Romi u susret novoj vlasti: POVEĆANJE BUDŽETA ZA ROME, ČLANSTVO U DOMU NARODA, POTICAJI ZA OBRAZOVANJE

870

U oktobru 2022. godine održani su opšti izbori. Od nove vlasti, koja je još u fazi formiranja, građani očekuju bolje ekonomske uslove i smanjenje etničkih i političkih napetosti. I romska zajednica ima svoja specifična očekivanja koja su određena izuzetno lošim socio-ekonomskim položajem i gotovo nikakvom mogućnosti političke participacije. Stoga je portal UDAR sproveo ispitivanje među svojim čitaocima romske nacionalnosti kao jedan od važnih doprinosa za istraživanje, o tome šta Romi očekuju, odnosno šta trebaju tražiti od nove vlasti. Prvi pokazatelj u elektronskom ispitivanju je da većina nije izašla na glasanje. Kao glavni razlog navode da ne očekuju promjene ni od jedne garniture političara, a posebno ne kada je romska populacija u pitanju.

„Ubiše nas ovim izborima. Na prošlim nisam glasao, a sada sam u Njemačkoj, i nije mi padalo na pamet da se s tim zezam“, kaže nam Goran Ramić iz Gradiške koji je nešto prije Korone otišao raditi u Njemačku.

„A to što pitate, šta Romi trebaju tražiti od nove vlasti? Pa šta god da traže, ništa od toga. Pa ni ostali u BiH, konstitutivni, šta god da traže, niko ih ne sluša. Zato je puna Njemačka ljudi iz Bosne. Ili ako hoćete već, treba tražiti posla sa dovoljno para i poštovanja. Nema poštovanja prema nikome, a pogotovo Romima“, rekao je Ramić.

Ovo su čak petnaesti izbori u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, opšti ili lokalni. Međutim, ne baš vidljive promjene, i kada dođe do smjene vlasti, kako politički tako i ekonomski, obezvrijedili su značaj izbora. To je vidljivo i u izlaznosti glasača. Od 80 odsto koliko je izašlo na izbore 1996. godine do 50 odsto na zadnjim izborima.

Romi u BiH nemaju svoju nacionalnu partiju. 2000. godine je bila osnovana Romska demokratska stranka, ali nikada nije ušla u izbornu utrku i ovaj, pomalo entuzijastički projekat se ugasio jer su trebala sredstva, ali i veće političko iskustvo koje su Romi tek narednih godina stekli, i to prije svega kroz aktivizam u nevladinom sektoru.

U istraživanju Udara, većina čitalaca je rekla da ne podržava stvaranje romske političke partije jer smatraju da neće uspjeti zadobiti povjerenje Roma i da je to eventualno moguće samo kroz kandidaturu na lokalnim izborima u dvije, ili tri opštine.

„U Tuzli i Gradišci ima mnogo Roma i tu bi romska partija mogla možda dobiti vijećnika. Ali stvarno ne znam smisao kandidovanja na viši nivo“, jedan je od odgovora.

 

Prava konstitutivnih naroda ispred svega, pa i međunarodnih presuda

Većina onih koji su učestvovali u istraživanju smatra da je ključno kod nove vlasti insistiranje  na političkoj participaciji Roma jer se ne nalaze na mjestima odlučivanja. U političkom ambijentu ustavom zagarantovane vladavine konstitutivnih naroda, nacionalne manjine, a pogotovo romska, po popisu stanovništva ubjedljivo najbrojnija u BiH, su ostale mimo svake mogućnosti efikasne političke participacije.

