Romski
Obuhvat imunizacijom u većinskim romskim zajednicama u Bosni i Hercegovini trenutno iznosi samo četiri posto! Ovaj alarmantni podatak UNICEF-a predstavlja i dalje jednu od najnižih stopa imunizacije u BiH.
Prve informacije, a prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, o obuhvatu romske djece vakcinama iz programa imunizacije, objavljene su 2012. Tada su objavljeni rezultati Prvog istraživanja višestrukih pokazatelja (MICS) za romsku populaciju u BiH, koje je provodio UNICEF u saradnji sa resornim ministarstvima i nevladinim sektorom. Pokazali su da je obuhvat romske djece vakcinama iz obaveznog programa imunizacije jako nizak, neprihvatljiv.
Vakcine su besplatne
Iako su sva djeca u BiH, uključujući i romsku, zdravstveno osigurana u dobi do šest godina bez obzira da li njihovi roditelji imaju zdravstveno osiguranje, samo mali broj njih prolazi redovan program vakcinacije.
Vakcine jesu besplatne, ali se novac kroz projekte izdvaja za edukaciju, informisanje na terenu i druge projektne aktivnosti.
Osiguranje u nekim slučajevima ne bude ostvareno iz nekoliko razloga: nepoznavanje prava na ostvarivanje socijalne i zdravstvene zaštite, izostanak traženja podške centara za socijalni rad, kašnjenja u prijavljivanju djeteta matičnom uredu, neredovno pohađanje škole, nepostojanje stalnog prebivališta roditelja, samo su neki od razloga, pojašnjava za Udar Fatima Čengić iz UNICEF-a. Iako postoje pomaci, smatra, i dalje je potreban dugotrajan rad i zalaganje šire grupe aktera.
Upravo zbog toga, UNICEF, u saradnji sa Romskim informativnim centrom Kali Sara i Udruženjem Romalen Kakanj, provodi projekat „Podizanje svijesti o važnosti vakcinacije sa posebnim fokusom na romsku djecu – Imunizacija za svako dijete“:
–Ovaj projekat je od velike važnosti sa stanovišta imunizacije ali i zaštite svih ljudskih i dječijih prava garantiranih Ustavom BiH i Konvencijom o pravima djeteta. Imunizacija je kontinuirano u fokusu našeg djelovanja – kaže Fatima Čengić.
Projekat se odvija kroz dvije važne komponente: rad u zajednicama i organizovanje medijskih kampanja. Kroz terenski rad vršit će se edukacija ispitanika o važnosti imunizacije. U UNICEF-u očekuju da doprinese jačanju zajednica i podizanju svijesti o važnosti imunizacije kao i širenju relevantnih i tačnih informacija o vakcinama.
U okviru projekta, Udruženje Centar za podršku Roma Romalen Kakanj je zaduženo za koordinaciju aktivnosti na terenu i kreiranje baze podataka na osnovu terenskog rada 16 medijatora. Medijatori će raditi u zajednicama u 4 (četiri) kantona: Kanton Sarajevo, Zeničko-dobojski, Srednjobosanski i Tuzlanski kanton.
Udruženje Kali Sara – Romski informativni centar je zaduženo za izradu analize barijera i prepreka u procesu vakcinacije, komunikacije i koordinaciju projekta. Realizacija projekta je počela u decembru 2019.godine i trajat će do kraja maja 2020.godine.
Za nekoliko mjeseci bit će dostupni rezultati analize koja će, između ostalog, ponuditi odgovore i o uzrocima tako niske stope imunizacije u romskim zajednicama.
Za sada je evidentno, kažu u UNICEF-u, da je u prethodnom period, u generalnoj populaciji veliki broj djece bio zaražen morbilama.
Također, radi se i na identifikaciji problema po regijama, jer je evidentno da postoje razlike u procentu imununizacije u zavisnosti od područja. Upravo ta niska stopa imunizacije pokazuje, smatra Fatima Čengić, da mjesta za napredak itekako ima:
–Svi relevantni akteri predano i odgovorno obavljaju svoje dužnosti ali niska stopa imunizacije ipak pokazuje da možemo i moramo raditi više kako bismo pokrivenost doveli na prihvatljiv nivo. Ovo je problem cijele naše regije a ne samo Bosne i Hercegovine. Od izuzetne je važnosti stvaranje kolektivnog imuniteta u prvom redu zbog malog broja djece koja ne mogu da budu vakcinisana iz opravdanih razloga.
Ko radi za Rome
Iako je imunizacija besplatna za svu djecu u BiH, sredstva za ove projekte potrebno je izdvajati kako bi se korisnici informisali o svojim pravima i važnosti imunizacije. Prethodnih godina slične aktivnosti odvijale su se i posredstvom zavoda za javno zdravstvo na raznim nivoima. Funkcionisali su tako da su zavodi davali grantove nevladinim organizacijama koje su zatim u lokalnim zajednicama provodile potrebne aktivnosti. Iako je bilo dosta zamjerki na način i dodjelu sredstava, danas se situacija značajno promijenila. Muradif Biberović iz Udruženja Romano Drom iz Živinica nekada je bio dosta nezadovoljan načinom na koji su sredstva za ove i slične namjene dijeljena, ali kaže da je danas sistuacija značajno bolja. Ipak, generalni problem sa odnosom prema romskoj populaciji oslikava se i u oblasti imunizacije, upozorava Muradif:
– Već duži niz godina problem je neromskih organizacija koje navodno rade za Rome TK-a i Bijeljine i uz pomoć Ministarstva za ljudska prava implementiraju projekte iz Akcionog plana za Rome. Naravno da nam ne smeta niko ko radi za Rome, ali nikako bez nas, a pogotovo da ne znamo ni koje projekte provode, zašto i kome. Tako je i sa projektima iz oblasti imunizacije. Moj prijedlog još od prije tri godine bio je da se sredstva za zdravstveno osiguranje iz AP prebace na zavode zdravstvenog osiguranja po općinama ili gradovima.
