SANDRA KASUNIĆ: Mi želimo zajedno s Romima buditi jednakost i biti jednaki

1066
Sandra Kasunić (Fotografija ustupljena portalu Udar)

Sandra Kasunić, voditeljica je projekta ARISE ROMA u okviru kojega se u šest hrvatskih gradova provodi program „Tjedan jednakosti” kojim se želi upozoriti šira javnost na probleme diskriminacije romske populacije i  probuditi jednakost, bila je naš sagovorinica. S sandrom smo razgovarali o samom Tjednu jednakosti, ciljevima ovog programa, postignućima, te novom Tjednu jednakosti koji bi se trebao održati u Rijeci.

Centar za mirovne studije u suradnji s Romskom organizacijom mladih Hrvatske i organizacijom Arterarij, od travnja do lipnja, u šest gradova Hrvatske provodi projekt Tjedan jednakosti. Započeli ste u Zagrebu na 50. Svjetski dan Roma (8.travnja), a nastavljate u Slavonskom Brodu, Rijeci, Čakovcu, Belom Manastiru, Kutini. O kakvom je projektu riječ?

-Tjedni jednakosti kojeg planiramo provesti u šest hrvatskih gradova dio su jednog našeg zajedničkog, šireg dvogodišnjeg projekta „Arise Roma“. Uz Tjedne jednakosti provodimo i društvenu kampanju ProBudiJednakost na društvenim stranicama naših organizacija. Sami Tjedni jednakosti sastoje se od niza, poglavito kulturno-umjetničkih aktivnosti pri čemu posebno treba izdvojiti audio-vizuelnu izložbu Jednog dana život će biti lijep Barbare Matejčić i Ane Opalić koji je nastavak projekta Kad odrastem bit ću bogataš i koja se bavi budućnošću i onome o čemu sanjaju djeca koja žive u ekstremnom siromaštvu. A nejednakost i siromaštvo u kojoj odrastaju brojna romska djeca nedostatak je stvarne slobode da ostvaruju svoje snove…

Tu je i  poznata i nagrađivana predstava Pogledaj me, (autora Romana Nikolića u kojoj glume Severina Lajtman i Siniša Senad Musić), koja također progovara o različitim diskriminacijama odnosno o društvenim odnosima koje uske percepcije identiteta uokvirene u predrasude ostavljaju na društvene subjekte i budućnost zajednice. Uz to imamo različite performanse i intervencije u javnom  prostoru kao što je simbolično Rušenje zida diskriminacije predrasuda s ciljem da se upoznaju građani sa svakodnevnim diskriminacijama kojima su izloženi Romi, te potrebi da se svi tome suprostavimo, zatim  informativno edukativne susrete i radionice za medijatorice i medijatore u romskim zajednicama, a na društvenim mrežama naših organizacija paralelno ide i akcija ProBudiJednakost, kroz koje izvještavamo širu publiku o sadržajima koje provodimo, ali i stalno te sadržaje nadopunjujemo i širimo.

Koje su ključni ciljevi i aktivnosti ovog projekta i što se s njim konkretno želi postići?

-Kao što sam već napomenula program Tjedni jednakosti koji provodimo u šest gradova dio je šireg projekta Arise Roma čiji je opći cilj osnaživanje romskih zajednica a onda u tom sklopu posebno osnaživanje mladih Romkinja i Roma, suzbijanje diskriminacije te jačanje romskog civilnog društva. A Tjedni  jednakosti unutar toga kao glavnu ciljanu skupinu imaju opću populaciju. Kroz programe ovih Tjedana želimo upoznati što širi krug naših građanki i građana s raznim oblicima, manifestacijama i posljedicama diskriminacije te socioekonomskih nejednakosti kojima je izložena i s kojima je suočena romska populacija. Mi želimo zajedno s Romima buditi jednakost i biti jednaki. To je naša osnovna poruka.

Što držite dosadašnjim postignućima i koji su bili ključni motivi za pokretanje  ovog projekta?

-Pa ja bih rekla da smo mi s našim dosadašnjim radom otvorili nove prostore i kanale komunikacije, da smo došli do novih ljudi, prostora i ideja. Naravno radi se o dugoročnom radu, iako se nadamo da neće trajati „vječno“ i da će se negativnosti početi smanjivati. Osnova pokretanja našeg projekta bilo je sustavno istraživanje o položaju Roma u Hrvatskoj koji su 2017. godine proveli Centar za mirovne studije i tvrtka Ecorys Hrvatska, a po narudžbi Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

-To istraživanje pokazalo je kako su Romi u Hrvatskoj višestruko marginalizirana skupina, i to u svim područjima društvenog, ekonomskog i političkog života, a sukus toga možda najbolje ilustrira činjenica da je u toj jednoj godini svaka četvrta Romkinja ili Rom doživjeli neki oblik diskriminacije.  Naš projekt je bio  reakcija i odgovor na tu situaciju.  S pripremom projekta počeli smo već 2019. i sada je projekt je već u drugoj godini. Smatramo da smo našim aktivnostima počeli utjecati na probleme i potrebe koji su mapirani tim istraživanjem.

