Romski
U obrazovnim sistemima širom svijeta zastupljeni su samo određeni jezici. Prema procjenama UNESCO-a, čak 40% svjetskog stanovništva nema pristup obrazovanju na jeziku koji razumije, piše Romi hr.
Ovaj hrvatski romski portal navodi da je to čest slučaj u Hrvatskoj, jer je obrazovni sistem izgrađen (prilagođen) djeci čiji je maternji jezik hrvatski, što često nije slučaj s djecom romske nacionalnosti. Posljedica toga su djeca koja zaostaju u obrazovnom procesu, što dalje otežava njihovu integraciju u društvu.
Jezična diskriminacija, koja je prisutna svugdje u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, stvara kulturnu diskriminaciju prema jeziku i kulturi manjina. Prema podacima Ujedinjenih nacija, ugroženo je najmanje 43% od 6.000 jezika na svijetu. Broj jezika se brzo smanjuje, pogotovo jer mnogi od njih postoje samo u usmenom obliku, a govori ih mali broj ljudi, što znači da ima vrlo malo informacija o tim jezicima te ih je teško sačuvati.
Između ostalog, broj živih jezika se smanjuje zbog toga što se neki jezici smatraju „privlačnijima“ od drugih, te ljudi radije uče jezike kojim govori veliki broj ljudi, ili gdje mogu naći posao, kao što su engleski, njemački ili španski.
Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj Romi uglavnom ne govore romski jezik. U obrazovnom sistemu on nikada nije bio prisutan tako da se djelimično njegovao unutar romskih porodica. Međutim, agresivnom jezičkom asimiliacijom nastao je ogroman broj romskih porodica koje uopšte ne govore romski te su njhova djeca odrasla bez ikakvog dodira sa navodnim maternjim jezikom. Većina romskih aktivista i kulturnih radnika smatra da je ovo nedopustivo i da bi totalno odumiranje romskog jezika u BiH moglo da ozbiljno naruši romski identitet u BiH.
Iako standardizovan, romski jezik u BiH nikada nije dospio u obrazovne institucije. Najdalje se u ovim naporima otišlo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je od školske 2018/2019. u nastavu trebao biti uveden predmet Književnost, jezik i kultura Roma u okviru Centra za jezike fakulteta. Međutim, ovaj prijedlog nikada nije došao na Senat univerziteta. Nezvanično, nije se mogao oformiti kvalitetan program jer nema dovoljno akademskog kadra koji govori romski i jkoji je bio spreman da sarađuje, čak ni u regionu. Predmet je trebao biti na vanjskoj listi izbornih predmeta, što podrazumijeva da bi ga osim studenata Filozofskog fakulteta mogli slušati i studenti drugih fakulteta UNSA. Suštinski, romski jezik za većinsko stanovništvo, što je odlična ideja interkulturalne razmjene, ali je za sada ta ideja na čekanju.
Dr. Hedina Tahirović-Sijerčić jedina je u BiH koja se romskim jezikom bavi na stručan način i stvara na njemu. Ističe da je i dio romskog nevladinog sektora javnosti nametao ovu tematiku.
„Kali Sara iz Sarajeva je organizovala konferencije o romskom jeziku i na osnovu koje je došlo do objavljivanja Standardizacije romskog jezika autora Rajka Đurića. Nekoliko romskih nevladinih organizacija, među kojima je zapažena Bolja budućnost iz Tuzle, također organizuje obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika 5. novembra, pozivajući stvaraoce na romskom jeziku iz BiH i regiona. Bitno je spomenuti i portal Udar, koji u svom konceptu sadrži i prevode određenih tekstova na romski jezik“, rekla je Tahirović-Sijerčić.
Gradiška je grad u kojem srazmjerno ukupnom broju stanovnika živi najveći broj Roma. U školi Sveti Sava postojala je nastava romskog jezika, ali kao rezultat donatorskog projekta u smislu dodatne školske aktivnosti. Kako nam je ranije rekao nekadašnji ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević, osnovni problem za sistemsko rješenje je nedostatak profesora romskog jezika koji bi imali dobra jezička, pa i pedagoška znanja. Malešević je rekao da je Vlada RS spremna da izdvoji sredstva i odškoluje u Srbiji potencijalne nastavnike romskog jezika.
Kako nam je rekao Aleksandar Mašić, predsjednik udruženja Savez Roma RS, iako postoji volja dijela vlasti da romski jezik postane dio sistema obrazovanja, obećenja se još nisu ispunila.
„Treba biti uporan i motivisati kadrove koji znaju romski da steknu dodatno obrazovanje da mogu raditi u školi, ali i pritiskati vlast da ne zaboravi svoja obećanja“, rekao je Mašić.
Jezična raznolikost je vrlo važna, a izumiranje manjih jezika je kulturološka katastrofa. Svijet ima puno lica, te ako cijela populacija govori malim brojem jezika, mnoge će kulture i načini gledanja na svijet biti nedostupne. Što je svijet raznolikiji, to će ljudi biti tolerantniji prema onima koji su drugačiji od njih. Zato treba insistirati na učenju romskog jezika.
