Bez obzira odakle su i ko su, djeca imaju slične želje – da postanu samostalni, pronađu zaposlenje i budu zadovoljni u životu. Put do prosperiteta svakog djeteta podrazumijeva školovanje kao najsigurniju investiciju u budućnost. Pravo na kvalitetno obrazovanje pripada svakom djetetu, što je određeno i na međunarodnom planu, Konvencijom o pravima djeteta.
Ipak, u zemljama Sjeverozapadnog Balkana pojedina djeca su i dalje u visokom riziku od nepohađanja nastave ili napuštanja nastavnog procesa.
Ova pojava posebno je prisutna među pripadnicima ranjivih skupina. Između ostalog, razlozi mogu biti siromaštvo, udaljenost škole, potreba da dijete pomaže roditeljima, rani brak, poteškoće u razvoju, strah od diskriminacije, nedovoljna inkluzivnost okoline ili nešto drugo.
Pandemija COVID-19 je djeci u riziku dodatno otežala pristup obrazovanju, jer online nastava nije pristupačna svakom djetetu. Vjerovatnoća da će djeca iz ranjivih kategorija pohađati online nastavu je tek 28%, a najmanji broj online časova pohađaju pripadnici romske zajednice (13%) i djeca koja žive u relativnom siromaštvu (20%) prema podacima istraživanja koje su provele organizacije UN u BiH.
Prepoznajući ovaj problem, organizacija Save the Children u Bosni i Hercegovini i Srbiji provodi projekt i kampanju Zaštitimo obrazovanje, u sklopu čega pomaže školama, obrazovnim vlastima i lokalnim zajednicama da svakom djetetu omoguće kvalitetno obrazovanje.
O kontekstu provođenja ovog projekta govori Andrea Žeravčić, direktorica organizacije Save the Children za sjeverozapadni Balkan.
„Pandemija COVID 19 je negativno uticala na sve prethodne višegodišnje napore vladinog i nevladinog sektora da se osigura pristup kvalitetnom obrazovanju za svako dijete i da se proaktivno radi na identifikaciji djece koja su u riziku od napuštanja obrazovanja. Višemjesečnim izbivanjem iz školskih klupa, bez adekvatnog pristupa online nastavi, kao i bez adekvatne podrške u usvajanju znanja primjerenih uzrastu, veliki broj djece iz ranjivih grupa je u povećanom riziku od napuštanja obrazovanja. Obrazovni sektor je ključan, ali ne može sam efikasno djelovati u preventivnim aktivnostima – zato je podrška drugih institucija i sektora od ogromne važnosti, a ona se ostvaruje kroz jasan protokol djelovanja svih aktera“, kazala je Žeravčić.
Projekt se provodi u lokalnim zajednicama Unsko-sanskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona, te u beogradskim opštinama Zvezdara i Palilula. Ukupno je obuhvaćeno devet ‘pilot’ škola, po tri na svakoj teritoriji, u kojima se provode aktivnosti. Između ostalog, kroz projekt je osigurana oprema za škole koja će pomoći da najugroženiji učenici dobiju pristup nastavi, kao i edukacija za nastavnike u cilju sticanja dodatnih kompetencija za izvođenje nastave u svim okolnostima.
Dugoročna korist projekta za širu zajednicu ostvaruje se kroz okupljanje i saradnju ključnih partnera u procesu obrazovanja te uspostavu jedinstvenih protokola postupanja, odnosno referalnih mehanizama koji za cilj imaju prevenciju napuštanja i izostavljanja djece iz nastavnog procesa. Osim škola, u ovu aktivnost uključena su ministarstva obrazovanja i prosvjete, centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove, policija, nevladin sektor, roditelji i lokalne vlasti.
U organizaciji Save the Children smatraju da se dobrom saradnjom i planiranjem može postići mnogo na izgradnji pristupačnijih, kvalitetnijih i sigurnijih školskih sistema u lokalnim zajednicama, jer svako dijete je bitno. Cilj i fokus obrazovanja treba biti dugoročna dobrobit za pojedinca, generaciju i društvo u cjelini.