimo, obrazujemo se, imamo zdravstveno osiguranje, a ne da postanemo socijalni slučajevi?! I kada se ljudi zaposle, sa platom od 500 KM ne mogu sebi ništa priuštiti – istakao je Alimanović.
Prema njegovim riječima oko 10 učenika pohađa osnovnu školu. U Kalesiji, Romi su stambeno zbrinuti, osim jedne porodice koja ima šestero djece, a nema svoju kuću. Za razliku od mnogih romskih naselja širom BiH, osnovni životni uslovi poput vode, struje, rasvjete i kanalizacije u naselju Olanovica postoje, te sa te strane, Romi nemaju problema, saznali smo od našeg sagovornika iz Kalesije.
Slična situacija i u Živinicama
U Živinicama je, saznajemo od Muradifa Biberovića, prije rata živjelo i do 4.000 Roma. Danas je njihov broj nekoliko stotina.
Predsjednik Udruženja „Romano Drom“ i voditelj Romskog centra TK, ističe da je većina Roma na području živiničke opštine stambeno zbrinuta i to zahvaljujući romskim udruženjima i međunarodnim organizacijama, a ne državnim instuticijama. Za Udar, Biberović se osvrnuo na obrazovanje romske djece.
– Jedan od većih postotaka romske djece koja pohađaju škole u BiH je u Živinicama. 104 romske djece pohađa osnovne škole, a 17 ih je upisano u srednje. Stipendije za školovanje imaju od romskih nevladinih organizacija, a najveću podršku im pruža Fond za otvoreno društvo BiH – istakao je Biberović.
„Romano Drom“ je prema njegovim riječima jedna od vodećih romskih NVO na području TK, koja radi na poboljšanju položaja romske zajednice u Živinicama. Prioriteti udruženja i ono što je neophodno unaprijediti je sljedeće:
– Pitanja zapošljavanja i obrazovanja djece. Kada romska djeca dođu u školu prljava, ostala djeca ih prijeko gledaju. Zato im je neophodno pomoći. Prioritet nam je i izgradnja puteva do romskih naselja. Oko 20 Roma je samo stalno zaposleno. 99% romske djece i odraslih smo upisali u matične knjige rođenih, tako da bar sa tim nemamo problema – objasnio je Biberović i dodao da Romi svoje probleme rješavaju sami, uz podršku inostranih organizacija, ali nikako uz podršku države.
U Živinicama je krajem prošlog mjeseca organizovana radionica o izradi Lokalnog akcionog plana za Rome, koja za cilj ima usvajanje akcionog plana i u konačnici – unaprijeđivanje položaja Roma u oblastima zapošljavanja, obrazovanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite.
(portal-udar.net)
