Romski NVO sektor mora novim putem

Romski nevladin sektor, koji je velikom brzinom počeo da se razvija u istočnoevropskim zemljama nakon raspada komunističkih režima, je proteklih 20-tak godina bio spona između lokalnih romskih zajednica i državnih vlasti i institucija. Najveća međunarodna politička strategija usmjerena na evropske zemlje gdje živi najveći broj Roma, je bila Dekada inkluzije Roma 2005-2015. Podrazumijevala je međunarodnu inicijativu koja je okupila vlade, međuvladina tijela i nevladine organizacije, uključujući i civilne organizacije Roma u cilju unapređenja socijalno-ekonomskog statusa Roma. Prioritetne oblasti su bile obrazovanje, zapošljavanje, regulisanje zdravstvenog osiguranja kao i stambenih pitanja. Napravljeni su određeni uspjesi, ali količina međunarodnog novca se smanjila. I potencijalni donatori, ali i sam NVO sektor, proispituje pravce u kojima treba ići kako bi se napravili veći iskoraci, ali i suočilo sa novim političkim momentima u Evropi.

Potrebna je snažnija romska homogenizacija

Osman Balić iz YU Rom centra iz Niša smatra da je ponovo potrebno definisati romske NVO strategije koje su dugi niz godina usmjerene na stambeno zbrinjavanje i obrazovanje. Kako kaže, romski civilni sektor nisu samo NVO, to su i građani, većine i manjine, radnici, nezaposleni. „Nije moguće da samo NVO vode projekte. Konteksti se mijenjaju, potrebno je uključivanje svih sfera društva koja se tiču Roma, ali i obićnih građana koji su bili povod za donacije“, rekao je Balić.

Takođe je istakao da je potrebno da se jasno razluči i u romskoj nacionalnoj manjini gdje ko pripada. „Ne može da neko pravi svadbu od 50 000 evra, vozi Mercedesa, a prima socijalnu pomoć. Ona je za siromašne, a ne za sve Rome. Ne može se sjediti na dvije stolice samo zato što si Rom“, rekao je Balić.

Ovaj dugogodišnji romski aktivista, svojeveremo i zamjenik gradonačelnika Niša, je rekao na skupu Roma Integration: Civil Society Regional Workshop u Beogradu da romski sektor i međunarodni donatori, a u saradnji sa vladama, moraju da rade na pitanjima bezbjednosti. „Bezbjednost nije samo fizička. Ona je sve što uliva čovjeku bezbjednost života. Zdravstvo je bezbjednost, ekonomija je bezbjednost… I u tom smislu treba nam jedna nacionalna platforma za pitanje Roma. Sa ekspertima iz RI-a trebamo napraviti razvojnu platformu. Ono što treba da dominira je proces kohezijie romske zajednice na Balkanu. Nisam nacionalista, nisam romski nacoš, živim sa Srpkinjom, ali je krajnje vrijeme da sjednemo i razgovaramo o sopstvenoj bezbjednosti. Vremena se mijenjaju, samo postupci prema Romima su konstantni. Dakle, unutrašnja kohezija kod Roma je prioritet. I ona je u zadnje vrijeme pala. Nekada davno kada sam bio student i kada sam prisustvovao sastancima različitih udruženja Roma, tada su se svi ljudi znali. Ja sada ne znam imena pojedinih romskih aktivista odavde. Danas se suviše oficijalno shvatamo. A bavimo se sudbinom našeg naroda. Ta kohezija nam nedostaje. Moramo više da se družimo, bolje da se upoznamo i da sa više strasti radimo ovaj posao“, rekao je Balić

