Romski
Ekonomska moć većine Roma u Makedoniji je toliko krhka da je pitanje mogu li uopće preživjeti ekonomsku krizu ovakve veličine. Osim toga, životni uvjeti čine njihova naselja izuzetno rizičnim područjima za brzo širenje virusa, a nedostatak zdravstvenog osiguranja otežava njihovo liječenje.
Većina Roma radi u neformalnoj ekonomiji koja uopće ne funkcionira, a njihove zalihe novca i proizvodi su zaista minimalni. Neke su stranke već zatražile određenu financijsku pomoć za najugroženije kategorije, ali vlada još nije donijela službenu odluku. Sumirano: lako bismo se mogli suočiti s masovnom kontaminacijom čitavih naselja s desecima tisuća stanovnika. Ili još gore, glad, socijalni nemiri i nestašica hrane – koji u Makedoniji ne postoje od kraja Drugog svjetskog rata.
Velika romska naselja u Makedoniji potencijalna su tempirana bomba za masovno širenje virusa Covid-19. To nije zbog etničke pripadnosti Roma, njihove religije, kulture ili bilo čega drugog, već zbog gustine prenaseljenosti i slabe ekonomske moći ljudi, što ograničava njihove mogućnosti za liječenje i prevenciju.
Donedavno je dodatni problem bila slaba svijest romske populacije o opasnostima ovog smrtonosnog virusa. Mnogo ljudi u romskim četvrtima ponašalo se kao da se ništa ne događa. Kada je policija konačno uvela red i zatvorila građane kod kuće – kao u svim ostalim delovima Skoplja i Makedonije, preko noći je postalo jasno da je većina Roma u takvoj krhkoj ekonomskoj situaciji da ne mogu preživjeti ni tjedan dana bez svakodnevnog rada koje je najčešće povezaoa s neformalnom ekonomijom.
LIJEK JE EKONOMSKI OPASNIJI OD SAMI BOLESTI
Ovo je dovelo do drugih problema. Dovelo je do egzistencijalnih problema koji mi je opisao moj prijatelj Ajredin koga poznajem duži niz godina.
“Bavim se otkupom i preprodajom starih stvari i otpada. To je dobro poznata i stara profesija za Rome u Skoplju. Ali već skoro deset dana ne mogu izaći na ulicu mopedom s prikolicom. To znači da će moje dvoje djece uskoro biti gladni. Moja supruga je također nezaposlena i nemamo socijalna primanja. Stvarno vrlo teška situacija.”
Ajredin, koga smo zbog policijskog sata morali kontaktirati telefonom, kaže da ništa nije drugačije u životu drugih ljudi u kvartu.
“Svi smo mi u istim problemima sve više i više. Možda postoje porodice koje imaju veće zalihe novca, ali su vrlo rijetke u našem kvartu. Čak ni trgovci nemaju previše novca da bi tako dugo preživjeli.”
Ovo su situacije primijetile nevladine organizacije i političke stranke.
Vođa romske Narodne stranke i kandidat za zastupnika, Gege Demirovski, pozvao je vlasti da pomognu najugroženijima koji jedva preživljavaju u ovom kriznom periodu coronavirusa.
“Pozivam građane (u ime Allaha), a ne u ime politike da hranu doniraju najsiromašnijima. U ovom trenutku nije važno naciju, važno je biti čovjek i pomagati.”
Pozvao je sve da pomognu sada kada je najteže, a ne samo kada trebaju glasovi Roma. Demirovski je napomenuo da je u ovom trenutku tržište Suto Orizarija gdje radi većina Roma sada zatvoreno pa je zato potrebna pomoć.
Vođa vladajuće stranke i kandidat za budućeg premijera Zoran Zaev, zatražio je i od Vlade da izdvoji 7000 denara (120 eura) po domaćinstvu za osobe bez posla ili osobe koje su dio neformalne ekonomije. Ali, bar za sada, ništa od toga nije u potpunosti ostvareno i Romi su prepušteni sami sebi.
