Romska pitanja u Zavidovićima: Dvije strane medalje

3411

Ekipa portala Udar nakon poziva romskih predstavnika, posjetila je Zavidoviće kako bi izvijestila o uslovima u kojima žive Romi u tom gradu. Zavidovići su opština gdje trenutna vlast ima verbalno izrazito veliku želju da se ostvari inkluzija Roma, smanje stereotipi većinskog stanovništa i ekonomski pomogne romskoj zajednici. Međutim, u najvećoj mjeri ovaj gradić je naslonjen na državne i kantonalne politike i sredstva tako da nije u mogućnosti da samostalno ostvari potrebe romske populacije. A i izgradnja kuća u cilju stambenog zbrinjavanja Roma donijela je niz kontroverzi.

Rom na visokoj opštinskoj poziciji

Načelnik Općine Zavidovići Hašim Mujanović ističe da su Romi kao građani opštine jednakopravni i uživaju ista prava kao drugi građani.

„To se prije svega vidi i kroz njihovu političku participaciju u Općinskom vijeću. Malo koja općina se može pohvaliti da za predsjedavajućeg općinskog vijeća, dakle kao drugog čovjeka po hijerahiji u općini, ima predstavnika romske populacije. To je Redžo Sefereović. Samim njegovim izborom na tu poziciju mislim da su se mnoge stvari počele razvijati u pozitivnom smjeru jer samo sa legitimnim predstavnikom nekog naroda, ili nacionalnih manjina, može se ostvariti i to neko pravo koje mu po ustavu pripada. Ovo se prvenstveno tiče problematike koja je ustaljena za romsku populaciju, a to je stambeno zbrinjavanje, njihovo pohađanje škole, njihovo zaposlenje, nivo socijalne zaštite. Doduše, ovo je problem i svih drugih građana, ali sistemsko rješavanje ovih problema prema Romima nije bilo ranije zastupljeno“, kaže Mujanović

Kada je u pitanju Općina Zavidovići, ne postoje posebna sredstva niti transfer novca za bilo koju skupinu nego se Romi tretiraju jednako kao drugi građani.

„Npr, pitanje teškog socijalno-ekonomskog stanja se rješava tako što svi građani mogu podnijeti zahtjev u slučaju da imaju problem ili je neka vandredna situacija, i onda se provodi postupak“, ističe načelnik u razgovoru za Udar.

Hašim Mujanović, načelnik
Hašim Mujanović, načelnik

Opština obezbjeđuje školski pribor za romske učenike

Hašim Mujanović kaže da u Zavidovićima postoji jedan vid pozitivne diskriminacije kada je u pitanju obrazovanje.

„Ove godine smo pomogli pripadnicima romske populacije koji su u teškom socijalnom položaju kako njihova djeca zbog takvog stanja ne bi odsustvovala iz škole. Kupili smo kompletan školski pribor i to smo donirali svima koji su se prijavili. Za učenike osnovnih škola kantonalno ministarstvo obezbjeđuje besplatne udžbenike. Za sve one koji ne ispunjavaju kriterije na kantonalnom nivou, općina Zavidovići ima sluh. Mi smo bili domaćini na konferenciji koja je tretirala prava romske populacije. Bio sam fasciniran razbijanjem stereotipa o Romima. Tu su bili doktori, profesori, inžinjeri romske nacionalnosti. To predstavlja svjetlo. Moja želja je da mladi ljudi odu na više nivoe obrazovanja i da se vrate u Zavidoviće i da izgrađuju svoju zajednicu“, kaže Mujanović.

Riješeno stambeno zbrinjavanje Roma

Stambena izgradnja je najskuplji vid procesa inkluzije Roma. Načelnik ističe da je ovaj proces u potpunosti završen.

„Od 130 romskih porodica koje su podnijele zahtjev za dodjelom ili obnovom kuća, njih 99 je riješeno. Tvrdim da je 100 posto riješeno stambeno pitanje Roma u općini, jer tih 30 porodica koji nisu pozitivno riješene su već imali svoje objekte. Mnogo toga je urađeno u okviru Dekade Roma i uz saradnju i drugih donatora“, rekao je Mujanović.

