Romski
Diskriminacija, maloljetnički brakovi, neškolovanje, nezapošljavanje dio su svakodnevnice Romkinja u Republici Srpskoj. Kroz projekte, ali i veće aktivnosti udruženja Roma u Srpskoj potrebno je skrenuti pažnju na probleme sa kojima se susreće ova zajednica.
Da sva romska djeca, ali i cjelokupna populacija imaju ista prava kao i drugi građani Republike Srpske, govorili su predstavnici romskih udruženja na Okruglom stolu pod nazivom „Položaj žena Romkinja u Republici Srpskoj“ koji je organizovao Gender Centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova RS.
Na ovom događaju u Banjaluci, učestvovale su predstavnice“, UŽ “Romkinja“ i ŽRM „Uspjeh“ iz Bijeljine, UG „Otaharin, predstavnici UŽ „Romska djevojka- Romani ćej“ iz Prnjavora, predstavnici ministarstava Vlade Republike Srpske i predstavnici Gender centra Republike Srpske.
Identifikovani su problemi kao što su maloljetnički brakovi, pristup obrazovanju, nasilje nad ženama i u porodici, zapošljavanje žena Romkinja, zdravlje, prosijačenje, kao i nedostatak infrastrukture u naseljima u kojim žive.
Direktor Gender centra RS Mirjana Lukač istakla je da je potrebno da se istaknu potrebe i ove populacije, te da je nužno donošenje akcionog plana za unapređenje položaja žena, a pogotovo žena Romkinja, koje u našem društvu nemaju skoro nikakva prava.
„Danas je veoma težak položaj žena u društvu. Svjedoci smo da je, bar što se tiče romske populacije, žene imaju veoma težak položaj, od rodnog nasilja, maloljetničkih brakova, socijalnog statusa, te problem sa školovanjem, ali i onim osnovnim pravima. Kroz projekte ali i ovaj akcioni plan želimo poseban naglasak da stavimo na žene Romkinje kao višestruko marginalizovanu grupu žena, a sve u svrhu unapređenja njihovih prava na zdravlje, obrazovanje, rad i dostojanstven položaj u društvu“, rekla je Lukač.
Jedini lokalni akcioni plan za zaštitu prava Roma koji izričito insistira na gender ravnopravnosti je onaj koji je u decembru donesen za grad Bijeljinu, o čemu je već pisao Udar. No ostaje da se vidi njegova provedba.
O školovanju, stereotipima, problemima tokom odrastanja pričala je i Sanita Smajić, volonter UG „Otaharin“ iz Bijeljine.
„Kada smo bili djeca, otac je prvo upisao moju sestru, pa mene u školu. Čitava naša zajednica je to zamjerala mojoj porodici, jer po našoj kulturu, mi žene ne moramo da idemo u školu. Mislili smo da će to da prestane kada budemo starije, međutim, pogotovo u srednjoj školi, opet su govorili mom ocu kako je šteta da tako lijepa i mlada djevojka „propada“ te da se trebam udati. I sada, kada imam 25 godina, kada sam na fakultetu, pričaju kako sam je moje vrijeme prošlo, te da sam propala što se nisam ranije udala“, pričala je Smajić.
Dodaje da koliko god imaju Institucije stereotipe o romskoj populaciji, toliko i oni sami imaju neka uvjerenja kojih se čvrsto drže, a koja idu na njihovu štetu..
Na okruglom stolu učestvovali su i predstavnici iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, Ministarstva porodice, omladine i sporta RS, te Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite.
Oni su istakli spremnost Vlade RS da učestvuje u aktivnostima vezano za položaj Romkinja, ali i ostale romske populacije u Republici Srpskoj.
Ovogodišnja UN kampanja, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana žena – 8. Marta, ističe važnost uloge svakog pojedinca/inke u dostizanju ravnopravnosti, s toga obilježavanje Međunarodnog dana žena je u interesu svih i zbog toga se treba reafirmisati na ovaj dan posvećenost poštovanju, promovisanju i zaštiti ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti polova, što predstavlja imperativ ekonomskog i socijalnog razvoja svakog društva.
