Romski
Iako situacija Roma unutar Evropske unije nije idealna, članstvo u samoj organizaciji zahtijeva neke više standarde odnosa prema etničkim zajednicama. Stoga se za Sjevernu Makedoniju može očekivati da će morati praktično primijeniti ono što je već teoretski usvojila kao prava za romsko stanovništvo. Albanija je, s druge strane, daleko zaostala u pogledu prava Roma i, prije svega, prvo će morati utvrditi stvarni broj romske populacije na svom području.
U svim problemima vezanim za virus Covid19, vijest da Sjeverna Makedonija i Albanija započinju pregovore s Europskom unijom prošla je bez previše medijske pažnje. Šira javnost jednostavno nije imala ni snage ni energije da se bavi tim problemom.
Ali to što je ovo pitanje postalo nepopularno, ne znači da će biti i beskorisno. Suprotno tome, gotovo sve kategorije građana ove dvije države imaju velika očekivanja od ulaska u Europsku uniju, pa čak i od samog procesa pregovora, posebno one koji su u najviše marginalizovani, poput romske populacije.
PROSTOR ZA MARGINALIZACIJA PROBLEMA ĆE SE SMANJITI
Romi u Makedoniji su manjinska etnička grupa koja je u makedonskom ustavu službeno priznata. Prema popisu iz 2002. godine, u S. Makedoniji živi oko 53.879 Roma, odnosno 2,66% ukupnog stanovništva. Raritet za S.
Makedoniju je općina Šuto Orizari, koja je jedina općina na svijetu u kojoj su većina Romi, a ujedno i jedina općina u svijetu u kojoj je osim makedonskog, službeni jezik romski (balkansko-romski). Također ustavom iz 2001. godine, Romi u Republici S.Makedoniji prepoznati su kao narod samo u svijetu.
No, unatoč svim tim prednostima koje Romi uživaju u S.Makedoniji, za razliku od ostalih zemalja svijeta, postoje brojni stereotipi i problemi prošlosti koji su i dalje ozbiljna prepreka uključivanju romske populacije u moderno makedonsko društvo. Mnogi vjeruju da će se ulaskom u Europsku uniju to promijeniti.
Prema civilnoj aktivistici, Saliji Bekir, sam pregovarački proces otvorit će pitanja o praktičnoj primjeni prava romskog stanovništva u Sjevernoj Makedoniji.
–Mislim da će sam pregovarački proces, a posebno nakon službenog članstva, stvari mnogo promijeniti. Nakon ovog datuma vlade neće moći ignorirati probleme poput onog sa zapošljavanjem Roma ili njihove zdravstvene zaštite. istina je da Romi imaju jedinstvenu općinu u cijeloj Europi u Makedoniji, ali također je istina da već odavno nema nijedan ginekolog u celoj toj opštini, tako da nije dovoljno imati prava samo na papiru, već bi se trebala primijeniti u i vjerujem da će Europska unija biti jamac toga – objašnjava Bekir.
I doista, uprkos svim pravima koja ovo stanovništvo uživa u Makedoniji, više od 90% Roma je nezaposleno i živi uz pomoć neformalne ekonomije. Njihov životni standard i životni uslovi drastično su lošiji od standarda u kojima žive druge etničke zajednice.
ALBANIJA MORAČE RADIKALNO IZMENITI PRISTUP PREMA ROMSKIH PRAVA
Za razliku od Sjeverne Makedonije, situacija Roma u Albaniji drastično je lošija. Prije svega, iako su Romi u Albaniji prepoznati kao etničko-jezička manjina, sve se čini da se njihov zvanični broj smanji na minimum.
Prema službenim izvorima, u Albaniji ima oko 1300 Roma, ali ostali izvori procenjuju da u Albaniji ima i do 120.000 Roma. Ovo je vrlo velika razlika u činjenicama koje služe albanskoj politici. Zato Albanija ne može ići naprijed u EU ako prvo ne riješi pitanja romskog stanovništva.
Prema Jetnoru Kasmiju iz KDI Škole javne politike i upravljanja, koji analizira pitanje romskih prava u balkanskoj regiji, još je puno toga što treba učiniti da se situacija Roma u Albaniji počne smatrati normalnom.