Zbog malog procenta nacionalnih manjina u BiH nisu u državnom i entitetskim parlamentima rezervisana mjesta za manjine, kao što je u Srbiji i Hrvatskoj, ali je čak i ustavno onemogućeno kandidovanje svih onih koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci, za najviše pozicije vlasti (uključujući i Bosance i Hercegovce). Evropski sud za ljudska je po apelaciji donio već čuvenu presudu „Sejdić-Finci“ kojom je naložio vlastima u BiH da isprave zakonska rješenja koja bi izjednačila sve građane zemlje u pravu da budu birani i obavljaju najviše funkcije. Međutim, nakon neuspješnih pokušaja političkog dogovora u BiH, godinama je proces stajao. Kroz aktivnosti izmjene Izbornog zakona, nakon formiranja vlasti, moguće je da dođe do nekih pomaka, o čemu ćemo govoriti u nastavku teksta.

 

Više samostalnosti romskim predstavnicima u političkim partijama

U nezavisnoj Bosni i Hercegovini samo je jedna osoba romske nacionalnosti bila član entitetskog parlamenta i samo jednog od deset kantonalnih parlamenata. Bio je to poznati autor i interpretator narodne muzike te osoba koja je napravila prvi prevod Kurana na romski jezik, Muharem Serbezovski. U periodu od 2006 do 2010. bio je kantonalni poslanik Skupštine Kantona Sarajevo i poslanik u Domu naroda FBiH ispred Stranke za BiH, tada jedne od najjačih političkih snaga.

Kada je u pitanju angažman u općinskim ili gradskim vijećima (skupštinama opština/gradova), po informacijama iz romskog NVO sektora, bilo je 20 Roma/kinja koji su bili poslanici na ovom nivou vlasti. Zahvaljujući izmjenama izbornog zakona prije nešto više od 15 godina, kada je u opštinama ili gradovima gdje ima najmanje tri posto nacionalnih manjina, omogućeno da manjine imaju zagarantovanog zastupnika, šest Roma je uspjelo dobiti mandat ispred nacionalnih manjina. No, ostali su uspjeli da prođu na lokalnim listama velikih partija koje su radi deklarativnog multikulturalizma, a nekada i istinske volje da pomognu manjinama, omogućili im visokom pozicijom na listi ulazak u lokalne skupštine. Međutim, romski aktivisti smatraju da su takvi kandidati malo učinili za romsku zajednici jer su bili „stranački vojnici“.

„Nažalost na prste jedne ruke se mogu izbrojati vijećnici u skupštinama koji za vrijeme tog svog mandata koristili priliku da zagovaraju politike za Rome. Od njih 14, ako se ne varam koliko je ih je bilo u vlasti u okviru partija, možda dva, eventualno tri vijećnika su zagovarala to. Oni ostali su podložni šefovima odnosno političkim partijama iz kojih dolaze, i neko je dobro rekao, služe kao ikebane“, kaže Dervo Sejdić, politički i NVO aktivista.

Za opšte izbore 2022, po prvi put je bila jedna osoba koja se izjašnjava kao Rom, kandidovana za državni parlament. Na listi Socijaldemokratske partije (SDP) na trećoj poziciji za Parlament BiH, bio je apelanat u presudi „Sejdić-Finci“ i aktivista za ljudska prava manjina i Roma, Dervo Sejdić. No, i pored visoke pozicije na listi, nije uspio zadobiti mjesto jer su ga neki kandidati prestigli. U BiH je moguće da glasači unutar liste glasaju za osobu tako da raspored na listi nešto posebno ne znači, pogotovo kada se uzme da su dozvoljeni i kompenzacijski mandati tako da veće stranke mogu jednu, nekada i dvije osobe delegirati po vlastitom izboru i odstraniti nekoga ko je bio na listi. Ipak, Dervo Sejdić kaže da iako nije ušao u Parlament BiH, ima punu podršku stranke da predlaže inicijative koje će SDP podržati u parlamentarnim procedurama. Ako se ovo zaista ostvari, to bi mogao da bude novi momenat u političkoj borbi za romsku inkluziju. Naime, SDP je dio tzv. osmorke (ili šestorke u zavisnosti koji je nivo vlasti) koja je na državnom nivou preuzela vlast kao i u dijelu kantona u Federaciji.