Načelnik je rekao da saradnja sa višim nivoima vlasti, posebno sa Vijećem ministara je odlična i da bez državnih sredstava i sredstava donatora opština ne bi mogla mnogo uraditi.

„Imali smo odličnu saradnju sa ministricom Semihom Borovac. Ona je iskazala sluh za potrebe romske populacije, pogotovo za infrastrukturne projekte. Na dijelovima gdje živi romska populacija postojala je narušena ili devastirana putna infrastrukura. I upravo zahvaljujući ministrici mi smo uspjeli riješiti i sanirati taj problem u partnerskom odnosu saučestvovanja. Veliki senziblitet su pokazale i organizacije ASB i Hilfesvert. Bez pomoći tih organizacija mi bi smo imali mnogo više problema kada je u pitanju saniranje elementarnih nepogoda 2014, pa i 2016. godine“, rekao je Mujanović .

Loše zemljište, loš put, neispunjena obećanja i nepravedne odluke

Međutim, naša posjeta naselju Dolovi kod Zavidovića, gdje je izgrađeno 12 objekata za pripadnike romske populacije, pokazala je veliko nezadovoljstvo građana bilo uslovima u kojima se živi, ili načinima na koje su dodjeljivane stambene donacije.

Bračni par Hamdija i Nura Bajrić ističu da kuća koja nema riješene okolinske odvode vode ni adekvatan pristupni put ne lišava njene stanovnike bijede.

„Živio sam u Rupin dolu u devastiranoj kući. Obećali su mi dati ovaj stan. I dali su mi ovaj stan nakon dvije, tri godine čekanja. Međutim, obećali su da će odmah biti napravljen i put do ovih kuća, i za slijepe ljude, ali nikakav put nije napravljen. Obećali su napraviti kuće, da će plaćati i struju za one koji su socijalno ugroženi. Sve su obećavali, kao što inače lažu načelnici. Svi obećavaju da će dati, a niko ništa ne ispunjava. 16 mjeseci smo ovdje. Rekli su da prvih 6 mjeseci nećemo platiti struju ni vodu. Kada pada kiša iza moga zida, to je više od pola metra vode. Ima do ovdje put 2,20 širine, a 1000 ljudi živi ovdje. Zvao sam hitnu par puta. Ljudi stvarno dođu, ali ne mogu se skroz uspeti. Zašto nas stalno lažu?“, kaže Hamdija Bajrić.

Nura Bajrić kaže da od kada su kuće napravljene, niko se više ne interesuje za probleme njenih stanovnika.

„Ja sam bila kod Idriza načelnika kada nam je ovdje sve poplavilo. Ima na internetu, ja sam bila do pasa u vodi. Oni kažu to nije do nas, mi ne možemo vama ništa pomoći. Mi smo izašli iz vode i sada smo ponovo u vodi. Tu iznad nas živi devetero djece. Kada je kiša ne mogu proći od vode“, kaže Nura.

Naselje Dolovi
Naselje Dolovi

Hamdija ističe da zemljište gdje su izgrađene kuće nije za gradnju i da su zato ti problemi. No, ističe i da se bivši načelnik vrlo ružno odnosio prema Romima.

„Ja sam išao u opštinu tražio sam da naprave ovaj put koliko toliko. Nisu htjeli. Taj načelnik Idriz se uhvatio za stidno tijelo i rekao – evo šta možete dobiti od nas. To vam je dala Evropska zajednica, a ne ja. Od mene nećete dobiti put. Ja i moja žena i dva sina smo išli i dovukli smo pijesak. Sve smo ovo sami uradili. To je sve bilo duboko blato. Zabiješ štap i on propadne do pola. Stavili su nas gdje je katastrofa. Kada smo tek uselili u ove stanove ministrica je rekla, ovo nije korektno gdje ste ubacili ljude, sirotinju. Kaže, izvadili ste ih iz ropstva i u drugo ropstvo dovukli“, kaže Hamdija.