„U Albaniji Romi su najsiromašnija manjina koja je uglavnom koncentrisana u predgrađima velikih gradova. Oni su stekli status priznate manjine u Albaniji i 2008. Ali njima su izdate lične karte u kojima se tvrdi da su Albanci. Znači, izdavanje ličnih karata bilo je samo spletka koju je albanska vlada koristila za dobivanje glasova Roma na izborima 2009. Mnoga su obećanja data tokom izbora, uključujući bolje poslove i bolje uslove života; međutim, te su tvrdnje ostale neostvarene.“
Statistički, Romi u Albaniji suočavaju se sa diskriminacijom na poslu. Trpeli su dugotrajnu nezaposlenost zbog niskog nivoa obrazovanja, boravka u siromašnim regijama i diskriminacije i neučinkovitih mjera koje je poduzela vlada.
Kasmi dodaje da Romi u Albaniji često ne komuniciraju s pojedincima osim vlastitog “plemena”.
“Uprkos tome, čini se da mnogi Albanci mrze i diskriminiraju Rome: postovi antiromske sodržine na društvenim mrežama poput Facebooka ili Twittera doprinose atmosferi koja u stvarnom svijetu može izazvati nasilje nad Romima.”
Prema njegovim riječima, današnji civilizirani standardi možda se ne mogu koristiti za prosuđivanje grešaka iz prošlosti. Ali prema današnjim standardima, vlade moraju osuditi kršenje ljudskih prava nad Romima koji se događaju danas i nastojati što bolje služiti romskom narodu Evrope.
“Uprkos diskriminaciji, njihov kvalitet života je porastao: njihov obrazovni nivo je poboljšan u odnosu na prethodna povijesna razdoblja, integracija Roma je porasla i pojavio se znatan broj obrazovanih Roma. Cijena koju je platila integracija, međutim, bila je prilično visoka. Iako su Romi danas priznata manjina u svim balkanskim zemljama, oni su i dalje tlačeni i tretirani su kao građani druge klase.”
Zbog svega toga, nade od članstvo u Europske unije za albanske Rome zaista su velike.
EU SIGURNO NOSI BOLJE DANE ROMIMA IZ ALBANIJE I MAKEDONIJE
Romi su najveća etnička manjina u Evropi. Od oko 10-12 milijuna ukupno u Evropi, oko 6 milijuna živi u EU-u, a većina ih ima državljanstvo neke zemlje EU-a. Čak su i u EU mnogi Romi žrtve predrasuda i socijalne isključenosti, uprkos činjenici da su zemlje EU zabranile diskriminaciju. Ali to ne znači da Romi žive gore u EU, nego van.
EU je dugo isticala potrebu za boljom integracijom Roma. Evropske institucije i svaka država EU imaju zajedničku odgovornost za poboljšanje životnih uvjeta i integracije Roma. Europska komisija je 2011. godine pozvala na nacionalne strategije za integraciju Roma. Okvir EU za nacionalne strategije integracije Roma usredotočen je na četiri ključna područja: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i smještaj. Svaka zemlja izradila je strategiju za Rome koju je 2012. ocijenila Europska komisija. Godine 2013. Europsko vijeće usvojilo je preporuku o učinkovitim mjerama integracije Roma u zemljama EU.
Sve je to garancija da velika očekivanja romske populacije zapadnog Balkana od EU neće biti zanemarena.
Na ovu tematiku kontaktirali smo i profesora Zijada Bećirovića, direktora Međunarodnog instituta za balkanske i bliskoistočne studije IFIMES iz Ljubljane. Prema njegovim riječima, početak pregovora sa EU za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, zasigurno će se odraziti na budući položaj i ulogu u društvu romske zajednice.
„Potvrdiće se princip pozitivne diskriminacije koji je na neki način prisutan u Sjevernoj Makedoniji, jer u Šuto Orizare postoji većinska romska opština, kao gradska opština u Skoplju i kao jedina u Evropi. Romi su zastupljeni u političkom i društvenom životu Sjeverne Makedonije, osim što učestvuju u lokalnoj zajednici, kao općinski vijećnici, gradonačelnik i u parlamentu, kao zastupnici i ministri u Vladi Sjeverne Makedonije. Ipak ovo ne znači da se položaj romske zajednice ne može i ne treba poboljšati.“
Prema Bećiroviću, EU može puno naučiti, ili izvući pouke iz uloge i položaja romske zajednice u severnoj Makedoniji.
–Pitanje ljudskih prava, građanskih sloboda, vladavine zakona, pitanja položaja manjinskih zajednica u fokusu su pregovora sa EU-om. Budući da je Severna Makedonija civilna država, to je pitanje do sada prilično dobro riješeno, što je dobro polazište i za pregovore sa EU – kaže Bećirović.
Ostaje da se vidi hoće li se sve te teorijske prednosti ostvariti i hoće li romsko stanovništvo u Makedoniji i Albaniji konačno dobiti svoje zasluženo mjesto u društvu.
(portal-udar.net)