U projekt je uključena  Romska organizacija mladih Hrvatske. Koliko su projektne aktivnosti i sadržaji projekta  usmjereni na mlade?

-U sklopu projekta Arise Roma kojeg financira Europska komisija proveli smo i šestomjesečni Program prakse i mentorske podrške. Naime, kroz Program prakse i mentorske podrške spojili smo desetero mladih romskih aktivistkinja i aktivista s pro-romskim organizacijama civilnog društva diljem zemlje. Tijekom prva tri mjeseca, mladi aktivisti radili i učili su uz podršku svojih mentorica i mentora u organizacijama domaćinima o radu u civilnom društvu te su nakon toga na temelju mapiranih potreba vlastitih zajednica i svojih ideja proveli mini-projekte s ciljem uključivanja, suzbijanja diskriminacije i poboljšanja uvjeta života romskih zajednica. Teme mini projekta bili su primjerice unapređenje zdravlja Romkinja, unaprjeđenje obrazovnih ishoda romskih učenika, tematiziranje Samudaripena (romskog holokausta ) putem kreiranja webstranice i bloga, motiviranje srednjoškolaca za upis u visoko obrazovanje putem online sastanaka i motivacijskih videa.

Praksa je bila koncipirana tako da pruži podršku razvoju njihovih sposobnosti, ali i što je još važnije da podigne njihovo samopouzdanje, njihovo shvaćanje i osjećaj da puno toga mogu sami uraditi i doprinijeti osnaživanju romskog civilnog društva, ali i društva u cjelini. Prostora za pozitivne pomake ima.  Značajno je u ovom kontekstu istaknuti nalaz spomenutog istraživanja po kojem čak 75 posto Romkinja i roma svoje susjedske odnose s općom populacijom  ocjenjuje  dobrim ili vrlo dobrim i to je vrijedna osnova iz koje se mogu razvijati mnoge stvari.

Projekt je usmjeren na probleme diskriminacije. Diskriminacija se često javlja kao „opće mjesto“ romske situacije. Da li ovaj projekt u odnosu na te probleme ima određene specifičnosti i koje? 

-Romi su često, prečesto diskriminirani, njihova su prava vrlo ugrožena i osujećena ali se ne radi samo o tome da se ta prava ne smiju kršiti već se u nekim važnim socijalnim i ekonomskim pitanjima u ta prava mora ulagati. Mora ulagati država, mora ulagati društvo i za njihovu i za vlastitu dobrobit. Pri tome treba razvijati i  nekonvencionalne i inovativne ideje i pristupe. U civilnom sektoru za to postoje kapiciteti, znanja i sposbnosti, ali ih treba više aktivirati i iskoristiti, a vrlo nam je važno da značajnije impulse možemo dobiti i iz romsih zajednica, od njihovih organizacija civilnog društva, jer oni jako dobro znaju što su im potrebe i kako ih se može kvaliteno i efikasno zadovoljiti.

Kao dio svojih programskih aktivnosti spomenuli ste radionicu za medijatore u romskim zajednicama. Što bi bila uloga tih medijatora?

-Edukacija Medijatori i medijatorice za romske zajednice je program koji okuplja ljude različitih profesija kao što su socijalni radnici, nastavnici, odgajateljice, policajci koji rade sa romskim zajednicama i ljudi i aktivisti iz romskih zajednica. Cilj radionice je unaprijediti suradnju i jačati kapacitete za prevenciju. Ideja je da ljudi upoznaju, osnaže za suradnju i rješavanje potencijalnih problema, za prevenciju nasilja. Uz to, na edukaciji uče koji zakoni, strategije i postupci mogu doprinijeti rješavanju problema i suzbijanju višestruke diskriminacije.

Sljedeći Tjedan jednakosti trebao se održati u Rijeci u prvoj polovini svibnja, ali je odgođen. Kada će te ga realizirati?

-U Rijeci imamo trenutno malo izraženiju negativnu epidemiološku situaciju pa smo događanja u Rijeci koja su trebala biti početkom svibnja odgodili i vjerojatno ćemo ih realizirati u srpnju. Ali svakako žarko želimo jedan Tjedan jednakosti realizirati u Rijeci, jer Rijeka ima jedan veliki potencijal da nas prihvati te da tako tako dalje razvijemo naše kontakte i otvorimo nove prostore suradnje. Zato očekujemo  vrlo pozitivne reakcije i razvoj suradnje na budućim zajedničkim projektima.

(Portal Udar)