Romski
Dervo Sejdić, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava, je zatražio od Visokog predstavnika Kristijana Šmita da zvanično organizuje javnu tribinu u kojoj bi različite ciljne grupe iznijele svoje prijedloge i kritike potencijalne promjene različitih ustava u BiH i Izbornog zakona BiH.
Sejdić navodi da vjeruje da je Šmit u zadnjoj nametnutoj odluci deblokirao i ubrzao
formiranje izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, „ali ste zadržali princip etničkog izbora predsjednika i podpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, zadržavajući etnički princip i u Republici Srpskoj koju ste svojom Odlukom zaobišli“. Stoga Sejdić, pozivajući se na svoj raniji susret sa Visokim predstavnikom, navodi:
„Kako i sami rekoste na našem susretu, Evropska Unija neće prihvatiti etnički podijeljenu državu iz koje svakodnevno zbog loših ekonomsko socijalnih, bezbjednosnih i političkih odnosa protkanih korupcijom i nepotizmom odlaze porodice, odlaze mladi i obrazovani ljudi. Na ovu Javnu tribinu, kako ste i obećali, pozovite Akademsku zajednicu BiH, stručnjake iz oblasti Ustavnog prava i međunarodnog javnog prava kao i predstavnike Venecijanske komisije, Vijeća Evrope, Misije OSCE, ODIHR-a, predstavnike Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentima BiH i FBiH, kao i nas žive Apelante Sejdić, Finci, Zornić i Pilav, civilni sektor i druge relevantne organizacije koje se bave promocijom i zaštitom ljudskih prava“, piše Sejdić, dugogodišnji NVO i politički aktivista, u otvorenom pismu.
Tema potencijalne konferencije nije nova. Po podacima Medijskih inicijativa, samo od početka godine po preliminarnim informacijama bilo je 25 debata i seminara na kojima je NVO sektor, politički i pravni predstavnici kao i razne sive eminencije raspravljali o konstituciji BiH i Izbornom zakonu. No, riječ je o projektnim aktivnostima čiji rezultati nestanu kada se projekat okonča, ili politički izrežiranim kampanjama. Međutim, po mišljenju Derve Sejdića, potrebno je da Visoki predstavnik stane iza ovog događaja i sasluša kredibilna mišljenja.
Tokom 2022. godine pred OHR-om je održano devet različitih protesta o raznim političkim i društvenim pitanjima od čega je obezbjeđenje i protokol u pola navrata prihvatio dopise ili su se predstavnici OHR-a (ali ne i Visoki predstavnik) sastali se sa protestantima. No, nivo razmatranja tih zahtjeva je nepoznat.