ROMSKE NASELJE IMAJU POTENCIJALNO NAJVEĆI ZDRAVSTVENI RIZIK
Romi u Makedoniji (oko 60.000-100.000) obično žive u odvojenim naseljima na periferiji gradova. Postoje romske ulice i susjedstva koja zaista zadovoljavaju sve standarde modernog života i infrastrukturu koja je potrebna. Takva su neka od romskih naselja u Ohridu, Strumici, Skoplju. Ali nažalost, još uvijek postoje mjesta na kojima gotovo da i nema infrastrukture ili higijenskih uvjeta. Takva su poznata naselja Bair u Bitolji gdje su ulice toliko uske da ne mogu proći ni vozila hitne pomoći niti aparat za gašenje požara. Cigansko brdo u Kočani nije u boljem infrastrukturnom stanju, a u ostalim gradovima postoje izolirane enklave s Romima, koje će prema procjeni stručnjaka zbog prenapučenosti i loših higijenskih uvjeta biti posebno ranjive na potencijalno brzo širenje virusa Kovid 19.
Prema rečima Zorana Bikovskog, programskog direktora NVO FAM iz Delčeva, njihova organizacija koja je formirana kako bi imala pravnu ulogu zastupnika, sve je više primorana da postane direktna humanitarna organizacija.
“Prije svega, Romi rade na najtežim poslovima i na tim mjestima preporučena udaljenost od dva metra često se ne poštuje i tako nisu dovoljno zaštićeni. Drugo, prihod koji najčešće ostvaruju je vrlo nizak, a u ovoj trenutnoj krizi i nizu rastućih cijena voća i dezinfekcijskih sredstava ne mogu si priuštiti sve što im je nužno potrebno kako bi zaštitili život.”
Prema njegovim riječima, dodatni problem je što imamo i neformalne sakupljače otpada, koji bez tog novca ne mogu preživjeti i dodatno su u riziku, jer to su ljudi koji rade kod biznismena povratnici iz inostranstva koji su potencijalni prinosnici virusa.
“Zato poduzimamo ozbiljne mjere na lokalnoj razini da distribuiramo higijenske i prehrambene pakete najugroženijima koji će najvjerovatnije iskusiti posljedice Covida 19. I prije svega da im pomognemo kroz niz sistemskih mjera. Jedna od mjera je prijedlog da neformalni sakupljači otpada ili osobe u neformalnoj ekonomiji trebaju dobiti najmanje 120 eura za april i svibanj kako bi preživjeli ovo teško razdoblje.”
Bikovski zaključuje da uglavnom postoje ogromni socijalni rizici.
“Njihova je ekonomska situacija toliko slaba da doslovno ne znamo hoće li uopće preživjeti ovo teško razdoblje.”
I doista će se svi koji malo bolje poznaju uvjete u kojima živi većina Roma u Makedoniji složiti s Bikovskim da je to doista najugroženiji dio našeg stanovništva koji mora pronaći način da iskaže svoju potporu. U suprotnom, lako bismo se mogli suočiti s masovnom kontaminacijom čitavih naselja s desecima tisuća stanovnika. Ili još gore, glad, socijalni nemiri i nestašica hrane – koji u Makedoniji ne postoje od kraja Drugog svjetskog rata.
OKVIR:
DISKRIMINACIJA? PRVI U KARANTINU SU STAVLJENI 9 ROMA MUZIČARA
Veliki incident u koji je uključeno romsko stanovništvo izbio je 17. marta. Naime, na dan najavljenih 200 građana koji se vraćaju s graničnog prelaza Deve Bair, samo je 9 romskih glazbenika stavljeno pod karantenu zbog mogućeg rizika od infekcije koronavirusom. Svima drugima je bilo dopušteno da potpišu izjave i da se izoliraju kod kuće. Još gore, Romi su odvedeni u nehumane uvjete na poligonu Krivolak u improviziranu kasarnu koju su napravili od brodskih kontejnjera. Šira javnost je to dočekala na nožu, jer je u početku shvaćeno kao oblik diskriminacije.
Zastupnik iz Stranke za emancipaciju Roma, Samka Ibraimovski, snažno je reagovao na takav stav.
„Stručnjaci se uvijek okome na Romima. Svi bi trebali biti pod karantinom. Svi u vladi rekli su mi da je to zato što su oni došli svojim kombijem, a drugi avionima i autobusima. Sramota, ali eto kako pronalaze izgovor.”
Pod pritiskom javnosti, devet romskih glazbenika premješteno je sljedećeg dana u humanije uvjete, bez izvještaja da je bilo koji od njih stvarno zaražen virusom Kovid 19.
U međuvremenu propisi su izmijenjeni i sada su gotovo svi koji uđu na teritoriju Makedonije dužni provesti 14 dana u državnoj karanteni.
(portal-udar.net)