Dervo Sejdić
Dervo Sejdić

 

Kampanja pred izbore nije imala nikakav interes za Rome

I sama predizborna kampanja je pokazala da Romi nisu u fokusu ni stranaka ni medija. Medijske inicijative su radile monitoring 11 uticajnijih medija u kojima je zabilježeno 3261 tekstova ili TV priloga o političkim zbivanjima. Samo 18 se ticalo manjinskih grupa i žena, a od toga samo jedan u kojem su se spominjali Romi! Iako NVO sektor, pa i dio političara insistira na pravima manjina kao najvećoj demokratskoj vrijednosti, očigledno je da su ovi problemi bili potpuno zanemareni. Dominirali su razni politički i etnički obračuni, promjena Izbornog zakona (ali ne u smislu koji se tiče nacionalnih manjina), ulazak ili neulazak u NATO, odnos prema Ukrajini i znatno manje ekonomija.

Romski aktivisti su ranije isticali da ni jedna politička partija u BiH nema ni riječi o Romima u svojim programima. Za ove izbore SDP je pripremio precizan program za poboljšanje položaja nacionalnih manjina sa fokusom na Rome. No, iako je program na press konferenciji predstavio Dervo Sejdić ispred SDP-a, ni jedan od monitorisanih medija o tome ništa nije izvjestio.

 

Na čemu insistirati

No, bez obzira na sve teškoće i rastuće nepovjerenje građana romske nacionalnosti, romski aktivisti imaju očekivanja od nove vlasti. Posebno što se ona mijenja, barem djelimično, na državnom nivou.

Nedžad Jusić, osnivač organizacije Euro Rom i gradski vijećnik ispred nacionalnih manjina u Tuzli, izražava optimizam naspram nove vlasti.

„Svaki izabrani političar mora da svoj angažman pokaže na onima najslabijima, najugroženijima. Ja sam svjestan toga da kompletno bh. društvo  ima probleme. Ali moramo gledati ko ima veće, a ko manje probleme i u kom pravcu treba ići. Prema svim istraživanjima i parametrima romska nacionalna manjina se nalazi u najtežem položaju u svim sferama društva“, smatra Jusić.

Jusić ističe da je ključna stvar politička participacija Roma odnosno uključenje romskih predstavnika u institucije jer bi to značilo direktni pritisak u zakonodavnoj, ili prema zakonodavnoj vlasti za poboljšanje stanja Roma u BiH.

„Od nove vlasti očekujem prvenstveno da se implementira presuda Evropskog suda iz Strazbura gdje je decidno rečeno da su nacionalne manjine ugrožene odnosno da se vrši nad njima diskriminacija kroz Izborni zakon. Ja poručujem izabranim zvaničnicima ukoliko se ne mogu dogovoriti da se u cijelosti ona implementira, da se to uradi parcijalno. Ova presuda se sastoji od dva dijela. Jedan dio je izbor u Predsjedništvo BiH, a drugi je izbor u Dom naroda. Znamo kakvo je stanje u BiH i da se teže dogovoriti za članove Predsjedništva da uđe neko ko nije Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Ali mislim da nema nikakvih problema da se drugi dio presude implementira, a to je da se formira novi klub u Domu naroda, Klub nacionalnih manjina“, kaže Jusić.

Pitali smo Jusića da li bi se moglo desiti da pojedinci mijenjaju etničku pripadnost zbog političke pozicije ako bude u Domu naroda oformljen Klub nacionalnih manjina.

„To se može urediti. Može se donijeti propis da onaj ko želi da se kandiduje na određenu poziciju, da je morao unazad pet ili deset godina da se izjasni u određenom dokumentu. Ne možemo dozvoliti da neko danas bude Hrvat, sutra Srbin, prekosutra Bošnjak, a onda Rom samo zbog pozicije. Prema mojim informacijama, imamo određene osobe koje istovremeno obavljaju dvije funkcije – jednu kao Hrvat, a drugu kao nacionalna manjina. I to je, po mom saznanju, krivično djelo. Ali neka se poslije tužilaštvo zabavi sa tim“, smatra Jusić.