U ranijim izvještajima ombudsmena navodi se nezadovoljstvo zbog netransparentnosti samog provođenja projekata imunizacije, kada je riječ o sredstvima Ministarstva za ljudska prava i Akcionom planu iz oblasti zdravstvene zaštite. Upravo je na takve probleme upozoravao i Biberović:
– Ministarstvo za ljudska prava prvih godina dodjeljivalo je sredstva za imunizaciju u RS-u na način da je praktično naplaćena za romsku djecu dok je za ostalu bila besplatna. Ili su ta sredstva za zdravstveno osiguranje dodijeljena za edukaciju Roma koja nije donijela neke posebne rezultate.
Na području na kom djeluje njegovo udruženje problem je predstavljalo i to što brojna djeca uopšte nisu bila upisana u matične knjige rođenih. Čak 212 djece i odraslih nije bilo registrovano, pa samim tim nije imalo ni pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Uz pomoć stranih organizacija nevladin sektor intenzivno je radio na rješavanju ovog problema.
Važnost informacije
Domaće institucije tvrde kako sva djeca u BiH imaju jednak pristup zdravstvenoj zaštiti. Ako se na stranu stavi, na što je često upozoravano, netransparentan utrošak sredstava za ovu namjenu iz državnog budžeta, drugi nivoi tvrde da su osigurali jednakopravnost u ovoj oblasti.
U Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH podsjećaju na obavezan kalendar vakcinacije, koji podrazumijeva BCG vakcinu odmah po rođenju, te kasnije vakcinaciju i revakcinaciju DTP, polio hepatitisa, rubeole, zaušnjaka, i drugih:
Vakcine su besplatne i dostupne svoj djeci, a program je regionalno ujednačen i slijedi smjernice Svjetske zdravstvene organizacije – pojašnjavaju za Udar:
– Cilj programa imunizacije, kao i Svijeta po mjeri djeteta je da se na nivou države u 90 posto procenata slučajeva osigura potpuni obuhvat imunizacijom, kako bi bila zaštićena djeca koja zbog bolesti ne mogu primiti vakcinu. Razni su uzroci slabe pokrivenosti, generalno: mala učestalost bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama pa se ne smatraju opasnim, stalno kompromitiranje stručnjaka, nedovoljna medijska podrška i senzacionalizam, raniji problemi s nabavkom cjepiva, ljudi koji govore protiv vakcina, a najčešće bez dokaza.
U sklopu realizacije mjera iz Akcionog plana radi se edukacija romskih medijatora, roditelja i djece o značaju vakcinacije. U zadnje dvije godine, kažu u Zavodu, obučena su djeca u Tuzli i Kaknju, koji dalje svojim vršnjacima pričaju o tome zašto je vakcinacija važna. Na postavljena pitanja odgovaraju i doktori medicine. Tokom zdravstvenih pregleda, još jednom je potvrđena poznata činjenica: niska pokrivenost vakcinama iz obaveznog programa ali i visok stepen pokrivenosti vakcinama iz porodlišta, kao i visok stepen odustajanja od doza koje trebaju primiti kasnije:
– Primjena MICS metode, rezultati pregleda vakcinalnih kartona, ukazuju na potrebu dodatnih aktivnosti kako bi se ta stopa povećala. To bi se trebalo odnositi na svu djecu, bez obzira na etničku pripadnost.
Obuhvat imunizacije djece u Federaciji BiH je ispod ciljnog, slažu se naši sagovornici. Tako je u cijeloj državi. Romska populacija je kao najbrojnija manjina naročito ugrožena, zbog više već nabrojanih razloga. Razlog za to leži i u brojnim slučajevima o kojima se posljednjih decenija u našoj zemlji ali i regiji izvještavalo nekritički i bez potrebnog znanja. Pojedinci koji su širili neprovjerene informacije nisu procesuirani i kažnjeni, a šteta koja je time načinjena teško se može popraviti. Otuda i generalno nepovjerenje jednog dijela javnost i roditelja prema vakcinama.
Kada se tome doda i težak položaj u kojem se nalaze bh. Romi, ponekad otežan pristup zdravstvenim uslugama, te neiformisanost o važnosti imunizacije, jasno je da je riječ o krupnom zalogaju o kojem zajedničkim snagama trebaju brinuti svi: nevladin sektor, resorna ministarstva i zavodi, uz pomoć međunarodnih istitucija. Samo tako će poražavajući procenat imunizacije od 4 posto u većinski romskim zajednicama biti izmijenjen.
(portal-udar.net)
