Romska kultura u BiH mora se smjestiti tamo gdje pripada – u tradiciju

Dok se romski jezik u BiH govori još samo u “zatvorenom i sigurnom prostoru” a romskoj kulturi i književnom naslijeđu ne znamo mnogo, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu od sljedeće godine mogao bi u nastavu ući predmet Književnost, jezik i kultura Roma u BiH

2058
Foto: Ilustracija

Škola romologije u Novom Sadu, kursevi romskog jezika na Filološkom fakultetu u Beogradu, predmet Romski jezik sa elementima nacionalne kulture u osnovnim i srednjim školama u Srbiji, izučavanje romistike – znanosti o romskom jeziku, kulturi i povijesti u okviru Odsjeka za indologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izučavanje romskog jezika i kulture na univerzitetima u Makedoniji…

BiH bi se uskoro mogla naći u društvu zemalja u najbližem susjedstvu u kojima je izučavanje romskog jezika i kulture uvedeno u obrazovni sistem. Zahvaljujući inicijativi koja je potekla iz  Centra za jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu, od sljedeće godine u nastavu bi mogao biti uveden predmet Književnost, jezik i kultura Roma u BiH.

Iako je odluka o uvođenju romskog jezika i kulture u bh. obrazovni sistem na ovaj način donesena još 2013. na Senatu UNSA, do sada nije zaživjela. Nakon pet godina, ukoliko svi, pa i finansijski uslovi budu ispunjeni, romsko naslijeđe uskoro bi konačno moglo naći mjesto i u bh. obrazovnom sistemu.

Profesorica Amira Sadiković, voditeljica Centra za strane jezike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, za Udar objašnjava da bi ovaj predmet trebao biti na vanjskoj listi izbornih predmeta, što podrazumijeva da bi ga osim studenata Filozofskog fakulteta mogli slušati i studenti drugih fakulteta UNSA. Studentima će se za slušanje i polaganje uračunavati bodovi za određenu akademsku godinu, a predmet će najvjerovatnije biti realiziran na Odsjeku za književnost naroda BiH:

Mi znamo kako Romi u BiH žive, iz medija uglavnom, ali to nije poznavanje romske kulture. Romi su najveća žrtva stereotipa u našoj zemlji. Sistemski se prema njima odnosi sa nipodaštavanjem, ne govori se javno o romskoj kulturi, jeziku, stvaralaštvu… a oni su dio tkiva ove zemlje, bez obzira kako ih ustav definirao. Sve što se u BiH trenutno radi za Rome je ograničenog trajanja i dometa. Zbog toga romski jezik i kulturu treba uvesti kao mainstream edukaciju da bi se tome pristupilo organizirano. Ovo je jedan od načina da krenemo sa tim – kaže profesorica Sadiković.

Filozofski fakultet u Sarajevu

Kako pojašnjava, u Evropi se odmaklo u akademskom izučavanju romskog jezika u visokom obrazovanju:

Mi moramo obrazovati i nastavnike kako bismo imali uslove za realizaciju uvođenja usistem. Predmet će imati lingvistički, kulturološki i filološki dio. Na taj način romska kultura i jezik smještaju se tamo gdje i pripadaju – u tradiciju. Kada romski jezik smjestite u škole dajete ljudima osjećaj vrijednosti i da jesu građani ove zemlje, kada djeca budu imala isti status, znanja i vještine koje će pomoći da romska kultura i tradicija postanu dio obrazovanja i sistema –  tada se odnos počinje mijenjati.

Ljudi u BiH ne poznaju romsko književno stvaralaštvo, bez obzira da li se radi o književnosti na romskom ili ne, kaže naša sagovornica. Govori se nekoliko varijanti a ni sami lingvisti ne poznaju dovoljno romski jezik. Nema mnogo onih koji mogu reći nešto više o romskoj kulturi i jeziku. Jedna od njih svakako je Hedina Tahirović-Sijerčić, koja će biti gostujuća predavačica na ovom predmetu, te naučno i akademski odgovorna za nastavu za taj predmet.

„Kulturu jednog naroda možete izraziti i putem jezika. Ukoliko vam jezik odumre, naravno da se ne možete prezentovati, a to se desilo nama Romima” – rekla je u jednom od obraćanja Tahirović-Sijerčić, govoreći o značaju ove inicijative.

Ostvarenjem ove inicijative jedna ogromna kulturna produkcija koja postoji u BiH ali je zanemarena, bit će uvedena u sistem. Romi su prirodom stvari dvojezični – u porodici kreću sa romskim koji se ne podržava i razvija tokom školovanja – obrazlaže profesorica Sadiković:

Jeziku treba aktivnije pristupiti tako da se mladi obrazuju kroz taj jezik.

Koliko je ova incijativa važna za izučavanje kulture Roma i njegovo pozicioniranje toliko bi u budućosti mogla biti važna za populariziranje romskog jezika i pružanje mogućnosti onima koji žele da nauče jezik. Obrazovani kadar mogao bi prenositi znanje zainteresiranima.