Vehid Bajrić, takođe stanovnik naselja Dolovi koji živi u kućnoj zajednici sa dvocifrenim brojem članova kaže da stanovnici romske nacionalnosti veoma teško žive. Kada je stambeno zbrinjavanje u pitanju, osjetio je mnoge nepravde. Ističe se i da na ovom polju ima korupcije.

„Najgore je kada se dijele neke donacije, uvijek dobije onaj koji ima, a beskućnik ne prođe. Evo ja, sa troje djece, predao sam dva, tri puta za upis kuća, i odbili su me, nisam mogao proći. Ljudi koji su imali po dvije kuće i stanove, ili koji su dobili ovdje kuće koje su prodali, oni su dobili. Nas šest beskućnika kojima je to zaista potrebno, nismo prošli. Nas ima šest ili sedam koje su izbacili iz tog kruga, vjerovatno jer su oni dali pare. To se zove krug za dodjelu stambenih jednica. Predao sam par puta i ništa nisam dobio. Ustvari, dobio sam odbijenicu. Nisam mogao proći od tih ljudi. ‘Para buši gdje burgija ne mere’“, kaže pomalo ironično i razočarano Bajrić.

Vehid Bajrić navodi da nakon više pokušaja da riješi stambeno pitanje, sada se snalazi sam. Da bi prehranio svoju porodicu radi najteže poslove ali očekuje, kada već postoje sredstva i programi, da dobije stambeni poticaj.

„Uzdaj se use i u svoje kljuse. Predao sam tri puta. Ništa nisam dobio. Samo sam džaba radio i crkavao kao crnac da platim ta kopiranja, zahtjeve, da šaljem dalje. Prije 10 godina je bila bolja ekonomska situacija. Sada je sve mnogo gore“, kaže Bajrić.

Rješenja se moraju tražiti u saradnji sa romskom zajednicom

Redžo Sefereović, predsjedavajući Općinskog vijeća Zavidovića kaže da je najveća i najznačajnija aktivnost koju je poduzela Općina zadnjih godina izgradnja 12 stambenih jedinica u naselju Dolovi. Općina je učestvovala sa dijelom finansijskih sredstava dok su organizacije Hilfer i Kali Sara imali veliki doprinos. No, kako ističe, konkurs je pravno dobro izveden, ali ne i pravično.

„To su stambene jedinice gdje je smješteno 12 porodica. Nažalost, u tim stambenim jednicama živi samo šest porodica. To je zato što općinska prvostepena komisija nije radila po konkursu. Nisu trebali dobiti stanove oni koji imaju obezbjeđeno stambeno pitanje. Kod Roma je jako specifičan život. Oni nikada na sebe ne prepisiju stambene jednice. Ili bilo šta. Imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni. Onda kada se prijave na konkursu za rješavanje stambenog pitanja, na papiru ništa ne posjeduju, a u stvari mnogi nešto imaju  Sami Romi znanju ko šta ima. Nažalost gospoda iz prvostepene komisije rješavaju samo na osnovu dokumenta. A oni kroz dokumente ništa nemaju. I šta bi trebala općina da uradi? Da kuće u kojima ne žive dodjeli drugorangiranoj ekipi i da se riješi njihov status. Da ne žive po barakama, po šupama i ispod mostova, a neki da imaju po dvije kuće“, kaže za Udar Seferević.

Redžo Seferović, predsjedavajući Općinskog vijeća Zavidovića

Redžo Seferević navodi da upravo zbog ovakve situacije organi općine i komisije moraju da više razgovaraju sa romskim predstavnicima kakao bi se uvažile razne specifičnosti.

