Romski
Romska zajednica u BiH svakodnevno se suočava sa brojnim problemima. Iz dana u dan ti problemi rastu, postaju sve komplikovaniji, opsežniji. Iako romska populacija spada u jednu od najugroženijih u BiH, iz te kategorije mogla se može izdvojiti jedna posebno ugrožena skupina, a to su djeca.
Već od malih nogu, ona su na margini. Mnoga od njih pravno su nevidljiva, nikada zavedena u matične knjige, te tako uskraćena u pogledu socijalne i zdravstvene zaštite.
Veoma rijetko je romskoj djeci omogućeno da pohađaju vrtiće. Prijevoz do škole, udžbenici, užina, vannastavne aktivnosti, sportovi… Dok se za veliki broj djece iz većinskog stanovništva sve ovo podrazumijeva, za dijete koje dolazi iz romske porodice, ovo je teško osvojivo područje.
Gotovo na svakom koraku, romska djeca se koriste za prosijačenje, a najviše ih je na području Kantona Sarajevo.
Sanela i Gazmend
O životu ove djece ulice, pričali su nam Sanela Baljak i Gazmend Januzi. Njih dvoje su uposlenici Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo i članovi su mobilnog tima za prevenciju prosijačenja.
Ovo dvoje mladih ljudi najveći dio dana posvjećuju djeci koja se nalaze na ulici, koja slučajne prolaznike mole da im udjlele neku milostinju. U 90 posto slučajeva radi se o romskoj djeci.
Kako izgleda jedan njihov dan, govori nam Sanela. Oni svakodnevno obilaze ulična žarišta, raskrsnice i ostala mjesta koja su podobna za prosijačenje.
Ovo dvoje mladih i vrijednih ljudi skoro pa nikad ne odmaraju, intervencije su im česte, a mjere koje su dužni poduzeti nisu nimalo lagane i jednostavne.
“Ukoliko zateknemo neko dijete u prosijačenju naš je zadatak prvenstveno identifikacija, zatim da na adekvatan način saznamo njegovo zdravstveno stanje i da zbrinemo to dijete”, kaže Sanela.
U toku razgovora i Sanela i Gazmend su sve vrijeme isticali da je njihov primarni zadatak najbolja zaštita interesa djeteta.
Fizički napadi su njihova svakodnevnica
Nije neoubičajna situacija da budu fizički napadnuti od roditelja ili osoba koja tjeruju maloljetna lica na prosijačenje. I u tom slučaju ostaju profesionalni i drže se standardnih procedura, traže aistenciju policije i ostalih relevantnih institucija.
“To je naša svakodnevnica, mi do kraja radimo svoj posao. Ponekad, na početku budu burne reakcije od strane porodice, ali na kraju bude i slučajeva da nam se zahvale, kada shvate da to radimo za dobro djeteta“, kaže Gazmend.
Misija njihovog ne samo posla, nego i cijelog života jeste da dan završe sretni i zadovoljni jer su nekom djetetu spasili život i usmjerili na pravi put.
Najveći izazovi su sticanje povjerenja i nevidljiva djeca
Primjera ima monogo, i pozitivnih i negativnih. Kažu da je najveći izazov za mobilni tim sticanje povjerenja djeteta, a i roditelja.
Svakodnevno na usluzi djeci, nailaze na mnogo potoškoća i problema. Jedan od tih problema je što nailaze na djecu koja su nevidljiva.
“Jedan od izazova jeste da naiđemo na dijete koje je nevidljivo, koje nije upisano u matičnu knjigu rođenih, koje ne postoji. Međutim, savladati takav izazov, pomoći da se dijete upiše u matičnu knjigu rođenih, dobije rodni list, državljanstvo je naša najveća pobjeda”, ističe Sanela.
Prevencija i obrazovanje
Prevencija je jedan od najboljih načina kako smanjiti prosijačenje i zloupotrebu djece. Rad u lokalnim zajednicama, informisanje, edukovanje uveliko smanjuje broj djece na ulici.
Osim radionica za djecu, oni organizuju i radionice za roditelje, kako bi ih informisali o mogućim neželjenim posljedicama kako za njih same, tako i za njihovu djecu.
“Pričamo sa roditeljima koliko je bitno da upisuju djecu u školu, da se obrazuju, jer samo obrazovanjem možemo očekivati neke promjene za bolju budućnost te djece”, kaže Gazmend.
Kako bi unaprijedili svoje djelovanje i što više pomogli ugroženoj djeci, Sanela i Gazmend su članovi i romskog nevladinog udruženja, Asocijacije mladih Roma “AKSIOM”.
U sklopu aktivnosti “AKSIOMA”, oni svakodnevno obilaze romske zajednice, pomažu ljudima, pružaju podršku i na sve moguće načine pokušavaju da olakšaju težak život Roma i Romkinja u Bosni i Hercegovini.
Oni vjeruju da će se stanje poboljšati. Posmatraju optimistično, vjeruju u bolje sutra. Kažu da je glavni ključ obrazovanje, koje će donijeti promjene ne samo u romsku zajednicu, nego i u cijelo društvo.
(Portal Udar)