Dalila Ahmetović

Dalila Ahmetović sarađuje sa portalom Udar od njegovog osnivanja. Ne govori romski jezik jer, kaže, nije imala priliku da ga nauči od ljudi iz svoga okruženja iako je porijeklom Romkinja:

Upoznata sam sa inicijativom uvođenja romskog jezika na Filozofski fakultet u Sarajevu. Ovo je idealna prilika da mladi ljudi nauče romski jezik. Svaki jezik je bogatstvo koje nema vrijednosti. Posebno mi je drago da se ovaj put radi o romskom jeziku, jer u BiH Romi su najbrojnija manjina a mnogo Roma ne poznaje svoj jezik. Ja, nažalost ne govorim romski jezik. Nisam imala priliku da ga naučim od ljudi iz svog okruženja. Tokom mog odrastanja sve je manje Roma govorilo romski jezik. A sad ga skoro niko i ne koristi. Kako sam uvijek imala želju da naučim romski jezik od starijih ljudi sam zahtjevala da me nauče neku riječ ili frazu. Tako da mi romski jezik nije u potpunosti stran.

Njen angažman na portalu Udar, smatra, prilika je da pokuša promijeniti način na koji “većina” posmatra Rome u BiH. I Aldijana Dedić-Musli, saradnica Udara, smatra da je uvođenje romskog u sistem obrazovanja način borbe sa predrasudama. Kao polaznik master studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, smijer Socijalni rad, kaže kako bi rado slušala ovaj predmet:

Kroz aktivizam u nevladinim organizacijama imala sam priliku da učim o romskoj kulturi i tradiciji ali bi svakako bilo poželjno o tome moći učiti i na univerzitetu. Ja ne govorim romski jer ga ni moji roditelji ne govore. U Visokom, odakle sam, jako mali broj Roma govori romski jezik, obično unutar porodice. Naučila sam nekoliko rečenica sama ali svakako nedovoljno da bih rekla da govorim romski, s tim što dosta razumijem.

Sa druge strane, smatra Aldijana, dolazi do laganog prestanka upotrebe romskog jezika:

I to zbog straha od etiketiranja, odbacivanja i stigme, tako da se generacijama upotreba jezika svela na minimum u ”zatvorenom i sigurnom prostoru”. Svjesni smo da veći dio mog naroda živi u jako lošim uvjetima i suočavaju se sa velikim siromaštvom a kao posljedicom toga i diskriminacijom. Međutim ima i uspješnih Roma i Romkinja koji su obrazovani, zaposleni, u potpunosti integrisani u društvo, ali o takvim ljudima se ne izvještava jer “uspjeh” nikome nije interesantan i ne daje dovoljno dobro kvotu gledanosti ili čitanosti priča i tekstova. Sa druge strane, većinska populacija i ne zna možda da imaju poznanike i kolege na poslu koji su Romi zato što ne predstavljaju onu sliku koja je prikazana u medijima. Moj cilj je da ukažem na raznolikost i bogatstvo romskog naroda, kulture i tradicije.

Zbog svega je ugrožena i kultura Roma u BiH, smatra ona, jer izumiranjem jezika dolazi i do nestanka kulture jednog naroda:

Da bi se to promijenilo potrebno je uvesti romski jezik kao predmet da se izučava u školama sa većim brojem romskih učenika, ali ne isključivo za romske učenike nego da ti časovi budu dostupni svima koji žele da nauče jedan melodičan i jako interesantan jezik.

Aldijana Musli (Foto: OSCE BiH)

Na međunarodnoj konferenciji održanoj u Zagrebu 5. novembra 2008. godine od strane predstavnika Roma iz 17 zemalja svijeta, usvojena je i potpisana Povelja o proglašenju 5. novembra za Svjetski dan romskog jezika.

Učesnik konferencije iz Sarajeva biloje Udruženje Kali Sara-Romski informativni centar. Sljedeće godine donijeta je i Deklaracija kojom se 5. novembar proglašava Svjetskim danom romskog jezika. Kali Sara-Romski informativni centar 2010. godine u Sarajevu organizira Regionalnu konferenciju na temu „Standardizacija romskog jezika za zemlje bivše Jugoslavije“.

Dvije godine kasnije, 2012. štampa knjigu „Standardizacija romskog jezika“, u čemu su učestvovali stručnjaci iz oblasti kulture, historije i romskog jezika sa prostora ex-Jugoslavije na čelu sa prof.dr. Rajkom Đurićem.

Prilikom uvođenja romskog jezika i izučavanja romske kulture na univerzitetima u okruženju naglašavano je kako je itekako važna podrška države i resornih ministarstva, ali i samih Roma:

– Ne treba smetnuti s uma to da je reč o procesu čiji uspeh zavisi od snage romske zajednice da se stara o svom jeziku i kulturi i spremnosti države i društva da to podrže – poručeno je sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Ljatif Demir, profesor na Odsjeku za indologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u intervjuu za Deutsche Welle upozorio je da se podrška integraciji mora provoditi od dječjeg vrtića:

Inače je nemoguće izbjeći neke socijalne pritiske i uspjeti. Romi nemaju druge domovine izuzev one u kojoj žive, oni više nisu nomadi kao što su nekoć bili velikim dijelom.

Tek priznanje od strane te domovine, rekli bismo, a jedan od načina je i potpuna integracija u obrazovni sistem, priznanje jezika i njegovanje kulture, način su na koji se može provesti potpuna integracija. Inicijativa sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu jedan je od važnih koraka na tom putu.

(portal-udar.net)