Jedna šira 17-člana porodica živi u jednom domaćinstvu, a trebala bi živjeti u tri. I čovjek aplicira i ne može dobiti stan. A aplicira čovjek koji je sam i dobije 53 kvadrata. Ja ne mogu ulaziti u to da li su to političke veze, lobiranje ili mito i korupcija… Ali da su načelnik i službe za ekonomske poslove ili stambeno zbrinjavanje sjedili sa mnom, to bi lakše riješili. Ne poštuje se ono što sam govorio i dok sam bio predsjednik udruženja ‘Romi bez granica’ niti sada kao vijećnika. Jer ja bolje poznajem od raznih humanitarnih organizacija i raznih ljudi sa strane stanje Roma u Zavidovićima“, kaže Seferović.

Naselje Dolovi
Naselje Dolovi

Predsjedavajući Općinskog vijeća ističe i da da su Romi u Zavidovićima nejedinstveni i neorganizovani te nemaju nevladinu organizaciju koja bi radila zajedno sa Općinom Zavidovići na rješavanju problema.

„Načelnik je mogao sa mnom kao Romom ostvariti neki kontakt sa zajednicom na terenu. Ali kako nemamo neku organizaciju koja bi bila spona, čak i da je sam načelnik Rom, teško je uspostaviti istinski kontakt i saradnju. Npr, u Zavidovićima vodimo računa o Svjetskom danu Roma, o obilježavanju holokausta u Jasenovcu i o obrazovanju Roma. Ali načelnik nema neku organizaciju sa kojom bi vodio te projekte. No, načelnik mora sjesti sa predstavnicima romskih organizacija iz Zavidovića koje postoje, ali nažalost ne djeluju. Ja sam pokušao i na Općinskom vijeći i kroz medije da pozovem romske organizacije, ima ih troje registrovanih, da ostvarimo zajedničku saradnju kako bi se efikasnije rješavali problemi Roma. Ali više ne djeluju“, rekao je Seferović.

Redžo Seferović
Redžo Seferović

Zapošljavanje veliki problem

U Zavidovićima ima doslovno samo jedan zaposelni Rom. Načelnik Mujanović je svjestan te činjenice. No, problem više vidi u običajima Roma i predrasudama poslodavaca nego u nedostaku kvalifikacija.

„Za mene je temeljno pitanje, pitanje obrazovanja Roma i zapošljavanja Roma. Na pitanje obrazovanja nekako i možemo uticati kroz sistem kako preventivno tako i represivno. Međutim, kada je u pitanju sistem zapošljavanja, to je složenije s obzirom na mentalitet romske populacije koja se ne može zadržati na jednom mjestu. Međutim, odlična je stvar što su Romi izuzetno vrijedan narod. S druge strane oni čiste naš grad tako što skupljaju stare sirovine, ali to nije dio sistema. To oni rade privatno da bi preživjeli. Nema ih uključenih u javnom sektoru, ili tačnije ima samo jedan. Nema ih u Zavidovićima ni u privatnom sektoru. Možda je tu razlog i nepovjerenje kod poslodavaca da oni mogu obavljati te poslove“, kaže Mujanović.

I Redžo Seferović smatra da su predrasude prisutne, ali i da programi za zapošljavanje Roma  imaju previsoke kriterije.

„Federalno ministarstvo za zapošljavanje koje raspisuje javni konkurs za zapošljavanje i samozapošljavanje Roma ima teške kriterije jer Rom kada pročita oglas vidi da ne ispunjava uslove, ili ne shvata uslove. Mora imati najmanje srednju stručnu spremu itd. Pa ima i nekih poslova koji se mogu raditi i sa osnovnom školom. U Zavidovićima se samo jedan Rom prijavio na konkurs, i dobio je sredstva. Ali ih treba biti deset. Dakle, treba se sjesti i prilagoditi taj konkurs kako bi dao bolje rezultate. Romi žele da rade. Ali u Općini Zavidovići imamo samo jednog zaposlenog Roma, i to sam ja. Nema posla ni za koga, a posebno za Rome zbog neobrazovanosti i predrasuda i sterotipa“, navodi Seferović.