 

Mehmed Mujić, romski aktivista i potpredsjednik International Roma Union (IRU) nije preveliki optimista da će nova vlast učiniti ozbiljne promjene prema Romima, ali smatra da se obavezno treba pregovarati sa tzv. osmorkom.

„U okviru osmorke koja se formirala ne vidim predstavnike Rome ni u jednoj stranci. Tako da ne očekujem da će išta uraditi kada je poboljšanje položaja romske populacije. Očekujem od osmorke, ali i svih drugih u vlasti da ispune 14 prioriteta koje je postavila Evropska unija, a jedan od njih je poštovanje prava nacionalnih manjina, a kao ključno je konačno ispoštovanje presude Sejdić Finci. To bi otvorilo mogućnost da Romi budu dio vlasti na raznim nivoima, prije svega u Domu naroda. Tako bi imali pravo učešća u formiranju politike u BiH, ustavnih reformi, rješavanja problema Roma u BiH od zapošljavanja, zdravstvene zaštite, stanovanja. Ja se zalažem već dugo i za to da obrazovani Romi budu u stručnim službama u vlasti i mimo lokalnog nivoa, pa da čak budu i savjetnici nekih ministara, pogotovo onih u čijem djelovanju je i romska problematika“, kaže Mujić.

Tokom našeg elektronskog istraživanja na portalu UDAR, većina onih koji su se odazvali je insistirala na tome da je potrebno da se usaglase stavovi predstavnika romske zajednice, a onda otpočnu direktni pregovori sa vlastima u cilju donošenja zakonskih rješenja. Mehmed Mujić smatra da bi organizator takvog skupa mogao da bude NVO sektor i dokazani romski i politički aktivisti.

Predlažem Romima u nevladinom sektoru da budu ujedinjeni te jedan zajednički sastanak u Sarajevu gdje bi se skupili lideri Romi, neću da nabrajam imena da nekoga ne zaboravim, između kojih sam i ja, da sjednemo i napravimo plan i program, strategiju i da možemo inicirati kod osmorke šta konkretno da se uradi kada su u pitanju politički pravci“, ističe Mujić.

Mehmed Mujić smatra da je danas romska zajednica u BiH razjedinjenija nego ikada i da bi ovaj skup trebao biti temelj za neko krovno tijelo.

„2000. godine Vijeće Roma, u čijem sam sastavu i ja bio, radilo je konkretne prijedloge i predlagalo mjere. Danas nemamo krovnu konstrukciju, razjedinjeni smo. Trebalo bi opet osnovati Vijeće Roma koja će biti partner državi i predlagati vladama mjere, jer vidimo da su Romi danas u još težoj situaciji. Vlade moraju izdvajati sredstva za realizaciju programa za Rome prije svega za infrastrukturu u naseljima, obrazovanje i stambeno zbrinjavanje“, kaže Mujić.

Dervo Sejdić takođe smatra da je, kao i kod svih drugih, tako i kod Roma, teško stvoriti u potpunosti zajedničke stavove, ali da su ključni zahtjevi opšteprihvaćeni. On smatra da bi trebalo postaviti kvalitetnije osnove za rad vladinih i parlamentarnih tijela koje u članstvu imaju i Rome.

