Romski
Cilj nam je da umrežimo i povežemo mlade ljude širom Bosne i Hercegovine u svrhu stvaranja prilika da se mladi vezuju i kreiraju bolju budućnost, što bi se trebalo postići kroz edukativno kreativni program, kazala je Mirna Omerčaušević, programska menadžerica Udruženja ”Zaboravljena djeca rata“ tokom današnje konferencije “Moj glas, moj mir”, održane u Sarajevu.
Kako je objasnila Omerčaušević u programu učestvuju mladi od 18 do 24 godine iz svih dijelova BiH, a konferencija je započela jučerašnjom posjetom Parlamentarnoj skupštini BiH i susretima sa visokim zvaničnicima.
„Mladi su imali priliku da se upoznaju sa strukturalnim stubom društvom. Razgovarali su sa dr. Denisom Zvizdićem koji je odgovarao na pitanja mladih koji su pokazali jasno razumijevanje problema mladih u BiH, ali i potrebe koje nisu zadovoljene sistemom“, kazala je Omerčaušević.
Dodala je da su mladi sa cijele teritorije BiH, svih lokalnih zajednica i bez obzira na svakodnevnu političku retoriku koja razdvaja ne samo mlade, već cjelokupno društvo BiH, iskazali da imaju iste ili slične probleme.
„Ono što je vrlo važno istaći jeste da konferencija ima svrhu, pored povezivanja, osnaživanje mladih ljudi u prenošenju vještina i znanja koje će ovdje usvojiti i prenijeti u svoju lokalnu zajednicu”, rekla je Omerčaušević.
Govoreći o stavovima mladih kada je riječ o odlasku iz Bosne i Hercegovine Omerčaušević je naglasila da su u ovoj grupi mladih mišljenja podijeljena, od njih četrdeset pola ih izražava želju za odlaskom, a druga plovica ima želju za ostankom.
Slobodan Blagovčanin predavač i omladinski aktivista – CAT u BiH naglašava da, iako je prošlo 26 godina nakon ratnih dešavanja u BiH, mladi smatraju da je izuzetno važno i potrebno prije svega na pravilan način sjećati se svih žrtava rata, ali i kroz ovakve projekte dobiti mogućnost da mladi iz različitih entiteta, kantona i Brčko distrikta dolaze na jedno mjesto i spajaju svoje narative te iznalaze rješenja za budućnost.
„Mislim da nam je sve jasnije da se iz godine u godinu nameće da ne možemo živjeti samo jedni pored drugih, važno je da se i mi mladi uključimo u te procese izgradnje mira i da mi mladi počnemo davati svoj doprinos bar kada je riječ o zbližavanju i pravilnom odnosu prema dešavanjima koja smo imali u periodu devedesetih, ne samo u BiH, smijem slobodno da kažem, jer smo mi usko vezani za čitav Balkan, već i u ostalim državama regiona“, rekao je Blagovčanin.
Smatra da postoje mladi koji žele raditi i motivirati vršnjake da se bave društveno-korisnim radom.
„Izgradnja mira u BiH, održavanje mira u BiH, mislim da je pitanje i problem broj jedan svakog od nas. Podsjetit ću vas, mladi posljednjih godina ne odlaze isključivo iz finansijskih razloga, isto tako iz BiH odlaze zbog neizvjesnosti i straha od budućnosti, od eventualnih novih sukoba“, mišljenja je Blagovčanin.
Ajna Jusić, predsjednica Udruženja ”Zaboravljena djeca rata“, govorila je o projektu ”Živi spomenici”.
„Živi spomenici- iz razloga što želimo da skrenemo pažnju kako vladajućim strukturama tako i u društvu, da mladi više ne mogu naprosto da budu žrtva kolektivno nametnutog identiteta koji ih po etničkim grupama nekako separira i ne dozvoljava im da međusobno sarađuju“, rekla je Jusić dodavši kako sav proces kroz koji prolaze s mladm ljudima jeste u svrhu kreiranja njihovih vlastitih identiteta i stavova.
„Kad malo bolje razmislimo, danas u BiH, mladi čim se rode odmah ih dočeka nacionalizam, dočeka ih sve ono što su naši političari učinili ovoj državi i nek je onda sramota da bude svakog političara koji uzmi pojam ‘odliv mozgova’ u svoja usta i riječi jer odlivu mozgova upravo oni doprinose, a naši mladi ljudi nemaju priliku da se izraze i kažu šta misle te kreiraju svoje jedinstvene prilike za same sebe“, kazala je Jusić.
Također, Jusić se osvrnula i na odluku visokog predstavnika Valentina Inzka o nametanju zakona kojim se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina.
„To je preduvjet za bilo koju vrstu rehabilitacije ovog stanovništva i ove države. Mi pozitivno pozdravljamo ovaj zakon i ja se nadam da će predstavnici vlasti za ozbiljno to uzeti i da nećemo morati i dalje trpjeti različite etnonacionalističke i virusne pojave u kojima živimo zadnjih 27 godina“, rekla je Jusić.
Unutar četverodnevne posjete održana su i predavanja različitih tematika, od online kampanja i komunikacije putem digitalnih medija, do medijske pismenosti i pričanju priče na tri načina, ali i o ličnim i kolektivnim identitetima, koji su nametnuti.