Osman Balić je upozorio i na rast populizma čija su najveća žrtva u Evropi, Romi. „Loša vremena idu. Stvari mogu već poslije ovih parlamentarnih izbora za Evropski parlament da otiđu rapidno dole. Kada kvalitet za nas bude znatno manji. Kada para bude znatno manje. I nemojte stalno da mi pravimo platforme koje nameću obaveze nekome drugome. Dakle da adminsitracija, država uradi nešto za Rome. Ne! Dajte da vidimo šta Romi mogu sami za sebe da urade. Nismo toliko nesposobni, nismo toliko mali, dovoljno smo porasli i sazreli da sagledamo situaciju i da imamo neku našu internu, civilno-sektorsku razvojnu platformu. Da vidimo makar 20 godina unaprijed. Mi govorimo o sinergiji. Sinergija vam je tehnički izraz, to je novogovor nevladinih organizacija. Homogenizacija je pravi izraz. Homogenizacija naroda je legitimna stvar. Nezgodna vremena idu. Razbiće nas. Nemojte misliti da desnica ne postoji. Postoji i ona i anticiganizam. Organizovane političke programe imate protiv Roma“, naglašava Balić.

Sanela Bešić iz Kali Sara iz Sarajeva smatra da NVO sektor treba biti spona između stanovništva i državnih institucija. „Naša ključna uloga je da izlobiramo za promjene zakonskih rješenja i donošenje odluka“, rekla je Bešić i naglasila da da su na tom polju promjenjivi uspjesi. Istakla je da je lokalni nivo ključan. „Tu bi nevladin sektor trebao da najviše priča, zagovara i objašnjava. Čak i kada se imaju pare, sve zavisi od načelnika opštine i političke opcije koja je na vlasti“, rekla je Bešić. Istakla je da je jedan od glavnih problema u BiH, koji se upravo rješava na opštinskom nivou, legalizacija objekata. „Postoji 70 romskih naselja koja su nelegalna, ali je mnogo veći broj u sivoj zoni“, rekla je direktorica Kali Sara.

Romi u Turskoj nemaju status nacionalne manjine

Bahattin Turnali, predstavnik organizacije Zero Discrimination iz Istanbula je izjavio da je i u Turskoj proces legalizacije Romskih naselja jedan od većih problema. Potvrdio je da se u toj državi provodi projekat urbanističkog pomirenja, ali da je on samo neka vrsta zamrzavanja stanja. „Najveće romsko naselje, mahala, u Istanbulu je Šišli. Imamo proces gdje se ne smije dalje graditi, ali se ima tolerancija na ono što je već izgrađeno i to se legalizuje“, rekao je Turnali.

Elmas Arus iz iste organizacije je iznijela više informacija o položaju Roma u Turskoj, za koje je rekla da ih ima čak 5 miliona kao i 100 hiljada romskih izbjeglica iz Sirije, ali i  drugih susjednih zemalja. „Romi imaju dva predstavnika u državnoj skupštini i oni su vrlo politički aktivni. Međutim, najveći je problem što Romi nemaju status nacionalne manjine. U Turskoj su uglavnom manjine nemuslimani, a Romi su uglavnom muslimanske vjere. No, nemaju ni isti status kao Kurdi. “, rekla je Arus. Istakla je da pristup rješavanju romskih problema mora postati regionalni, što do sada nije bio slučaj kada su turske NVO u pitanju. „Iskustva iz regiona će pomoći. Moramo napraviti strategiju za Rome koja bi uvezala i NVO i državu i same Rome na terenu. Posebno u sferi lobiranja. Prvi zadatak je izboriti se da postanemo nacionalna manjina“, rekla je Arus.

Dalibor Tanić, glavni i odgovorni urednik Romskog portala UDAR iz Sarajeva je rekao da paralelno sa svim ovim pitanjima je nužno da romski civilni sektor izgradi profesionalnu komunikaciju sa medijima. „Neke stvari ostanu u drugom planu zbog neznanja kako sarađivati sa medijima, ali nekada i odsustva želje. Mediji o romskim pitanjima malo i površno izvještavaju. Potrebno je saradnjom sa medijima ponudi im zanimljive priče i omogučiti da izvijeste o onome šta se radi kroz projekte ili dešava na terenu“, rekao je Tanić.