Romski
Info sesija o Univerzalnom periodičnom pregledu (UPR) o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, čiji je cilj promocija i unapređenje ključnih aspekata ostvarivanja i zaštite ljudskih prava, održana je danas u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra, a u sklopu projekta koji finansira Vlada Kraljevine Nizozemske.
Sudionike skupa, koji je okupio djelatnike iz nevladinog i vladinog sektora te predstavnike međunarodnih organizacija, pozdravio je ambasador Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini Reinout Vos, istaknuvši značaj UPR ciklusa u kontekstu preispitivanja stanja i ostvarenog stepena ljudskih prava u zemaljama-članicama UN-a.
Govoreći o vlastitim iskustvima iz UN misije u Ženevi, podsjetio je na korake/procedure koji prate izradu nacionalnog izvještaja (UPR), a koji, nerijetko, predstavlja svojevrstan kritički osvrt na stanje u oblasti ljudskih prava.
Fokusirao se se na samu metodologiju izrade tog pregleda, uključujući i davanje određenih preporuka.
Ambasador Vos potcrtao je iznimnu ulogu koju u sklopu pripreme UPR-a imaju nevladine organizacije, koje su u poziciji dati vlastite informacije u sklopu ‘izvještaja u sjeni’, odnosno alternativnih izvještaja, a u kontekstu procesa koji organizira Ured visokog komesara za ljudska prava i koji kombinira sve informacije NVO, sublimirajući ih u jedan izvještaj, koji onda postaje zvanični dokument za Vijeće ljudskih prava UN-a.
Istovremeno, kazao je kako instrument – UPR predstavlja i priliku da se istakne/pokaže napredak ostvaren na planu poštivanja i ostvarivanja ljudskih prava u sklopu svake zemlje-članice UN-a.
O UPR ciklusu govorio je i predstvanik UN-a u BiH/politički savjetnik Ivan Lupis, ocijenivši kako je pravi trenutak za fokusiranje na situaciju u vezi s ljudskim pravima u BiH, budući da se u ovoj godini navršava deset godina od donošenja presude u predmetu „Sejdić i Finci“, a koja je već odavno trebala biti implementirana.
Podsjetio je u tom kontekstu na poruke/ocjene generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa izrečene tokom brifinga Generalne skupštine, koje se odnose na stanje u regionu zapadnog Balkana, uključujući i neophodnost provođenja spomenute presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, te nužnost usklađivanja zakona i politika koje će omogućiti dostizanje ciljeva u pogledu ljudskih prava.
Lupis je kazao kako UPR predstavlja jedinstven mehanizam i okvir za sve zemlje članice UN-a u sklopu kojeg je moguće odgovoriti na ključne izazove u oblasti unapređenja ljudskih prava, te se ujedno svrnuti i na modalitete kršenja tih prava, omogućavajući svakoj zemlji da kaže šta je uradila, ili nije uradila na tom planu, a kako bi vlastite korake uskladila s obavezama UN-a putem redovnih procjena stanja na terenu.
U osvrtu na stanje u Bosni i Hercegovini, predstavnica Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i šefica Odjela za pripremu izvještaja Amela Huskić i koordinator programa iz Sarajevskog otvorenog centra Rasim Ibrahimagić, ukazali su na ulogu koju u procesu pripreme UPR-a imaju institucije vlasti i organizacije civilnog društva u BiH.
Bosna i Hercegovina je, kako je rečeno, u prvom UPR ciklusu, 2010. godine dobila 125 preporuka nadležnog UN tijela, od kojih je prihvatila 89, dok joj je u drugom 2014. upućeno 167 preporuka, a u toku su pripreme za treći ciklus UPR-izvještaja koji će biti finaliziran do kraja godine u skladu s metodologijom, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo u 2018. godini.
U tom kontekstu, značajnim je ocjenjeno da je u BiH donesen Zakon o zabrani diskriminacije kao i izmjene i dopune tog zakona, kojim su obuhvaćene i osobe s invaliditetom, te pripadnici LGBT populacije.
Usto, u BiH je, radi eliminacije govora mržnje iz javnog prostora, donesen odgovarajući akcioni plan čija je implementacija u toku, a u međuvremenu su doneseni i akcioni planovi u vezi sa statusom nacionalnih manjina (ukupno 17 u BiH), te je aktuelno donošenje odgovarajućih strategija na tom planu.
S obzirom na to da nadležne institucije u BiH, nerijetko, zanemaruju izdate preporuke, NVO, kako je ocijenjeno, mogu doprinijeti procesu njihove implementacije i uopće unapređenju stanja u oblasti ljudskih prava putem primjene međunarodnih standarda kao aktivni sudionici svih procesa orijentiranih ka tim ciljevima, a što, uz ostalo, podrazumjeva i zagovaračke aktivnosti i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva.
Inače, univerzalni periodični pregled (UPR) o stanju ljudskih prava je mehanizam Vijeća za ljudska prava UN-a, usmjeren ka unapređenju ljudskih prava u svim zemljama-članicama, na način da se prikupljaju relevantne informacije od država (nadležnih institucija), UN-ovog Ureda visokog komesara za ljudska prava, te informacije drugih relevantnih aktera, uključujući, u prvom redu, organizacije civilnog društva. UPR je jedinstveni proces i svaka država-članica UN, pa tako i BiH, obavezna je sačiniti izvještaj i prezentirati ga Komitetu za ljudska prava UN-a.
Taj dokument, u skladu s metodologijom izrade, između ostalog, sadrži izvještaj o pravnom okviru za unapređenje ljudskih prava, institucijama za zaštitu ljudskih prava, unapređenju i zaštiti prava nacionalnih manjina, prava djeteta, rodne ravnopravnosti, prava osoba sa invaliditetom, izbjeglica i raseljenih osoba, te izvještaj o slobodi izražavanja, udruživanja i drugim aspektima/pokazateljima iz domena poštivanja, zaštite i unapređenja u oblasti ljudskih prava.
(FENA)