„Ispred SDP-a upućen je zahtjev da se harmonizuju Zakoni za zaštitu prava nacionalnih manjina u BiH na svim nivoima. Da se u okviru tog zakona precizira i struktura i mandat Vijeća nacionalnih manjina pri državnom i entitetskim parlamentima kako bi smo onda mogli uraditi kriterij na koji način osoba može da participira u radu Vijeća nacionalnih manjina. Fokus treba staviti na mlade i žene. Dakle, obezbijediti minimum 40 posto učešća Romkinja u ovim vijećima. Kada je u pitanju Odbor za Rome pri Vijeću ministara BiH, treba napraviti kriterije za izbor članova jer dosadašnji način nije dao rezultate. Po sadašnjim rješenjima insistira se na regionalnoj zastupljenost članova Odbora za Rome, što je na štetu kvaliteta. To nam ne treba“, smatra Sejdić.

Begzada Jovanović, aktivistica iz Bijeljine i direktorica organizacije „Siguran Korak“ smatra da obavezno treba napraviti sastanak uticajnijih Roma i i NVO organizacija koji bi donijeli pravac nastupa prema vlastima, ali i Odboru za Rome i Vijećima nacionalnih manjina.

„Veoma je važno da se održi takav sastanak i napravi neki okvirni plan, pa da se onda lobira. Bez jasnog cilja i plana nema ni lobiranja. A bez lobiranja, vlast će vrlo malo uraditi za Rome. Organizator tog sastanka bi trebao da bude neko ko ima iskustvo u zagovaranju za romska prava i kakve takve veze u oba entiteta i među romskom zajednicom. Mislim da bi ,Kali Sara’ iz Sarajeva mogla da pokrenu takav sastanak i počne proces lobiranja. Ili neko drugi sa iskustvom“, rekla je Jovanović.

Begzada Jovanović
Begzada Jovanović

 

Na riječima Da ili Možda

Na naše pitanje HDZ-u i SNSD-u, koji su koalicioni partneri osmorke,  kakvo je raspoloženje da se pomogne u boljem političkom i socijalnom pozicioniranju Roma, dobili smo uopštene, ali načelno ne negativne odgovore. Iz ureda odnosa sa javnostima HDZ-a je saopšteno „da treba da se oformi vlast na svim nivoima, a da će onda sigurno postojati odgovornost za potrebe Roma“. Slično je istaknuto iz SNSD-a, ali uz ogradu da nije ustavno, ali i praktično moguće „ostvarivanje svih političkih zahtjeva“.

Najjača stranka buduće vladajuće koalicije sa sjedištem u Sarajevu tzv. osmorke, Socijaldemokratska partija (SDP) sa druge strane ima konkretan program pomoći Romima, ali i ustavnih reformi koje imaju za cilj poboljšanje pozicije nacionalnih manjina. Dervo Sejdić ispred SDP-a kaže da je on tokom prošle godine imao niz sastanaka sa predstavnicima političkih stranaka vezano za provedbu presude Sejdić-Finci i da je posebno insistirao na stvaranju Kluba nacionalnih manjina u Domu naroda Parlamenta BiH.

„Nigdje nisam dobio direktnu odbijenicu za te prijedloge. Njih je SDP prihvatio 99 posto, ali je stvar daljih razgovora sa političkim partnerima“, rekao je Sejdić.

No, ono što Sejdić ističe kao ključno, i politički veoma realno, je vraćanje budžetskih izdvajanja za Rome na prijašnji iznos.

„Tražićemo da se budžet vrati na iznos iz 2015. kada je bio tri miliona maraka godišnje. Za 2022. je bilo planiran milion i 350 hiljada, ali nije realizovan. To su sredstva za Roma iz oblasti stanovanja, obrazovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite. Drugi prateći zahtjev je da ovaj budžet bude uvršten u redovnu budžetsku liniju tako da sredstva budu osigurana za implementaciju akcionih planova u raznim uslovima. Znači bez obzira da li je riječ o redovnom izvršenju budžeta ili privremenom budžetskom finansiranju. Romi su tri granta do sada izgubili zbog privremenog finansiranja budžeta države“, rekao je Sejdić.

Dervo Sejdić smatra da postoji znatna vjerovatnoća da bi vraćanje sredstava na državnom nivou moglo proći, ali da su često kočničari procesa za pomoć Romima bili niži nivoi vlasti.

„Od države treba tražiti i pritisak na niže nivoe da i oni u svojim budžetskim linijama obezbijede određeni iznos sredstava. Do sada je jedino Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH izdvojilo u dva ili tri navrata po 300 hiljada maraka. Entitet Republika Srpska nije izdvojio ni jedan fening. Tamo pojedine opštine planiraju određena sredstava. No ta sredstva ni izbliza nisu dovoljna da se implementiraju aktivnosti iz Akcionog plana za rješavanje problema Roma“, veli Sejdić. 

 

Obezbijediti uslove za ostanak građana u BiH

Pored rastućeg separatizma i pokušaja unitarizma, izuzetan problem za opstanak države Bosne i Hercegovine je odlazak mladih, radno sposobnih, ali i čitavih porodica u inostranstvo. Bosna i Hercegovina je popisu stanovništa 2013. godine imala 3,5 miliona stanovnika, ali su procjene da stvarno u njoj živi jedva oko 2,7 miliona. Samo u zadnjih 10 godina zemlju je napustilo „trbuhom za kruhom“ ili u strahu od novih sukoba više od 500 hiljada stanovnika.

Goran Ramić, čitalac Udara sa početka ove priče, kaže da je od stolarskog zanata mogao zaraditi jedva 300 maraka mjesečno, kada ga ko zovne, tako da je otišao u Njemačku, u Frankfurt.

„Radim kao pomoćni stolar u jednoj radnji. Nije ni to dovoljno za Njemačke jer su visoke  cijene, ali ima dosta dodatnog posla, raznih popravaka uglavnom za naše ljude, pa na kraju se može solidno živjeti“, kaže Ramić.

Ističe da i u Njemačkoj možda ima podozrenja prema Turcima i Rusima, ali da se to uglavnom ne osjeti.

„Ja sam ovdje Bosanac. Zaboli Njemca da li je neko Srbin ili Rom iz Bosne. No sve je lakše kada imaš para. Više te poštuju“, priča Ramić.

Mehmed Mujić smatra da je za sve građane, a posebno za Rome koji se bore za poziciju u društvu, najvažnije obrazovanje. I da je za opstanak romske nacije u BiH ključno da se Romi prestanu iseljavati i tražiti sreću na zapadu.

„Mislim da je 60 posto Roma ostalo u državi. Veliki broj Roma je završio srednje škole, a, u Zeničko-dobojskom kantonu, kako izvještavaju portali, ne mogu da se zaposle jer se izjašnjavaju kao Romi. Vijeće ministara BiH još nije izdvojilo sredstva za obrazovanje Roma, a to nam je najvažniji prioritet. Cilj je da za deset godina stvorimo jednu obrazovanu bazu koja će dati rezultate u punom razvoju romske zajednice“, kaže Mujić.

Mehmed Mujić
Mehmed Mujić

Habib Bibe Okerić iz Zavidovića, učesnik u istraživanju, predlaže od novih vlasti formiranje komisija za, kako kaže, procjenu socijalne situacije porodice.

„Ima mnogo muljavine. Neki prime pare za pomoć djeci, ili obnovu kuće, a uopšte tu ne žive. Treba nova vlast da naredi opštinama da pošalju komisiju i uvjere se na licu mjesta. Ako troje djece ide u školu, onda tri pomoći. A ne dobiju za troje djece, a samo jedno ide u školu“, kaže Okerić.

Begzada Jovanović očekuje  da nova vlast ima veći senzibilitet prema romskoj populaciji, prije svega prema mladima, ženama i djeci.

„Treba da se izdvoji više sredstava za zapošljavanje Roma. Npr, u Bijeljini postoji suma od 6000 KM za zapošljavanje godišnje koja nije dovoljna, pogotovo sada kad’ je sve poskupilo i kada su i porezi i plate veće nego što su bile. Zatim nove vlasti trebaju da finansiraju djeci srednju skolu. Smatram da je to veliki prioritet Roma i Romkinja“, kaže Jovanović.

Dervo Sejdić takođe ističe da je obrazovanje, i to upravo sa fokusom na srednjoškolsko i fakultetsko sada prioritet.

„Postoji razrađena inicijativa za budući parlament da se romske učenike u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju snažnije podrži. Za srednju školu prijedlog je da se obezbijedi nabavka udžebenika (do sada je bilo samo za osnovce – op.aut) i pokriju troškovi prevoza, a da se na univerzitetskom nivou obezbijedi kvota za romske studente koji će biti uključeni u budžetsko finansiranje. Mislim da bi to bilo prihvatljivo za sve stranke jer ako uzmemo u obzir da pet do 10 studenata na godišnjem nivou upiše fakultet, nadam se da to nije neko opterećenje za budžet. Koliko god nastojimo zadržati mlade, rekao bih i čitave porodice, tako isto želimo obezbijediti povratak onih koji su radi socijalnih ili ekonomskih problema otišli“, kaže Sejdić.

 

Nedžad Jusić Ističe da ukoliko ne bude konkretnih djela, treba tražiti odgovornost.

„Nećemo vjerovati praznim pričama nego djelima jer veliki broj Roma je dao svoj glas tim ljudima koji trebaju da štite naše interese. Ukoliko se ovo ne promijeni, treba pokrenuti postupak i jasno reći ko koči integraciju i obrazovanje Roma. Romi ne žele da budu više socijalni slučajevi. Romi žele da budu korisni članovi ovog društva. Da budemo dio rješenja, a ne dio problema. Mi želimo da budemo ravnopravni sa svima. Trebamo da dobijemo određene mogućnosti, da imamo poziciju da možemo započeti kao i svi drugi“, poručuje Jusić.

Nedžad Jusić

Dervo Sejdić, kao predstavnik partije koja je sada dio vlasti, i koji je zadužen ispred stranke za romska pitanja, je umjereni optimista.

„Ja vjerujem da će osmorka podržati inicijativu SDP-a zaštite nacionalnih manjina sa fokusom na Rome koji sam imao za zadaću u ime stranke pripremiti. Sve moje kolege, budući zastupnici u svim parlamentima će stati iza tog dokumenta kada na dnevnom redu bude pitanje nacionalnih manjina i Roma. Ja ću nastaviti da radim sa svojim kolegama koji budu parlamentarci, koristiti njihovu moć i preko njih upućivati određene inicijative“, kaže Sejdić.

Kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona i redefinisanje Doma naroda, Sejdić kaže da SDP ima svoj prijedlog.

„Taj dokument je poslan međunarodnoj zajednici i biće upućen Parlamentu BiH onog momenta kada on profunkcioniše u novom sazivu. Vjerujem da će koalicioni partneri SNSD i HDZ imati razumijevanja, prije svega na socijalni status, a onda i za političko učešće Roma u životu BiH. Jer svima nama je poštivanje prava nacionalnih manjina, odnosno kategorije Ostali, kako je još u ustavu, pokazatelj demokratskih odnosa. Naravno, nije sve na nama, ali SDP će ići sa time do granice mogućeg“, ističe Dervo Sejdić.

Očekuje se da će do kraja januara nova vlast profunkcionisati na nivou države, a uskoro i na drugim nivoima. No, obzirom da postoji niz otvorenih pitanja zasnovanih na prošlosti i budućnosti konstitutivnih naroda, Rome očekuje težak posao. Evidentno je da je potrebno više jedinstva kao i snažnije lobiranje koje u prvoj fazi može da donose socijalne promjene. A tada će biti lakše i nastaviti borbu za ravnopravnost i punu političku participaciju.